Sedmo vanredno zasedanje , 18.06.2026.

2. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam.
Reč ima ministar Lončar.
...
Srpska napredna stranka

Zlatibor Lončar

| Ministar zdravlja
Mogu da vam odgovorim na dva pitanja.
Što se tiče Apoteke „Beograd“, trenutno nemaju i nisu imale nikakve veze sa Ministarstvom zdravlja. Pokušali smo da rešavamo problem vezano za proizvode koji se rade kod njih, ali sve se vratilo na grad Beograd.
Što se tiče overavanja zdravstvenih knjižica, mislim da tu nema problema i da je tu nađeno rešenje da su tim ljudima koji su zaposleni overene zdravstvene knjižice, tako da je to najbitnije.
Što se tiče ovog perioda, taj period ne može da se kaže iz jednog razloga, a to je da nekada imate stabilnog donora, nekada imate nestabilnog donora. Od toga vam zavisi vreme koliko vremena imaju rođaci, rodbina da se izjasne. Naravno, kod nestabilnog donora možda imate sat, dva, tri, kod stabilnog donora možda imate i par dana.
Iz tog razloga, da ne mislite da je to nešto nedorečeno, bilo šta, to je medicinski razlog koji ne možete da procenite. Zavisi od pacijenta do pacijenta, zavisi od stanja do stanja, povrede, bolesti, svega onoga što se desilo. Prema tome, samo da ne ulazimo u neke teorije zavere da se nešto radi iz nekog drugog razloga, samo medicinski razlog postoji, stabilan, nestabilan donor, može da bude od par sati do par dana i to je suština.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala, ministre.
Idemo dalje, sledeći na listi je Edin Numanović. Nije tu.
Sledeća je Minela Kalender. Nije tu.
Sledeća je Nataša Bogunović.
Nataša, izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Nataša Bogunović

IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS)
Dobar dan, poštovana predsedavajuća, uvaženi članovi Vlade, poštovane kolege i koleginice poslanici i poštovani građani.

Na dnevnom redu ovog zasedanja Narodne skupštine su dva veoma značajna zakona za zdravlje našeg stanovništva. To su izmene i dopune Zakona o ljudskim ćelijama i tkivima i izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa.

Radeći u transplantacionom sistemu naučila sam da iza svakog medicinskog izveštaja, iza svake liste čekanja i svakog zakonskog rešenja stoji nečiji život. Transplantacija nije samo hirurški zahvat, to je trenutak u kome se susreću nada, humanost i vrhunska stručnost. To je poziv koji porodica čeka mesecima ili godinama, to je trenutak kada pacijent do juče koji je bio vezan za dijalizu ili bolesnički krevet dobija priliku ponovo da planira budućnost.

Imala sam priliku da vidim koliko su transplantacioni timovi posvećeni poslu. U takvim trenucima ne postoji radno vreme ni razlika između specijalnosti; lekari, medicinske sestre, koordinatori, tehničari rade kao jedan i imaju zajednički

18/2 MZ/MO

cilj, a to je da spasu što više života. Imala sam priliku da vidim i drugu stranu. Videla sam ljude koji čekaju. Videla sam porodice koje žive između dve neizvesnosti, iščekujući telefonski poziv koji može promeniti sve.

Predložene izmene zakona za cilj da unaprede vođenje registara, olakšaju postupke i povećaju broj transplantacija, uz puno poštovanja volje svakog građanina i njegove porodice.

Prva uspešna transplantacija u Srbiji je urađena 1973. godine, kada je uspešno presađen jedan bubreg. Od tada medicina je značajno napredovala. Ali jedna stvar je ostala nepromenjena, a to je da nijedna transplantacija nije moguća bez humanosti i spremnosti ljudi da pomognu jedni drugima. Zato o doniranju organa treba da govorimo iskreno, otvoreno i transparentno, razumljivo. Znamo da ponekad jedna doneta odluka u najtežem trenutku može nekome da produži godine života.

U Srbiji danas imamo između 1.700 i 1.800 ljudi koji čekaju transplantaciju organa. Samo na transplantaciju bubrega čeka oko 700 pacijenata, dok više od 4.200 ljudi redovno odlazi na dijalize. Iza tih brojeva nisu statistike, iza tih brojeva se nalaze ljudi koji žele da se vrate na posao, nalaze se roditelji koji žele da više vremena provode sa svojom decom, nalaze se mladi koji sanjaju da nastave život bez ograničenja bolesti.

Posebno pamtim trenutke kada uprkos velikom ličnom gubitku porodice donesu odluku da doniraju organe, organe svog najmilijeg. U tim trenucima, usred tuge, nastaje i nešto izuzetno – mogućnost da se spase i promene životi drugih ljudi. Za mene su ti ljudi humanisti i heroji.

Doniranje organa počiva na dobrovoljnosti, anonimnosti i besplatnosti, ono je čin solidarnosti i poverenja u zdravstveni sistem. Zato je važno da sistem bude jasan, transparentan i organizovan, a zakonska rešenja precizna i usmerena ka većoj efikasnosti. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam.
Sledeći je prof. dr Slobodan Cvejić.
Izvolite.
...
Srbija centar

Slobodan Cvejić

SRBIJA CENTAR - SRCE
Zahvaljujem, predsedavajuća.

Ja ću se osvrnuti na zakon kojim se dopunjuje sporazum sa Evropskom unijom o IPARD programu za ruralni razvoj. Ove dopune se odnose u dobrom delu na ojačavanje mehanizama kontrole, raspoređivanja i trošenja tih sredstava, što je dobra stvar s obzirom na to kako je tekla praksa u korišćenju ovih sredstava.

Da razjasnimo građanima, ovaj program ima takav naslov – instrument pretpristupne pomoći za razvoj sela. Kroz njega Evropska unija donira dobar deo sredstava koja mogu da budu uložena u razvoj na selu i on je sada u trećem talasu, u trećoj fazi. IPARD 1 Srbija nije koristila zato što nije na vreme pripremila odgovarajuću dokumentaciju za taj program, slabi kapaciteti. IPARD 2 iskoristila je oko 56-57% dostupnih sredstava. Znači, ukupno je bilo namenjeno 175 miliona od strane Evropske unije, iskorišćeno je 99 miliona, a ostalo je neiskorišćeno 76 miliona. I prema podacima Ministarstva poljoprivrede, glavni razlozi za gubitak dela novca bile su spore administrativne procedure, proceduralne greške poljoprivrednika u podnošenju zahteva itd. Znači, administrativne stvari, stvari koje se tiču poznavanja procedure i načina na koji se to radi. To su stvari koje se uče, koje mogu da se nauče.

Završen je taj program. Sad smo ušli u IPARD 3, opet ima sličnih mera. Šta smo naučili na osnovu tih zaključaka prethodnih? Od 2021. je započet IPARD 3, 2022. je postao validan kada je naša vlada donela odluku da se priključuje, 2024. godine, dve godine nakon toga, raspisan je prvi javni poziv. To je tri godine kašnjenja od

18/3 MZ/MO

formalnog početka. Dobro. Evropska unija čak i ima pravilo N+3, omogućava da se na kraju sredstva vuku tri godine nakon isteka programa. On ističe sledeće godine, što znači do 2030. godine će moći da se povuku sredstva.

Ali znate šta je problem? Od 2024. godine do danas povučeno je samo 10 miliona, od 280 i nešto, ne 100 miliona, ne 28 miliona, da kažemo, eto, 10% smo povukli. Samo 10 miliona evra. A poljoprivrednici, ljudi koji hoće da razvijaju nešto na selu su podneli zahteva za 400 i nešto miliona. To daleko prevazilazi ono što je Evropska unija htela da priloži. Naravno, država treba da da još 100 miliona, to ukupno čini 378 miliona, malo više nego što su podneti zahtevi. Ali mi smo do sada uspeli ovoliko da obradimo. I pretpostavljam da su razlozi iste prirode.

19/1 MT/LjL 13.00 – 13.10

Sad obratite pažnju na to da od sedam odabranih mera, mi smo već akreditovali četiri i aktivirali, a to su: investicije u fizičku imovinu, to zavisi od toga kako izgleda gazdinstvo, investicije u preradu i marketing, opet unapređenje znanja, izgradnja veština da bi moglo bolje da se radi, diversifikacija poljoprivrednih gazdinstava i razvoj poslovanja, tako da počnu da rade i neke druge stvari a ne samo ono što su tradicionalno navikli i tehnička pomoć, kroz koju možete od tih sredstava da obezbedite podršku poljoprivrednicima koji žele da diversifikuju da nešto unaprede.

Šta je zaključak? Dve ključne stvari – u Ministarstvu nema dovoljno kapaciteta da se dobro povuku ova sredstva, iako smo naučili, trebalo je da naučimo neke lekcije iz prethodnih talasa, poljoprivrednici ili stanovnici sela nemaju dovoljno znanja da mogu ovo sve da urade kako treba. Postoje sredstva, pa čak i da ih nađete sa druge strane a ne odavde, kojima možete da dižete njihove kapacitete. Ima organizacija koje se bave time, rade na seoskom razvoju već decenijama u Srbiji, mogle bi da pružaju takve usluge ako Ministarstvo nema kapacitet, ali to nije urađeno.

Glavni problem jeste, gospodo, vaš pristup ljudima u svemu ovome. Vi gledate gde može da se zakopa, da se jeftino izvuče nešto, da se proda neki nacionalni resurs, a da razvijete kapacitet u Ministarstvu ne možete, jer zapošljavate po partijskoj liniji ljude koji imaju sumnjive diplome i koji obavljaju vaše zadatke u kampanji a ne rade na onome što bi moglo da doprinese razvoju sela. Vi ne razmišljate o tome da možete i mlade ljude koji ostanu na selu da obučite kako da bolje iskoriste ove kapacitete i da povuku mogućnosti. O ljudima ne razmišljate. Hvala lepo.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Goran Nikolić.
...
Srpska napredna stranka

Goran Nikolić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Hvala, predsedavajuća.

Poštovana predsednice Narodne skupštine, poštovani ministri u Vladi, poštovane kolege, dragi građani, ja se ne bih možda previše zadržao u svom obraćanju na ove predloge zakona i izmena kada je set pravosudnih zakona u pitanju, jer mislim da je dovoljno rečeno u toku jučerašnjeg dana i danas i da je suština svima jasna, pre svega građanima Srbije, da oni jesu dobri zakoni koje je i Venecijanska komisija pohvalila i Evropska unija i koji predstavljaju dalji napredak i siguran napredak ka EU.

Nažalost, postoji određena grupa i ovde u ovoj skupštinskoj sali koja sve ono što je dobro i pohvalno za Srbiju predstavlja problem za njih i sladi se na one stvari koje predstavljaju problem.

Ja bih se baš zbog toga zadržao na onim tačkama dnevnog reda koje su pre svega suštinski bitne za građane Srbije i koje trebaju, doprinose i daju neki benefit boljem životu svih građana Srbije.

Akcenat bih stavio na tačku 8, 9. i 11. dnevnog reda, koje se tiču značajnih infrastrukturnih projekata i podrške mladima u Srbiji.

Imamo Predlog zakona koji se tiče dodatnih sredstava i podrške države za izgradnju odnosno infrastrukturno proširenje koridora Pojate-Preljina, kraka infrastrukturnog dela Kraljevo-Novi Pazar i dalje prema Raškoj, koji je stvarno od izuzetnog značaja za stanovništvo tog kraja. Mislim da su neki od kolega pomenuli koliki broj ljudi tamo živi, koliki je broj malih i srednjih preduzetnika, pre svega u Novom Pazaru i okolini, koliko ima dodatno, preko hiljadu i po, malih privrednika koji se bave biznisom i koji su dobrim delom upućeni na Kraljevo, koje je ipak centar tog kraja, tako da dodatna sredstva koja se izdvajaju za taj koridor je sigurno nešto pozitivno što treba da doprinese boljitku svima koji tamo žive.

19/2 MT/LjL

Ono što je posebno bitno za jug Srbije, za Pčinjski okrug, odakle ja dolazim, jesu tačka 8, koja se tiče kredita za mlade i tačka 11, izgradnja gasnog koridora Vranje-Leskovac prema republici Severnoj Makedoniji.

Podsetio bih da smo na nekim prethodnim sednicama i u prethodnih godinu ili dve u ovom sazivu imali niz vrlo kvalitetnih zakona koje smo ovde usvojili a koji suštinski menjaju i doprinose boljem životu naših građana. Ja bih tu samo podsetio na neke od tih zakona, kao što smo imali upis prava svojine "Svoj na svome", gde se preko dva i po miliona, ukoliko se ne varam, zahteva javilo, gde se suštinski rešavaju dugogodišnji i decenijski problemi građana. Imali smo predlog Zakona o vojsci gde rešavamo, ako se ne varam, status na desetine hiljada naših zaposlenih ugovoraca, ljudi koji su u nekoj srednjoj životnoj dobi, gde rešavaju svoj status stalnim zaposlenjem. Sve su to neke izuzetno bitne stvari. Dalje, imali smo Zakon o alimentacionom fondu, o zaštiti potrošača, ograničenju trgovačkih marži, itd. Sve su to stvari koje su se na ovaj ili onaj način direktno prenele krajnjim potrošačima.

Ako sad uzmemo u obzir tačku 8 koja se tiče dodatnih 300 miliona koji se izdvajaju za mlade, ukupno 900 miliona kao garancija i pokriće države za jeftin kredit za najmlađe, koji pri tom ili nemaju svoj posao ili nisu stalno zaposleni ili rade na određeno vreme, gde je učešće svega 1% ukupnog iznosa kredita a rok otplate na 40 godine, to je stvarno nešto što suštinski doprinosi da se mladi pre svega odluče da ostanu u svojim krajevima, da zasnuju svoje porodice i to je jedna ogromna pomoć koju država pruža.

Iznenadio sam podatkom. Ja sam i u materijalu video da je to nekih oko 5.500 do sada, 5.700 zahteva koji je do sada realizovano i podneto, malopre sam od koleginice Nataša čuo informaciju da preko 7.500 do sada takvih zahteva i kredita je rešeno, što u svakom slučaju govori o značaju i, da kažemo, pravom potezu, pravom zakonu koji daje pun efekat i rezultate. Naročito to je bitno, ponovo kažem, za jug Srbije, za Pčinjski okrug, za Vranje, gde je građevinska, da kažem, operativa u punom jeku, gde se masovno grade stanovi, što znači da veliki broj mladih aplicira upravo za dobijanje tih kredita, odnosno želi da ostane u Vranju.

Tu bih možda dodao jedan, da kažem predlog, sugestiju. Mislim da je koleginica Dubravka juče to pomenula, da se eventualno možda taj zakon dopuni da važi za stanove u izgradnji, jer sam i ja lično imao dosta poziva od zainteresovanih građana koji, eto, u tom nekom delu nailaze na ograničenje, kada je taj zakon u pitanju.

I na kraju bih ostavio ovaj Predlog zakona o gasnom koridoru, o diversifikaciji, gasnoj diversifikaciji. To je taj projekat Leskovac – Vranje prema Republici Makedoniji sa svim tim pristupnim stanicama. To je nešto što pored svih, da kažem velikih, kapitalnih projekata koji su realizovani na jugu Srbije treba doprineti da se ta neka celokupna priča za neki boljitak i opstanak na jugu Srbije zaokruži.

Podsetio bih samo kada je grad Vranje u pitanju, pored, ajde da kažem, strateški najbitnijeg auto-puta koji je izgrađen, pored rekonstrukcije bolnice, prvo izgradnje hirurškog bloka i totalne rekonstrukcije zdravstvenog centra, preko 2,5 milijardi vrednosti investicija, koji pokriva Pčinjski okrug sa Kosovskim Pomoravljem, znači nekih 240.000 ljudi tu gravitira. To su izuzetno bitni i značajni projekti: Centar za vanredne situacije, Trening centar koji je urađen; rekonstrukcija i izgradnja svih vrtića, svih osnovnih škola. Upravo se radi rekonstrukcija škole „Dositej Obradović“.

20/1 JJ/JG 13.10 – 13.20

Jedino, što u Vranju, da kažem u ovom trenutku nedostaje, a što ovaj projekat izgradnje, ovog gasnog koridora u nekom budućem periodu treba da doprinose, a to su dodatni neki investitori, dodatne fabrike, otvaranje radnih mesta. I ja sam siguran da sa ovim, da kažem uslovima, koji su ostvareni i sa svim ovim što je urađeno i učinjeno u Vranju, kada se i ova priča zaokruži da će Vranje i Pčinjski okrug biti jedno mnogo, mnogo bolje mesto za život.

Pritom bih još jednom istakao značaj juga Srbije, Pčinjskog okruga, koji znate ima nekoliko pograničkih područja, odnosno granica ima prema nekoliko država, utoliko je značaj veći, utoliko je da kažem imperativ opstanka stanovništva na jugu Srbije veći. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam.
Reč ima narodni poslanik Natalija Stojmenović.
Izvolite.
...
Zeleno-levi front

Natalija Stojmenović

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
Zahvaljujem.

Danas, ovde nekoliko puta sam imala priliku da čujem od strane predstavnika vlasti, kako sa ove strane sve vreme govore - nikad gori ljudi, nikad gori govori, nikakva rešenja ne postoje i sve mi tako – nikad gori ljudi, nikad gori govore, a nekako, vi niste hteli sa nama da raspravljate o nepoverenju Vladi. Sa sve tim gorim i lošim ljudima, vi ste u fazonu - nećemo ni izbore da im damo, toliko su loši da ne treba ni izbore da damo. Ja još nisam čula za vlast koja kaže za opoziciju i za sve aktere da su katastrofa, ali im se još ne raspisuju izbori. Jedna jako, ovako sigurna i stabilna vlast.

Elem, ja neću puno govoriti o pravosudnim zakonima, pošto evo, utvrdili smo od strane ministra da je to očigledno nikad završena reforma koja će verovatno trajati dok traje i vlast Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije, ali pošto kažete da nemamo rešenje, evo ja imam jedno rešenje. Ja bih zamolila osobu koja piše zakone, koji moraju da se ispravljaju na četiri meseca, ako može, pošto se bavite reformama i institucijama, malo da se pozabavite i policijom, jer ministra policije Ivicu Dačića ovde ne možemo da vidimo, a još nemamo odgovor na pitanje - šta načelnik beogradske policije radi sa kriminalcima? Još to nismo čuli? Pa, malo i to da reformišete, pošto, mislim kada ste već krenuli i tako vam super ide.

Dok ne dobijemo odgovor na to šta načelnik beogradske policije, verovatno i kriminalne radi sa kriminalcima? Neki zaključci mogu da se izvedu iz dosadašnje istrage, naime, čuli smo da je osumnjičen i za ubistvo rekao – da je cela ujdurma i zašto je on pucao, na kraju na jednu osobu, se desila oko svađe zbog zemljišta. Svađa oko gradske parcele, jer nisu mogli da se dogovore oko udela. Zašto je to sad bitno? Zato što danas pričamo o garantnoj šemi za mlade koja kao mera u nekoj zemlji sigurno da može da da rezultate i ima smisla, znamo da je najveći problem mladima da sebi obezbede prvi stan. Ali, jako je zanimljivo da ta mera imamo ovako jedno ograničenje, a to je da možete da kupite stan od 100.000 evra, dok ovde, evo, čujemo naš ministar odbrane gradi vikendicu čije je vrednost veća od 100.000 evra, predsednik Republike je na poklon od države dobio četvorosoban stan koji je isto skuplji od 100.000 evra. Ovde prosečan ministar, a i ovaj načelnik policije koji učestvuje u ubistvima zbog gradskih parcela ima sa platom policajca kuću na Dedinju, ali sve to može.

Elem, te svađe oko zemljišta su jako zanimljive zato što je upravo ova vlast dovela do toga da cena nekretnina bude nepriuštiva, ne za mlade nego za bilo kog normalnog građanina ove zemlje. Vi ste, a mi ni dan danas ne znamo, uložili u Beograda na vodi, novca koji kada kažete da budućim generacijama ostavljate potencijal, potencijal u dugovima im ostavljate.

20/2 JJ/JG

Mi dan danas ne znamo koliko ste uložili, tih deset hiljada stanova nisu dobili mladi, tih deset hiljada stanova je diglo cene nekretnina. Ova mera jeste funkcionisaće, na primer za Vranje, gde je samo da vam kažem, vaša fantastična politika je dovela do toga da na rang listi je Vranje pretposlednji grad u kome mladi žele da žive, je dovelo do toga da u nekim gradovima ova mera ne može da radi. U Beogradu ova mera ne funkcioniše, jer ne postoji cena kvadrata koja može da se uklopi u sto hiljada evra. A mi vam ovde, Zeleno-levi front, četiri godine govorimo da osim izgradnje stanova, morate da vodite računa i o kirijama, za koje za stambenu krizu reč niste rekli, da morate da ograničite cene kirija, da uvedete pravilo na to tržište. Ne. Zašto? Zato što je vama i dalje bitno da se kriminalci svađaju oko vašeg zemljišta jer tako i vi opstajete.