| 29.04.2026. | Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana |
u proceduri
|
| 29.04.2026. | Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o ličnoj karti |
u proceduri
|
| 29.04.2026. | Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o izboru predsednika Republike |
u proceduri
|
Zahvaljujem.
Ponovo smo dobili jedan bućkuriš od dnevnog reda sa 40 tačaka, ne samo da su neke važnije od drugih, nego mora svaka da se pogleda pažljivo, jer u bilo kojoj može da se provuče nešto što će za kasnije biti ponovo mogući izvor korupcije i sa SNS nikada nema mirnog sna, što se toga tiče.
Ja sam na odboru izneo nekoliko sugestija vezano za ove zakone o trgovini, trgovačkim praksama, potrošačima itd. Predstavnici ministarstva su rekli da će te stvari biti razmotrene i Srbija Centar je podneo nekoliko amandmana vezano za ove zakone, vrlo detaljno, i drago nam je da smo videli u međuvremenu da je i Vlada podnela jedan amandman koji se tiče Zakona o trgovini, o kojem smo mi govorili. Nadam se da ćete razmotriti i ove ostale amandmane sa pažnjom, jer smo pedantno ukazali na to sa kojim uredbama EU se nešto kosi ili je drugačije i zašto mislimo da to treba, pa eto. To ćete vi proceniti.
Za danas od svega ovoga odabrao sam da govorim, prvo, o Zakonu o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Azerbejdžan o razvoju, projektovanju, izgradnji i upravljanju elektrane sa gasno-parnim ciklusom u
23/3 TĐ/LjL
Republici Srbiji. To je ova gasna elektrana koja bi trebala da se gradi u Nišu. Naš resorni Odbor za energetiku je detaljno razmotrio ovaj predlog i mi vam predlažemo da se ovaj predlog zakona odbaci, jer ne predstavlja ni realno, ni racionalno rešenje u domenu elektroenergetike, energetike generalno, u najboljem interesu energetske bezbednosti Republike Srbije. Ovaj zakon služi isključivo kao predizborni adut SNS–SPS koalicije, pokušaj da se otvori još jedan kanal kroz koji može da se opere neki novac.
24/1 AL/JG 16.55 – 17.05
Ključni razlozi za ovakav stav: projekat je suštinski, vremenski zakasnio imajući u vidu pre svega zakonsku regulativu Evropske unije, a to je Zeleni dogovor EU oslikan kroz dokumenta IED 2010/75/EU, koji se odnosi na emisije kao posledice fosilnih goriva, na Regulativu 2020/852, koji se odnosi na taksene emisije, ETS 2003/87/EC, koji se odnosi na trgovinu emisijama, i RED III koji se odnosi na biometan i zeleni vodonik, kao i bitnih pratećih dokumenata, kao što su neke direktive i uredbe.
Dakle, Evropska unija dozvoljava da gasne termoelektrane budu u pogonu na prirodni gas do 2035. godine, i da do tada moraju biti spremne za hidrogen, sa krajnjim rokom završetka eksploatacije do 2050. godine. Do 1.1.228. godine moraju biti završeni svi započeti gasni priključci velikih snaga, u koje spada i ova planirana elektrana, koja joj nije ni započeta, jer Evropska unija nakon ovog datuma ne dozvoljava više projekte ove vrste na prirodni gas, budući da je i ovo prilično besmislen rok za objekte koji već nakon sedam godina moraju da pređu na hidrogen, a onda nakon još petnaest godina treba da budu potpuno ugašeni.
Gasna termoelektrana „Pančevo“ izgrađena je u roku od četiri godine, da vidite koliko vremena treba da se napravi jedna elektrana bar kod nas, a za sada od ove gasne termoelektrane u Nišu imate samo papir i golu livadu. Ali sve i da ponovimo rezultat, ovo bi bilo u funkciji 2031. godine u najboljem slučaju, a da ne govorimo o tome da smo Blok III Termoelektrane „Kostolac“ gradili bezmalo petnaest godina. To znači da bi ova nova gasna elektrana na prirodni gas radila maksimalno četiri godine i morala bi da prelazi na biometan, zeleni vodonik, a mi u ovom trenutku nemamo ni ideju kako bismo obezbedili prirodni gas za ovaj kapacitet, a biometan ili zeleni vodonik ni teoretski obezbediti ne možemo. Sve ovo jasno ukazuje na neodrživost projekta kakvo je to zamišljeno ovim predlogom zakona. Ove gasne elektrane su objekti koji imaju životni vek 40 do 60 godina, a mi bismo ovde imali maksimalno četiri godine normalnog rada na prirodni gas i još petnaest godina na energent koji sigurno ne bi bio raspoloživ. Tako da, ovde nema nikakve ekonomske opravdanosti ovog projekta, osim da neko ima dogovor recimo sa nekom velikom korporacijom koja bi dala tehnologiju za izradu ovoga i sa nekom Azerbejdžankom bankom koja bi zažmurila na neke račune.
Evropska unija dozvoljava da gasni kapacitet zamenski za termoelektrane na lignit bude maksimalno 15% kapaciteta termoelektrane na lignit. Ukupna snaga u termoelektranama u Srbiji je oko pet hiljada megavata, tako da gasni zamenski kapacitet prihvatljiv Evropskoj uniji može biti maksimalno oko 750, a samo gasno-termalna elektrana Niš bi bila reda 500 megavata, a gde su nam već izgrađeni gasni kapaciteti u Novom Sadu i u Pančevu?
Dakle, na ovaj način ne rešavamo taksu na karbon-dioksid. Logično je da onda sredstva koja bismo uložili u gasnu-termoelektranu „Niš“ uložimo u postojeće termoelektrane na lignit i na taj način minimiziramo troškove svih vrsta koliko je to moguće, jer lignita za već izgrađene termoelektrane do 2050. zasigurno imamo. Time ćemo obezbediti u ovom periodu i elektroenergetsku bezbednost i da se fokusiramo na izgradnju nuklearnih elektrana sa blokovima velikih snaga kojima bismo još pre moguće zamenili kompletan termo-kapacitet na lignit, što je garant elektro-energetske bezbednosti Srbije do 2130. godine.
Dalje, vlasništvo u gasno-termoelektrani „Niš“ moralo bi biti definisano u dokumentu, kao što je predmetni zakon, a ono nije definisano. Toga u ovom zakonu nema. I što se tiče člana 6. – šta ako se spor između strana ne reši konsultacijama i pregovorima – nije predviđeno koje pravno telo međunarodno, koji sud je nadležan za ovakvu situaciju.
24/2 AL/JG
Dakle, još jednom, predlog je da se zakon ne usvoji. Nema nikakve koristi od njega. Ovo je čisto bacanje para.
I daću još jedan osvrt na zakon o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom. Svi sa željom očekujemo da se ovakav zakon usvoji. Vi ste istakli neke elemente koji su bitni, zašto je to važno. Građani treba da znaju da ovaj instrument nakon što jedna država ispuni sve uslove služi za to da Evropska unija pomaže sve regione u Evropskoj uniji, kakvi postoje i u razvijenim državama Evropske unije, koji znatno zaostaju u ekonomskom napretku i razvoju.
Kod nas cela zemlja zaostaje. Mi imamo jedan poseban problem u tom smislu, a to je da je aktuelna vlast uspela da dovede do toga da se regionalne razlike u Srbiji pojačaju i povećaju tokom vremena, kao da su čekali da pristigne neki instrument iz Evropske unije na neki način te stvari peglaju.
Ja ću vam pročitati podatke sa „Eurostata“ o regionalnom bruto domaćem proizvodu izraženom u paritetnim jedinicama po glavi iskazanog u procentima onoga što je bio prosek Evropske unije 2020. godine: 2018. godine Beograd je bio na 73% proseka po glavi u paritetnim jedinicama – znači, prilagođeno našim cenama itd. – na 73% proseka Evropske unije; Vojvodina je bila na 39%; Šumadija i Zapadna Srbija 26% i Južna i Istočna Srbija 27%. Da preskočim sada, imate podatak za svaku godinu na „Eurostatu“ – 2024. godine Beograd 87%, to već ličini na neke malo manje razvijene regione Srednje i bolje stojećih evropskih zemalja; Vojvodina na 47%, Šumadija i Zapadna Srbija 33%; Južna i Istočna Srbija 38%.
Dakle, šta je bitno? Od 2018-2024. za tih sedam godina, koje su ovde navedene, u Beogradu je ovo poraslo za 14 procentnih poena, dok je, recimo, u Vojvodini poraslo za osam procentnih poena, i vi sada dolazite u situaciju da zapravo Beograd ima više nego duplo veću paritetnu snagu za građane, nego što imaju Šumadija i Zapadna Srbija ili Južna i Istočna Srbija recimo. Ili da prevedem sada to na drugi jezik – svako od naših građana ko u poslednjih dve-tri godine dođe u Beograd nekim poslom, provede neko vreme, može da se šokira time koliko koštaju cene rentiranja stanova, koliki su računi u restoranima i kafićima, koliko koštaju neke druge usluge. To je postalo frapantno i to je ono što je vaš model ekonomskog razvoja, gospodo, doveo ovih godina. Može li nama to da reši ovaj instrument kohezione politike? Verovatno ne, ali sigurno može da pomogne. Međutim, ti instrumenti i novac koji bude stizao iz Evropske unije su isto tako i izazov za nove modele korupcije u ovoj zemlji.
Ja ću vam naglasiti jedan element koji je ostao uglavljen, da tako kažem, u ovaj zakon. Pominjao sam to i na odboru, i ja nisam zadovoljan odgovorom koji sam dobio i zato ću ga ponoviti i ovde. Da naglasim, cilj ovog zakona je uspostavljanje sistema za upravljanje i kontrolu sprovođenja kohezione politike Evropske unije. Kroz ovaj zakon se određuje kako će naša vlast, ko god bude bio na vlasti, upravljati tim mehanizmom, mehanizmima Evropske unije. Ta koheziona politika služi za podsticanje opšteg i uravnoteženog razvoja i jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije kroz smanjenje razlika u stepenu razvijenosti različitih regiona i smanjenje zaostajanja najmanje razvijenih regiona.
Sada, pazite, član 5. govori o tome kako se upravlja nepravilnostima, rizicima i slično. U stavu 11. – da damo definiciju – nepravilnost označava svako kršenje zakonodavstva Republike Srbije i zakonodavstva Evropske unije, koje proizlazi iz činjenja ili nečinjenja privrednog subjekta, koje šteti ili bi moglo naštetiti budžetu Republike Srbije i-ili Evropske unije i opteretiti ga neopravdanim rashodom.
24/3 AL/JG
Znači, bilo koja vrsta lopovluka koja proističe iz aktivnog ili pasivnog ponašanja nije dozvoljena. Prevara označava svaku namernu radnju ili propust koji se odnosi na korišćenje – pod stav 1. – ili predstavljanje lažnih, netačnih i nepotpunih izjava ili dokumenata, što za posledicu ima prisvajanje i nezakonito zadržavanje sredstava iz budžeta Evropske unije.
25/1 MV/IR 17.05 – 17.15
Ovo navodim samo da bih vam pomenuo da su razni aspekti lopovluka, korupcije poznati, da su navedeni u ovom zakonu, da se Evropska komisija njima bavi. Pominju se i aktivna korupcija i pasivna korupcija.
I sad, pazite ovo, moj prethodnik je govorio delom o ovome – telo za suzbijanje nepravilnosti i prevara. Postoje elementi kontrole itd., ali ja naglašavam ovo telo. Telo za suzbijanje nepravilnosti i prevara u postupanju sa finansijskim sredstvima EU namenjenih fondovima kohezione politike, unutrašnja jedinica u ministarstvu nadležnom za poslove finansija. Znači, unutrašnja jedinica kod Siniše Malog, obratite pažnju, i obavlja poslove koji se odnose na preduzimanje svih mera i aktivnosti u cilju zaštite finansijskih interesa EU i Republike Srbije.
Dodatno, pošto govorimo o tome da će i EU kontrolisati šta se tu radi, međusobni odnosi između programskih organa i tela za suzbijanje nepravilnosti i prevara u postupanju sa finansijskim sredstvima EU po potrebi bliže se uređuju posebnim sporazumom o saradnji u skladu sa postojećim pravilima.
Znači, mi nemamo u zakonu definisano zapravo ko će kontrolisati tog kontrolora koji se nalazi pod šapom Siniše Malog. Ovakvo rešenje je kao da ste ostavili kozu da čuva kupus. Po svemu onome što smo dosada videli, ovo može da bude novi izvor korupcije i sredstva koja se budu slivala ovde da bi pomogla regionima koje ste već ugrozili služeći ponovo tome da neko u Beogradu može da pije flašu vina od 30.000 dinara ili da jede biftek od 20.000 dinara itd. Ovo je stvar koja ne bi trebalo da prođe ovu Skupštinu ako mislite dobro svim građanima Srbije. Zahvaljujem.
Zahvaljujem. Otužno je slušajući ovakve govore u danu kada Srbije nema na samitu, EU i zapadni balkan, i to diskrecionom odlukom predsednika koji ne bi trebalo da odlučuje o takvoj stvari, sve ove priče koje se navode, samo dodatno pojačavaju utisak o potpunoj nemoći i propasti spoljne politike koju je vodio Aleksandar Vučić, jer on je sam odlučio, nakon što su mu jasno poslati signali iz tri velike sile sa kojima je on pokušavao da održava balans odnosa, sam povuče učešće Srbije, na samitu sa EU, koja je zapravo najviše iskrenosti i pomoći pokazivala za sve ove godine, za uključenje Srbije u svet normalnih zemalja i normalnih društava. Tužno slušati.
Mi treba da se izjasnimo o zaključku koji govori o izveštaju, a ja ću vam naglasiti nekoliko elemenata iz tog izveštaja koliko su ovi zaključci potpuni promašaj jer ovaj izveštaj Evropske komisije nikada bio nije objektivniji i kritičniji prema vlastima. Odmah na početku je istaknuta suština problema kaže se – potrebna je jaka politička volja, pristup kojem se uključuje celo društvo.
22/3 VS/CG
Mi smo u ovim prethodnim govorima slušali o ispunjenju tehničkih uslova, i koleginica Karanac ako se ne varam misli da tu postoji izraz političke volje, mislim da je nema nigde ni u tragovima, ali svako ima pravo na svoje tumačenje i ovo su dve glavne slabosti zbog kojih Srbija stoji zaglavljena na evropskom putu.
Što se tiče političke volje, ne da vladajući režim nema tu volju da pristupi Evropskoj uniji, nego da ima volju da vozi paralelnim kolosekom i koketira sa autorarnim režimima, a u proces pristupanja je uključeno celo društvo, alo ono Vučićevo kafansko. Građani, udruženja i drugi građani bili su uključeni samo sporadično i kroz specijalizovane formate, a za to vreme se u javnosti vodila kampanja za srozavanje ugleda EU. Posebno raduje činjenica da su već u uvodu pomenuti prekomerna upotreba sile protiv demnostranata i povećanja polarizacije u društvu, koje režim sistematski sprovodi od prvog dana svoje vladavine i protesti protiv režima su proces koji je inkluzivan i koji je okupio široki spektar aktera.
23/1 JD/VZ 13.45 – 13.55
Kada sa uvoda pređemo na pregled napretka po poglavljima, sumarno opet je ostavljeno malo prostora da predstavnici režima mogu da urade ovo što je uradila Elvira Kovač, a to je da kažu kako postoji nekakav napredak i da postoji neka dobra volja. Tako da se sada ispaljuju te neke standardne manipulatorske floskule, tipa ima još mnogo da se radi, ali toliko i toliko poglavlja smo postigli napredak itd. Ja sam ovo već na sastanku Odbora napomenuo i naglasio, ali dobro vi idete svojom metodologijom istim putem.
Glavni razlog za to je što nije pravilno ocenjeno da je u više apsekata postignuto nazadovanje. Neki od komentara zvuče gotovo apsurdno. Na primer svakome ko se bavi borbom protiv korupcije je jasno da se ovaj problem uvećao tokom poslednjih godina, što je potvrđeno i podizanjem optužnica protiv visokih funkcionera vlasti.
Ovim je samo zagrebano brdo koruptivnih radnji ali u Izveštaju stoji da je postignuto ograničen napredak. Zašto? Zato što je posle mnogo godina oklevanja usvojen Akcioni plan za borbu protiv korupcije, može te misliti. Sada, za predsednika Vučića je to kao partija šaha. Pustio je da se to uradi, da se usvoji Akcioni plan, da bi zapravo mogao da radi dalje još krupnije koruptivne poslove.
Pogledajmo još jedan primer. U odeljku o slobodi izražavanja sa pravom se beleži nazadovanje. Od momenta okončanja izveštaja do danas situacija je dodatno pogoršana, novinari su izloženi brutalnim napadima. Evo, videli ste juče od strane predsednika, napad na novinara Mladena Savatovića. Policija koja stoji u blizini novinara kod ćacilenda, evo jutros nije spremna da ih brani ili asistira ako se desi nasilje huligana koje se dešavalo ranije, jutros nije osim verbalnog, koji stanuju i šenluče u dvorištu predsedništva. Ali, u istom tom poglavlju se registruje da je postupak izbor članova REM-a napredovao.
Evo, videli smo kakav je napredak u izboru članova saveta REM-a, čitava farsa je ponovo raskrinkana. Koleginica poslanica koja treba da izveštava o ovome je lično doprinela u velikoj meri da to sve postane farsa i da se krše zakoni i prava kandidata koji su izabrani po zakonskoj proceduri.
Kod nas postoji izreka – drži vodu dok majstori ne odu. Sada voda opet teče, a sa njom je otplivao i naš omiljeni napredak u tom procesu pristupa. Kada u ovom kontekstu pogledate zaključak o ovom izveštaju, ako sklonimo devetu tačku koja govori o objavljivanju u „Službenom glasniku“ od osam tačaka zaključka u sedam su neistine, samo jedna je tačna.
Znači, prva kaže, evo vi niste hteli da prepričavate ja ću samo kratko - Narodna skupština konstatuje zaključke itd. i podržava stav Evropske komisije da je potreban dalji rad i politička posvećenost. Očigledno ne podržava, jer podržava predsednika Vučića koji direktno ometa put napretka ka EU.
Narodna skupština snažno podržava Vladu koja je nadležna za vođenje i koordinaciju procesa pregovora o pristupanju Republike Srbije itd. Gde podržava Vladu kada sledi samo ono što predsednik Vučić radi vezano za EU? Nije se pojavio niko iz Vlade ko bi rekao idemo na samit da kažemo tamo kakav je naš stav.
Narodna skupština sa pažnjom konstatuje preporuku Evropske komisije da je za ubrzanje procesa neophodna jasno artikulisana politička volja. To nije tačno. Evo, rekao sam malo čas, zašto baš to fali i nema. Uopšte nema političke volje da se pristupi EU, samo se iznose deklarativni stavovi i čeka se kada će da kane još neki novac iz predpristupnih fondova. Pazite sada ovo licemerje, Narodna skupština potvrđuje da će nastaviti da intenzivno radi u domenu svoje nadležnosti kroz svoje redovne aktivnosti u saradnji sa civilnim društvom u okviru konventa, na postizanju širokog političkog i društvenog konsenzusa.
23/2 JD/VZ
Nisam ja jedini koji ovako misli i van Skupštine. Imate mnogo onih kojima je jasno šta radite i sa takvim ljudima nećete postići konsenzus.
Narodna skupština sa posebnom pažnjom konstatuje sve ocene i preporuke navedene u izveštaju, a koje se odnose na rad Narodne skupštine i izražava spremnost da u narednom periodu aktivno radi na unapređenju parlamentarne skupštine.
To je taj koji je tačan, verovatno ste spremni da i dalje učestvujete u raznim telima preko kojih Skupština komunicira, s tim što ne verujem da će to unaprediti čitav ovaj proces, jer se zna gde se donose odluke o svemu.
Narodna skupština pozdravlja ocenu Evropske komisije o klasteru 3 koji je tehnički spreman za otvaranje, poziva Evropsku uniju da ga otvori. Naravno, Evropska unija je jasno rekla – potrebna je politička volja. U krajnjoj liniji države članice će odlučiti o tome, one ne prepoznaju tu političku volju kao što sam rekao na početku.
Da ne čitam sve, ni jedan od ovih stavova nije tačan. Zbog toga ovaj zaključak ne treba usvojiti jer ne govori kakav je naš stav. Sad ću preći na nešto drugo. Hoću da dam komentar na izmene i dopune Finansijskog plana Komisije za hartije od vrednosti za 2025. godinu. U konsultaciji sa našim resornim odborom za privredu i finansije imam dva komentara.
U delu izmene i dopune planiranih rashoda, pod tačkom 24. pozicija 579 ostali ne pomenuti rashodi povećava se za 15 miliona dinara. Radi finansijske podrške Beogradskoj berzi koja je akcionarsko društvo u cilju realizacije strategije razvoja tržišta kapitala postavlja se pitanje zašto država sa 15 miliona dinara finansijski pumpa Beogradsku berzu, akcionarsko društvo, kada je njena uloga usmerena strateški razvoj i modernizaciju srpskog tržišta kapitala, a ne puko finansiranje operativnih troškova berze koja je akcionarsko društvo. Zašto podrška?
24/1 GD/MT 13.55 – 14.00
Zašto za tih 15 miliona država nije uvećala udeo svog vlasništva u Beogradskoj berzi umesto što daje novac tek tako?
Druga stvar, u tabelarnom pregledu, u kome je dat uporedni prikaz izvršenja Finansijskog plana za 2024. godinu i izmena i dopuna plana za 2025. godinu, uočavaju se nerealna povećanja određenih pozicija u delu rashoda koji u samom tekstu finansijskog plana nisu opravdana, niti realna.
Kada uporedite ovo, možete da vidite da prihodi rastu za 24,6%, a rashodi za 61,71% i po stavkama ćete videti da su, recimo, šampioni materijalni troškovi sa 291%, ostali lični rashodi i naknade 367%, troškovi službenih putovanja u zemlji 580% itd. Vidi se jasno ko želi da uporedi, ali ovaj šampion – 2.749%. Dakle, sa 382.500 na 10.000.000 dinara - troškovi reprezentacije. Ljudi, šta je to? Da li su to dočeci novih godina, žurke, ona skupa vina od po nekoliko hiljada evra po boci ili šta?
Ovo je potpuno nedomaćinsko ponašanje i ovaj procenat je nezabeležen od vremena hiper inflacije.
U vezi sa svim ovim, mislim da treba glasati protiv, uvažavajući argumentaciju koju sam vam izneo.
Hvala lepo.
Vrhunsko krivično delo.
Da vam skrenem pažnju, član 12. stav 5. kaže da kompetentnost kandidata za direktora Republičkog zavoda za statistiku ocenjuje Vlada.
Naš predlog se odnosi na elaboraciju na koji način bi to moglo da se uradi, pošto Vlada ne može da bude kompetentna za tako nešto i predložili smo komisiju sastavljenu od profesionalaca koji mogu da procene nečiju kompetentnost.
Ja sam bio na Odboru za evropske integracije i tad je bio direktor za statistiku prisutan i izneo sam otprilike ovu argumentaciju i on je rekao u odbranu ovoga da ovaj predlog zakona je u skladu sa evropskim zakonodavstvom.
Kada sam došao kući, pogledao sam evropski zakon i tamo nema uopšte takve stavke da neko političko telo ocenjuje kompetentnost kandidata za direktora u istinu u pregovaračkoj poziciji EU za pregovaračko Poglavlje 18 za statistiku, naglašeno je da je potrebno izmeniti postojeći zakon kako bi se garantovala profesionalna nezavisnost Zavoda. Pazite, potpuno suprotno. Umesto garancije profesionalne nezavisnosti, mi imamo pokušaj da se pod političku kontrolu direktno kroz zakon stavi budući direktor Zavoda za statistiku. Znači, mogli ste prosto da izostavite taj stav, kao što je i to u evropskom zakonu ili, evo, mi smo predložili na koji način to može da se promeni.
Još jedan mali dodatak, što bi se reklo, na marginama tog sastanka, ja sam sa jednim poslanikom vladajuće većine razmenio koju reč na ovu temu i on mene pita – na koji način su oni koji ocenjuju kompetentnost direktora kompetentni? Ko određuje da su oni kompetentni?
To pokazuje svu suštinu problema sa vama. Vi nemate kredibilitet ni u jednoj stvari koju radite. Kako treba drugačije dokazivati nego što ćete staviti ljude koji su profesionalno dokazani i školovani za to što radi. To su te dve nepoznate u vašoj jednačini i mi tu stvar nikako ne možemo da razrešimo. Hvala.
Samo kratko, ja Vam se zahvaljujem na odgovoru. To je adekvatan odgovor na moje komentare jer je sadržinski povezan sa onim što sam rekao. Ja razumem šta vi meni govorite, ali deset miliona realizovanih ukupno za nekoliko godina trajanja projekta, to je trideseti deo ukupnog fonda. Ne morate da se složite da je to malo. Ja mislim da jeste.
Drugo to što kažete da ovo služi za pripremu i za trening. Mi smo se na IPARD dva znači uspeli pedeset šest posto da se pripremimo za povlačenje mnogo većih sredstava. To je trebalo da bude crveno svetlo i upozorenje, a mi sad idemo još sporije, bojim se. Hajde, videćemo na kraju. Neću da prejudiciram, ali hoću ovo da vam kažem.
Nije tačno da mi eh, nismo znali, kod nas se radi drugačije i tako dalje. Do tog momenta, kad je u Srbiji krenulo, mi smo već znali kakve probleme su imali Bugarska, Rumunija, Hrvatska sa povlačenjem tih sredstava. Znali smo da mnoge zemlje ne mogu da prebace sedamdeset posto apsorpcije sredstava. Mi ne možemo ni do sedamdeset posto da-dobacimo. Znači, mogli smo do tada da proučimo šta je bio problem, šta je trebalo uraditi da se pripremi. Ja tvrdim, kod nas se javnom administracijom ne upravlja dobro.
To se ne odnosi na to da li ste vi školovani dovoljno za vašu poziciju, nego za to kakva je unutrašnja organizacija i koje se stvari politički stavljaju kao prioritet u radu Ministarstva ili službi, a koje padaju u zapećak, bez obzira na to da li mogu da se povuku neka sredstva ili ne. To sam mislio. Zahvaljujem.
Zahvaljujem. Pozdravljam predstavnicu Ministarstva poljoprivrede i članove Odbora i zahvaljujem vam se što ste se potrudili da ova tačka dođe na dnevni red, iako (kašalj) je drugo ministarstvo primarno nadležno za tačku dnevnog reda. Aa, ja ću glasati za usvajanje ovog zakona, ali hoću da obrazložim taj stav. Aa, možda mere izgledaju s-samo kao tehničke i proceduralne, ali ima jedan, jedna rečenica u obrazloženju koja kaže: Predložene izmene su nastale kao posledica opsežnih konsultacija unutar Komisije, kao i komunikacije sa organima zemlje korisnice, a zasnovane su na iskustvu stečenom tokom sprovođenja IPARD programa. Ja mislim da je dobra, ovaj, prilika da se mi podsetimo tog sprovođenja IPARD programa u Srbiji, ovaj, da pokažemo tu, aa, genezu sporog napretka i nesposobnost da podignemo institucionalne kapacitete kako smo, kako bismo bolje koristili sredstva.
Podsećam, IPARD jedan Srbija nije ni koristila zato što nije pripremila sve što je bilo potrebno da povuče sredstva iz tog fonda. Iz IPARDa dva iskorišćeno je pedeset i šest posto sredstava, što znači da je isplaćeno ukupno devedeset i devet miliona evra od namenjenih sto sedamdeset i pet mi-miliona. Izvinjavam se samo da (c) isključim ton. Znači, iskorišćeno je samo devedeset devet miliona evra, a sedamdeset i šest miliona evra je ostalo neiskorišćeno. To su pare koje su mogle da uđu u ovaj i u budućim-U naše ruralne regione u naša sela i da pomognu da se bolje razvijaju, da neko stanovništvo ostane tamo da živi i tako dalje.
I zanimljivo je, ima čak i komentar na to zašto ta sredstva nisu iskorišćena. Jedno je zbog sporih procedura, drugo je zbog eh proceduralnih grešaka koje su podnosioci pravili. To je bitno napomenuti i zbog toga što nisu do kraja realizovali investiciju onda kada su im sredstva bila odobrena. Te pare su propale. Da kažem, mogli smo da ih povučemo, ali nismo.
I sad dolazimo do IPARDa tri. U julu 24. ako se dobro sećam, održan je treći sastanak ovog Komiteta za praćenje ili kako se već zove to telo. Znači, tad se već radilo na tome bio je drugi ministar nije ovaj sadašnji. Eh, mi smo se spremali za IPARD tri da bi ministar Glamočić pre, da li ima mesec dana, izjavio da smo povukli već deset miliona iz IPARDa tri.
Znači, prošle su dve godine od sto-- sad ću vam reći, od trista sedamdeset osam miliona evra, od čega Evropska unija daje dvesta osamdeset osam. Za dve godine mi smo uspeli da povučemo deset miliona. Možda sam pogrešio. Nije ovo, nije ovo priča o stagnaciji, ovo je priča o nazadovanju. I ja verujem da je istina, sad podsetiću Vas, jedan problem na koji smo naišli rano i koji je sigurno skrenuo pažnju, u oktobru 2020.
godine uhapšena je pomoćnica ministra poljoprivrede tadašnje zbog primanja mita vezano ja mislim upravo za ovaj program. Dobro. Dakle, bila je, bila je dodela sredstava stranih fondova. Tako je pisalo u medijima, ako nije IPARD nije ni bitno. Mislim, to je prosto pokazatelj određene prakse i to je naravno upalilo crvene lampice.
Zato ja mislim da je dobro da ovaj zakon još malo zaoštrava neke uslove, posebno vezano za kontrolu, eh i to sve zajedno je stvorilo, dalo dovoljno elemenata da mi stvorimo priču o tome, kako ovaj, kako se ovo odvija, odnosno da pokažemo ove činjenice. Vi ćete me demantovati, naravno, ako ja nešto grešim. Mi nismo izgradili kapacitete. Znači, ja iz ovoga vidim i verujem da ministarstvo nema dovoljno kapaciteta. Ja znam da tamo postoje ljudi koji znaju da rade ovaj posao, ali je njih očito malo.
I to je još jednom rezultat toga što mi u čitav javni sektor zapošljavamo već godinama, odnosno SNS i ovaj režim zapošljava ljude koji su nesposobni i primaju nekakvu platu samo zato da bi obavljali partijske zadatke. Onda sav teret obavljanja stručnog posla pada na one kadrove koji su ostali znaju da rade svoj posao. U tom delu oni naprave zastoj. A drugo, mogli smo da očekujemo nakon IPARDa dva da naši poljoprivrednici nemaju kapacitet da prijave i vode nekakav projekat uspešno. Pazite sad, deo sredstava iz IPARDa se izdvaja i za civilni sektor, nevladine organizacije koje razvijaju zapravo ljudski kapital na lokalu na selu, jel tako.
To su upravo organizacije koje mogu da asistiraju poljoprivrednicima u poslovima koje oni ne mogu da obave i to je praksa koja je kod nas bila poznata iz nekih ranijih fondova i mi smo mogli da radimo na tome. Ali ovaj režim ne ume da razvija ljudski kapital. Ume samo da spakuje osamdeset sedam tetoviranih ljudi na avion i da ih pošalje negde da naprave međunarodni skandal, a da izvuče nekakva sredstva. To ne ume. I mi sad imamo situaciju da posle dve godine samo deset miliona evra je povučeno iz ovog programa.
Bojim se, ovo će biti ponovljena priča da mi priliku koju smo dobili nismo iskoristili. A znate, Rusi i Kinezi ne daju ovakva sredstva. Tamo nećete moći da povučete ništa. Moći ćete samo da napravite neki rudnik koji će da truje po okolini i da zagađuje i šume i njive i sve ostalo. A ovo je bila prilika da možemo da iskoristimo nešto da revitalizujemo selo.
Selo se ne revitalizuje samo tako što gajite žitarice i ovce, nego tako što gajite ljude. Ljudi nam trebaju na selu. To je moj komentar. Zato ja podržavam to što je predložen ovakav zakon i ukazaću na još jednu stvar. Na jednom mestu se kaže član četrdeset i jedan stav dva.
Iznosi doprinosa Unije nadoknađeni od korisnika u okviru IPARD tri programa tokom svakog referentnog perioda i dugovi koji nisu naplaćeni tokom dve godine od trenutka kada su evidentirani u knjizi dužnika, kako je navedeno u članu četrdeset devet ovog Sporazuma, biće oduzeti od strane Komisije od iznosa koji treba da se isplati u vezi sa zahtevom za plaćanje za taj period u skladu sa članom pedeset ovog Sporazuma. Neće Evropska komisija da razmišlja o tome zašto neka sredstva koja su odobrena za neka sredstva koja su odobrena, neko je ostao dužan. Da li se tu provukao neki štićenik SNS-a, pa pare ne mora da vraća. Sada će Vlada imati obavezu da vraća taj novac. Na nju je prevaljen taj teret i to će se tako dešavati i nadalje.
Bilo bi dobro da mi istražimo svaki pojedinačni slučaj u kojem nešto nije realizovano do kraja i da vidimo zašto se to dešava, jer ja se bojim da nije sve samo nedostatak kapaciteta, naprotiv, negde postoji odličan kapacitet da se napiše projekat koji će dobiti sredstva i loša volja, odnosno namera da se ta sredstva preusmere u nekom drugom pravcu i da ostanu kao dug zabeležen ovde. Toliko od mene hvala.
Samo kratko. Ovo je nefunkcionalan način komunikacije da ovako razgovaram. Ja sam izneo svoje mišljenje i dao neke argumente. Uhmm, ni jednog momenta nisam rekao da će sredstva biti zamrznuta. I vi sad pričate o konferenciji koju je održao portparol.
Komesarka za proširenje je jasno rekla da sredstva će biti zaustavljena, isplata tih sredstava, što znači ceo taj vozić o kojem govorite od nekoliko tranši dok se ne ispune uslovi vezani za takozvane Mrdićeve zakone. I nema tu mnogo šta da se priča da li je Evropska komisija donela odluku ili nije. Komesarka je to iznela javno i to je činjenica. Ako bude ovo što se desilo sa visokim javnim tužilaštvom sa Visokim savetom tužilaštva prihvaćeno kao jedan truli kompromis i na osnovu toga bude rečeno, e dobro, sad je to korigovano, a trulo je zato što dva ključna tužioca koji su razotkrili poslednje dve velike afere, onih pet tona marihuane u-u Kruševcu iii ovaj slučaj korupcije oko nadstrešnice. Ako njih dvoje ne budu vraćeni da vode te slučajeve u kojima su već postigli značajne rezultate, jasno je o-o čemu se radi i kakav će to kompromis biti.
Ja n-ne verujem da će to da nam donese pomake u pridruživanju Evropi. Uhm, i vi ste dva puta govorili, kako sam ja rekao, zamrznuta sredstva, reč koju nisam izgovorio, ali to je način na koji vi vodite dijalog, zamenite teze i onda udri po tome. Što se tiče vašeg komentara, ja ni jednog momenta nisam rekao da vi ne statutarno vodite sednicu, da nije u zakonu predviđeno da nas vlada izveštava i tako dalje. Ja sam samo za ceo taj proces rekao da je besmislen u kontekstu našeg s-sporog, realnog približavanja Evropskoj uniji, što znači približavanja vrednostima i politikama Evropske unije. Tako da ste opet potrošili neko vreme da pričate sa mnom o nečemu što ja nisam izgovorio.