Sedmo vanredno zasedanje , 18.06.2026.

2. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad sednice Sedmog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u Četrnaestom sazivu.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, na sednici prisustvuje 91 narodni poslanik.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutno 101 narodni poslanik.
Da li neko od predsednika, odnosno ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa želi da zatraži obaveštenje ili objašnjenje u skladu sa članom 287 Poslovnika?
Molim zainteresovane koji su se prijavili da se prijave u sistem.
Reč ima gospodin Dragan Jonić.
Izvolite.
...
Narodni pokret Srbije

Dragan Jonić

Ekološki ustanak
Hvala lepo.

Poštovani građani Srbije, drage kolege, skrećem pažnju na jednu pojavu katastrofalnog javašluka, nebrige i bahatosti Ministarstva rudarstva i energetike u vezi sa katastrom rudarskog otpada koji je predviđen Zakonom o rudarstvu i geološkim istraživanjima još 2015. godine, a koji danas izgleda, verovali ili ne, ovako.

Ovo je sve što može da se vidi u katastru rudarskog otpada, deset rečenica, a da stvar bude još gora sajt je hakovan, pa se ispod teksta koji je nikakav nalaze linkovi ka „onlajn“ kladionicama u Rusiji.

Moje pitanje za Ministarstvo rudarstva i energetike glasi – kako se dozvolilo da ovaj projekat koji je koštao 2,1 milion evra i koji od samog početka jedva da je bio funkcionalan, a u ovom trenutku ne pruža nikakve informacije o rudarskom otpadu u Srbiji, dakle kako je moguće da stanje bude takvo? Ko je dozvolio? Da li se to uklapa u priču da Srbija postaje rudarska kolonija i da su interesi velikih kompanija preči od zdravlja Srbije.

Nekoliko puta je BIRN postavljao pitanje Ministarstvu. Posle svakog pitanja podaci su nestajali, da bismo na kraju dobili sajt koji sam malopre pokazao. Dakle, 10 rečenica je plaćeno preko dva miliona evra.

1/2 JD/MP

Takođe, upućujem i pitanje Državnoj revizorskoj instituciji koja je u reviziji koja je objavljena aprila 2026. godine, utvrdila da je Katastar funkcionalan i da je Ministarstvo odradilo sve što se od njega očekivalo i tražilo.

Zahtevam da se sprovede ponovna revizija, da se utvrde nepravilnosti u Katastru rudarskog otpada koji je vrlo važna stvar, s obzirom na to da u Srbiji ima nekoliko stotina rudarskih deponija potpuno nekontrolisanih, gde se po svemu sudeći rudarski otpad odlaže bez ikakve kontrole.

Insistiram da Ministarstvo da precizan, detaljan i temeljan odgovor bez opštih mesta i sa imenovanjem ljudi koji su odgovorni za ovaj nedopustivi katastrofalni javašluk u Ministarstvu, za šta pre svega smatram odgovornu ministarku Dubravku Đedović Handanović kao glavu Ministarstva.

Hvala lepo.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vama.
Reč ima narodni poslanik Borislav Antonijević.
Izvolite.
...
Grupa građana Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović

Borislav Antonijević

MI SNAGA NARODA PROF. DR BRANIMIR NESTOROVIĆ
Uvaženi narode Republike Srbije, uvaženo predsedništvo, uvažene kolege narodni poslanici, Savet za ekologiju i zdravstvo pokreta Mi – Snaga naroda ima pitanje za Ministarstvo zdravlja i za Ministarstvo ekologije.

Da podsetimo na činjenice. Azotarin kanal zvanično poznat kao i otpadni kanal „Vojnovića“ je veštački vodeni kanal koji je izgrađen 1962. godine, u južnoj industrijskoj zoni Pančeva. Ovaj kanal predstavlja jedan od najvećih ekoloških problema u Pančevu i crnu tačku zagađenja Dunava jer služi kao glavni kolektor za otpadne i atmosferske vode tri velika industrijska giganta: Azotare Pančevo, Rafinerije nafte Pančevo i pančevačke „Petrohemije“.

Kanal je dugačak oko dva kilometara i direktno spaja industrijsku zonu sa rekom Dunav. Ono što je ključni ekološki problem Azotare i kanala je: izlivanje opasnih materija direktno u Dunav, toksični sediment ili mulj koji je u tom kanalu po nekim procenama od šest do devet metara debljine, naravno to je pretnja po sav živi svet, po ljude koji se bave sportskim ribolovom, pecaju ribu, a opasnost od zagađenja i desne obale Dunava, od Vinče do Grocke, jer ako se zalivaju bašte i voćnjaci vodom iz Dunava zagađuje se i voće i povrće koje se potom prodaje na pijacama.

Problem može da se reši obaveznom ugradnjom zatvorenih sistema za reciklažu vode, čišćenjem i remodelacijom mulja, postavljanjem brana i senzora na ušću Dunav i samog kanala.

Odakle kreće ovaj problem? Naravno, tokom bombardovanja Jugoslavije 1999. godine, južna industrijska zona Pančeva je bila meta žestokih napada, što je dovelo do najveće ekološke katastrofe u istoriji ovog regiona.

Pošto je Azotarin kanal projektovan da prikuplja sve otpadne vode iz fabrika u noći između 15. i 16. aprila 1999. godine, nakon direktnih pogodaka u rezervoare i proizvoljne pogone u njega i okolno zemljište izlilo se ekstremno toksična mešavina. Pa, sada da navedemo: 250 tona tečnog amonijaka, osam hiljada tona kancerogenog vinil hlorid monomera, osam tona živa, hlorovodonična kiselina i natrijum hidroksid, 1.000 tona sirove nafte, mazuta i benzina.

Ovaj ekološki udes stvorio je takozvani istorijski toksični talog na dnu ovog Azotarinog kanala, deo lakših hemikalija otekao je u Dunav i odneo nizvodno čak do Rumunije i Bugarske ali su se teški metali poput žive, kancerogeni spojevi, katran nataložili u mulju šest do devet metara debljine.

2/1 TĐ/CG 10.10 – 10.20

Zbog toga je dno ovog kanala i danas decenijama nakon bombardovanja ostalo jedno od najopasnijih ekoloških tačaka u Srbiji. Do danas ove opasne materije mogu da uzrokuju sledeće grupe bolesti i zdravstvene poremećaje. Bolesti uzrokovane vinil-hlorid monomerom – angiosarkom jetre, tumor na mozgu i plućima, oštećenja jetre u smislu ciroze. Bolesti uzrokovane živom izazivaju oštećenje nervnog sistema, oštećenje bubrega, poremećaje u razvoju dece. Bolesti uzrokovane amonijakom i dimom od nafte, recimo, hronična opstruktivna bolest pluća i astma.

Do danas je država Srbija u saradnji sa fabrikama iz južne industrijske zone preuzela određene korake na smanjenju, ali glavni problem je toksični mulj i potpuno zatvaranje otvorenog toka kanala. Taj problem još uvek nije rešen.

Ono šta nije urađeno, toksični mulj je i dalje na dnu, država nikada nije sprovela projekat remedijacije kompletnog bagerovanja, čišćenja dna Azotarinog kanala, a oko 60 godina industrijskog otpada i posledice bombardovanja iz 1999. godine i dalje leže na dnu kanala, problem gradske kanalizacije Pančeva i nema automatskih brana na ušću.

Još jedna konstatacija. Juče smo od gospodina Lončara, ministra zdravlja Republike Srbije, čuli da mrtvi imaju veća prava nad živima u Srbiji. Znači, ako se čovek za života preko notara izjasni da ne želi da se njegovi organi, nakon smrti, koriste da bi se nekome spasao život, ta će se odluka poštovati. A ako se živi ljudi izjasne da ne žele da prime neke vakcine, onda se ta odluka neće poštovati. Znači, ovo je stanje potpune šizofrenije, ali dobro, šta je tu je. Tu smo gde smo. Na nama je da se borimo. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Reč ima gospodin Jožef Tobiaš.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Jožef Tobiaš

Savez vojvođanskih Mađara
Hvala lepo.

Poštovana predsedavajuća, poštovani narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, prvo da mi dozvolite i nemojte mi zameriti da iskoristim priliku da svim članovima Saveza vojvođanskih Mađara, u ime naše poslaničke grupe i u svoje lično ime, čestitam 32. rođendan stranke i poželim puno zdravlja, uspeha i nastavak dobre zajedničke saradnje u cilju predstavljanja vojvođanskih Mađara u institucijama sistema naše države, što mi već decenijama uspešno činimo kao njihov legitimni predstavnik.

Želim da istaknem da je poljoprivreda za nas izuzetno važna privredna grana i da joj posvećujemo veliku pažnju, radimo na terenu sa ljudima i svakodnevno nastojimo da rešavamo njihove probleme. Znamo da su Srbiju, u nedelju posle podne i u večernjim satima, pogodile veoma snažne grmljavinske oluje i vremenske nepogode. Ministarstvo unutrašnjih poslova i Republički hidrometeorološki zavod izdali su hitna upozorenja građanima i savetovali da zaštite svoju imovinu i izbegavaju putovanja. Oluje su bile praćene jakim pljuskovima, grmljavinom, olujnim vetrom i gradom.

Najjače nepogode pogodile su sever Bačke, tačnije šire područje Subotice, naročito Tavankut, Mišićevo, Bajmok, Žednik i deo Čantavira. Prema prvim procenama pogođeno je oko 9.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u opštini Bačka Topola, od Malog Beograda ka vila Gunaroša i Orahova. U ovoj opštini je već formirana stručna komisija za procenu štete. Komisija je takođe formirana i u gradu Subotici. Šteta je evidentirana i na teritoriji opštine Senta i opštine Ada u pravcu Obornjače i delovi pored Molskog velikog puta, kao i u mnogim drugim delovima Vojvodine.

Posledice su ozbiljne. Na mnogim mestima pričinjena je gotovo totalna šteta. Stradala su žita, uljana repica, mak i ječam koji su bili u fazi sazrevanja. Na pojedinim parcelama ostala je samo slama i poneko zrno, iako je žetva pšenice trebalo

2/2 TĐ/CG

da počne za svega dve nedelje. Kukuruz će se možda delimično oporaviti, ali je kod pšenice grad na mnogim mestima istresao zrno iz klasa.

Kao narodni poslanik koji dolazi iz tih krajeva i kao član Odbora za poljoprivredu Narodne skupštine Republike Srbije ispred poslaničke grupe Saveza vojvođanskih Mađara, želim da postavim pitanje u ime svih poljoprivrednih proizvođača koji su pretrpeli bilo kakvu štetu. Moje pitanje upućujem Vladi Republike Srbije i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – da li se, nakon uvida na terenu i stručne procene štete u jedinicama lokalne samouprave, to po zakonu, planira neki vid pomoći za pogođene poljoprivredne proizvođače imajući u vidu da smo na pojedinim sednicama odbora razgovarali o tome da će resorno ministarstvo uvek obezbediti sredstva za sezonske intervencije, kao i činjenicu da je i bez konačnih i detaljnih podataka već sada jasno da su razmere štete veoma velike? Hvala vam lepo.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vama.
Pridružujem se čestitkama i želim vam mnogo, mnogo decenija uspešnog rada. Osamnaestog juna 1994. godine, ako se ne varam, osnovan je Savez vojvođanskih Mađara. Minimum toliko još, pa puta dva, vam želim.
Sledeći je gospodin Jovan Janjić.
Izvolite.
...
Grupa građana Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović

Jovan Janjić

MI - GLAS IZ NARODA
Sve vlade proistekle iz sadašnje parlamentarne većine od 2012. godine, pa i one iz prethodnih koalicija iz 2000. godine isticale su da je strateški cilj Republike Srbije punopravno članstvo u EU, a sve članice EU, osim njih pet, obrušile su se na teritorijalni integritet Srbije samim tim što su srpsku pokrajinu Kosovo i Metohiju pravnim nasiljem, suprotno međunarodnim pravnim načelima, priznale za tobože nezavisnu državu pod vlašću albanske nacionalne manjine. Pre toga sve zemlje EU, kroz zloglasni NATO pakt ili saradnjom sa njim, učestvovale su u agresiji na Srbiju zarad otimanja Kosova i Metohije.

Danas EU nudi mamce Srbiji obećavajući da će je primiti u svoje članstvo, pored drugih uslova, samo ako se odrekne dela svoje teritorije i svega što je vekovima stvarano na tom području, pa i svog identiteta da se odrekne Kosova i Metohije. Nameće se to, samo za Srbiju, kroz posebno ustanovljeno pregovaračko poglavlje 35 u kojem se zahteva normalizacija odnosa između Srbije i Kosova. Sama takva postavka ukazuje da su za EU Srbija i Kosovo dve strane, dve zasebne i to dve ravnopravne države. Evropska unija tako i tretira Srbiju – bez Kosova i Metohije. Kada je poziva u svoje članstvo, ona je poziva bez Kosova i Metohije. Kada piše izveštaje o Srbiji, što smo imali prilike i ovde da čitamo, onda tu nema Kosova i Metohije. Ona ceo proces pregovara sa Srbijom vodi tretirajući je bez Kosova i Metohije. Vrlo perfidno Srbija se mami da pristane na njihove udice samo pod jednim bitnim uslovom – da ispod imena svog izostavi ime svoje pokrajine Kosova i Metohije.

Srbiji je ponuđeno, a Srbija posredstvom svojih državnih predstavnika je 29. aprila 2008. godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Od Srbije se, pored ostalog, u članu 15. zahteva da nakon potpisivanja ovog sporazuma započne pregovore sa državama koje su već potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a radi zaključenja bilateralnih ugovora o regionalnoj saradnji čiji cilj će biti povećanje obima saradnje tih država. Takođe se zahteva da Srbija započne „slične pregovore“ sa preostalim državama u regionu kada ove države budu potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Isti takav sporazum EU 2015. godine potpisala je i sa privremenim institucijama u Prištini, tretirajući ih kao da zastupaju nekakvu tobože nezavisnu državu – republiku Kosovo, a koji su oni ratifikovali sledeće 2016. godine.

2/3 TĐ/CG

Time je Srbija dovedena u situaciju da zaključi bilateralni ugovor o regionalnoj saradnji sa delom svoje teritorije kao sa nekom tobože nezavisnom državom, a na taj način se i EU pokazala kao utemeljivač pravno neosnovane kvazidržavne tvorevine pod imenom republika Kosovo. Iz tog i takvog sporazuma proistekao je pregovarački okvir države Srbije i privremenim institucija u Prištini, a iz njega je ishodilo osipanje državnog suvereniteta Srbije na njenom Kosovu i Metohiji. Srbija je išla protiv sebe udovoljavajući zahtevima onih koji rade protiv nje. Tako se pokazalo da su tobožnje evrointegracije samo mamci i omča za suverenitet Srbije na njenoj teritoriji.

3/1 AL/VZ 10.20 – 10.30

U preambuli Ustava Republike Srbije se naglašava da je „Pokrajina Kosovo i Metohija sastavni deo teritorije Srbije, da ima položaj suštinske autonomije u okviru suverene države Srbije i da iz takvog položaja Pokrajine Kosovo i Metohija slede ustavne obaveze, slede ustavne obaveze državnih organa da zastupaju i štite državne interese Srbije na Kosovu i Metohiji u svim unutrašnjim i spoljnim političkim odnosima“.

Zato pitanje Vladi Republike Srbije – sa kojim pravom i šta je motiv da se razgovara o članstvu u zajednici koja ne priznaje državni suverenitet na celoj teritoriji sopstvene zemlje? Šta će Vlada preduzeti u odnosu prema Evropskoj uniji da se prizna teritorijalni integritet i suverenitet Srbije na njenoj celoj teritoriji? Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vama.
Gospođa Minela Kalender, izvolite.
...
Stranka demokratske akcije

Minela Kalender

Pokret slobodnih građana (PSG) – Stranka demokratske akcije Sandžaka (SDA Sandžaka) – Partija za demokratsko delovanje (PDD)
Hvala predsedavajuća.

Koleginice i kolege narodni poslanici, postavljam pitanje predsedniku Vlade Republike Srbije. Upravljanje komunalnim otpadom i stanje na deponijama, u regiji Sandžaka prerasla je iz ekološkog problema u bezbednosnu i zdravstvenu krizu koja ugrožava preko 250.000 građana ove regije. Stanje na terenu zahteva hitno preduzimanje mera od strane Vlade i Ministarstva za zaštitu životne sredine pre nego što dođe do neprocenjivih posledica po život i zdravlje ljudi.

Novi Pazar i Tutin trenutno nemaju održivu lokaciju za odlaganje otpada jer je nakon velikih požara i ekoloških protesta odlaganje na zajedničko smetlište „Golo brdo“ obustavljeno pod pritiskom građana, a otpad iz ove dve lokalne samouprave se odlaže na deponijama u nekoliko drugih gradova u Srbiji.

Iako je Prijepolje uspešno sprovela prvu fazu rekultivacije deponije „Stanjevine“ i započeta je izgradnja zaštitnog zida na Limu, otpad se privremeno odvozi na pretrpani „Duboki potok“ u Druglićima u opštini Priboj. Regionalan transfer stanica „Banjica“ u Novoj Varoši i dalje ne funkcioniše u punom kapacitetu kako bi rešila ove tri opštine.

Situacija u opštini Sjenica je posebno alarmantna. Ulice su zatrpane smećem, preplavljene neprijatnim prizorima i opština je dovedena na sami rub ekološke i zdravstvene katastrofe. Već više od mesec dana građani Sjenice se suočavaju sa potpunom blokadom nesanitarne deponije „Goveđak“, otpad se gomila ispred njihovih kuća, zgrada, na ulicama. Građani su sa pravom zabrinuti zbog mogućih zdravstvenih posledica. Stotine tona smeća truli na ulicama na visokim letnjim temperaturama. Postoji direktna opasnost od izbijanja zaraznih bolesti. Procedne vode sa deponija „Goveđak“ direktno se ulivaju u kanjon i vodotokove koje napajaju Specijalni rezervat prirode Uvac. Postoje neposredne opasnosti od kontaminacije podzemnih voda teškim metalima, što ugrožava i izvor pijaće vode za lokalno stanovništvo.

Dakle, usled nerešivog pitanja upravljanja otpadom, nepostojanje sanitarne deponije po ekološkim standardima, u sandžačkim opštinama, a naročito zbog ignorisanja ovog problema od strane Vlade Republike Srbije, trenutno stanje je izuzetno zabrinjavajuće i na ivici je ekološke katastrofe sa nesagledivim posledicama gde je trenutno stanje u opštini Sjenica najalarmantnije.

U drugim sredinama u Republici Srbiji ovo pitanje je rešeno upravo intervencijama resornog Ministarstva i Vlade Republike Srbije, dok se u isto vreme okreće glava od problema ove vrste u Sandžačkim opštinama. Vlada Srbije i

3/2 AL/VZ

Ministarstvo za zaštitu životne sredine trebaju na isti način, kao i u drugim lokalnim samoupravama u Srbiji, u prvom redu uspostaviti moderan sistem prikupljanja, odlaganja i tretiranje otpada, zatvaranjem ili rekultivacijom postojećeg smetlišta i izgraditi na odgovarajućim lokacijama sanitarne deponije.

Shodno tome, postavljam pitanje predsedniku Vlade i ministarki zaštite životne sredine – koje konkretno hitne mere Vlada i resorno Ministarstvo planiraju da preduzmu kako bi se rešila vanredna situacija u Sjenici, uklonilo smeće sa ulica i sprečila epidemija? Da li će se pokrenuti odgovarajući postupak za utvrđivanje odgovornost rukovodstva za stanje u Sjenici? Kada će Ministarstvo odobriti sredstva za potpunu sanaciju i zatvaranje deponije „Golo brdo“ u Novom Pazaru i realizovati projekat izgradnje novog reciklažnog centra? Koji je tačan datum kada će transfer stanica „Banjica“ u Novoj Varoši profunkcionisati u punom kapacitetu i rasteretiti Prijepolje i Priboj? Da li Vlada i resorno Ministarstvo planiraju paket finansijske pomoći za nabavku komunalnih vozila i opreme za opštine Sandžaka po modelu kojima je pomognuto drugim regionalnim i lokalnim samoupravama u Srbiji? Hvala.