BORISLAV ANTONIJEVIĆ

Grupa građana Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Borislav Antonijević prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao 12. na listi Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe MI SNAGA NARODA PROF. DR BRANIMIR NESTOROVIĆ, koja se do aprila 2024. zvala MI - GLAS IZ NARODA prof. dr Branimir Nestorović. Član je Odbora za zdravlje i porodicu i zamenik člana Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Odbora za prava deteta.


BIOGRAFIJA

Rođen je 1967. godine. Završio je Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu. Specijalista je ginekologije i akušerstva.

Od 1999. zaposlen je u Ginekološko-akušerskoj klinici Narodni front.

Jedan je od osnivača organizacije Lekari i roditelji za nauku i etiku.

Bio je je član Političkog saveta Srpskog pokreta Dveri.

Živi u Beogradu.


Poslednji put ažurirano: 12.01.2026, 21:46

Osnovne informacije

Statistika

  • 25
  • 9
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Šesta vanredna sednica , 22.01.2026.

Uvaženi narode Srbije, uvaženo predsedništvo, uvažene kolege narodni poslanici, par pitanja za Vladu Srbije.

Prvo pitanje. Prevođenje preduzeća sa statusom javnog preduzeća u d.o.o, tu mislimo na „Srbijašume“, „Vojvodina šume“, „Vojvodina vode“, „Skijališta Srbije“, nacionalne parkove, nameće se pitanje zašto se to radi. Promena statusa organizacije koja u ime države i pretpostavljam javnog interesa upravlja vitalnim interesima i resursima Srbije, površinske i podzemne vode, vodoprivredno zemljište, šume, biodiverzitet izaziva zebnju, jer se otvara mogućnost kontrole upravljanja tim

2/2 MZ/CG

novoformiranim preduzećima preko dokapitalizacije, odnosno uloženog privatnog kapitala i različitim faktorima uticaja koji zastupaju upravo privatni, a ne državni interes.

Sadašnji tretman prostora u zemlji koja ima probleme da obezbedi vodosnabdevanje stanovništva u uslovima ekstremnog zagađenja vazduha, vode i zemljišta, sa nekontrolisanom sečom šuma, govori o dominaciji interesnih grupa, ugrožavanju javnog zdravlja i o malicioznoj modifikaciji ključnih zakona i strateških dokumenata. Efikasnost upravljanja se degradira imenovanjem nesposobnih kadrova koji kompromituju rad preduzeća, a onda se stvara narativ o potrebi dovođenja efikasne uprave iz inostranstva i promene pravno-organizacionog statusa preduzeća. Krajnji efekat je preuzimanje kontrole nad resursima, dodatni gubitak suvereniteta, uvođenje stranog faktora i degradacija kvaliteta života čitave zajednice.

„Srbijašume“, svi stručnjaci, inženjeri, sa mizernim platama, uprkos enormnoj seči šume, par miliona kubika, ne mogu dobiti adekvatne plate i inženjeri napuštaju ta preduzeća, odlaze u privatni sektor. Da li je baš to interes?

Drugo pitanje, koji je javni interes Srbije bio da se bivša premijerka Tajlanda, koja je priznala republiku Kosovo Jinglak Šinavatra primi u državljane Republike Srbije, po članu 19. znamo da je to moguće, ali evo postavljamo pitanje – koji je to interes države Srbije da se ova žena primi u državljane, a znamo da mnogo zahteva za državljanstvo se ne realizuje od naše braće iz Republike Srpske i Crne Gore?

Vlada Srbije takođe treba da zna za dramatičnu situaciju u gradu Lazarevcu, koji pet dan već nema grejanje, deca se mrznu, šta se radi, uništena infrastruktura. Pozivaju se sve vlasti da se dozovu pameti i prestanu urušavanje Srbije. Za račun belosvetskog ološa i sopstveni račun, zbog prihvatanja opšteg neoliberalnog koncepta i globalističkih principa naše vlasti su krenule u urušavanje Srbije. Verovatno ste svesni da je ovaj koncept propao, pa bi moglo da se prestane i da se konačno okrenemo sebi, da se prestane sa urušavanjem EPS-a, a posebno „Kolubare“, dovođenjem nestručnog i poslušničkog kadra, čiji je najvažniji zadatak razmeštanje neposlušnih na lošija radna mesta, a od poslušnika formiraju sastav za „ćacilend“, glasačku mašineriju.

Nismo pravili EPS da bi radnici bili korišćeni kao glasačka mašinerija, nego da se bave svojim poslom. Svi koji učestvujete u ovoj podloj prevari, u uništavanju poslednjeg srpskog giganta, nećete proći zato što niste ni vidljivi. Vi koji ste izabrani na važna radna mesta, a nemate dovoljno znanja i iskustva treba da podnesete ostavke na vreme, da vam ne bude suđeno kao onima koji su namerno rušili ovaj sistem. Zahtev od ministarke Handanović Đedović, kao ključnog igrača za ministarstvo i za EPS, da se pod hitno obrati i iznese strategiju opstanka EPS-a i opštine Lazarevac, jer smo svakodnevno svedoci havarija u „Kolubari“, gore trake, mašine ne rade, znači svakodnevno imamo probleme, a na to niko ne reaguje. Hvala.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 18.12.2025.

Uvažene kolege narodni poslanici, pitanje ponovo za DRI. Dobili smo obaveštenje od DRI da je za 2021. godinu izdato 215 preporuka, odnosno primedbi na ono što je predato kao završni račun, za 2022. godinu je izdato 105, za 2023. godinu 142, za 2024. godinu 95. Ovde je takođe DRI dala kakav je rezime otkrivenih nepravilnosti i preporuku za rešavanje i otklanjanje, te se greške dele na one koje treba da se otklone u roku od 90 dana, na greške koje treba da se otklone u roku ne duže od godinu dana.

Pitanje za DRI – zašto opet nije dala negativno mišljenje kada vidimo da se greške nisu otklonile čak ni od 2021. godine? Znači, svi rokovi za otklanjanje grešaka su prošli i zašto kada zaposleni u DRI tačno daju šta ne valja, šta ne treba, a znamo da negativno mišljenje DRI ne bi osporilo usvajanje ni završnog računa, ni budžeta. Državna revizorska institucija daje mišljenje koje je preporuka ali se niko na njega nešto preterano i ne obraća.

Što se tiče onoga čime bi trebalo Ministarstvo finansija da se bavi, a čime se inače nikada nije bavilo, to su uštede u državnim institucijama i uopšte u državi Republici Srbiji, pa evo postavljamo pitanje Vladi Republike Srbije, a ona neka odredi čija je nadležnost – koliko ima ukupno službenih automobila u Republici Srbiji, koliki su mesečni troškovi za gorivo službenih automobila u Republici Srbiji i koliko su troškovi za korišćenje mobilnih telefona u Republici Srbiji?

Za MUP – koliko je ljudi angažovano za obezbeđenje ličnosti u Republici Srbiji. Pitanje za Ministarstvo pravde – koliko je ljudi angažovano i koliki su troškovi za obezbeđenje lica zaštićenih svedoka u Republici Srbiji, da vidimo koliko ih ima i koliko država Srbija izdvaja novca za sve to? Hvala.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 16.12.2025.

Uvaženo predsedništvo, uvažene kolege narodni poslanici i uvaženi građani Srbije, Slaviša iz Vrčina postavlja pitanje za Ministarstvo građevinarstva, posebno za inspekcijsku službu.

U Vrčinu se gradi privatno groblje od strane fizičkog lica, bez ikakvog odobrenja i građevinske dozvole, a ispod groblja se nalaze bunari sa pijaćom vodom. Građevinska inspekcija, uprkos mnogobrojnim prijavama, ne reaguje. Prijava ima preko 50 do sada, a i podneta je peticija stanovnika Vrčina sa preko 200 potpisa. Parcela je od 54 ara i prodaje se grobno mesto 1.000 evra. Međutim, pošto nema dokumentacije, ne može da se napravi nikakav kupoprodajni ugovor, te se ovo tretira kao nelegalna trgovina, a gradnja groblja kao nelegalna gradnja. Inspekcijski nadzor i građevinska inspekcija se mole da reaguju i da se spreči katastrofa i uništavanje vodnih resursa građana koji koriste vodu.

Drugo pitanje je pitanje, naravno, za Ministarstvo poljoprivrede. Puna su usta hvale kako smo veliki izvoznici, kako izvozimo nikad više. Pa, evo, poljoprivrednici iz regiona Topole pitaju zašto se ovako usiljeno radi uvoz jabuka i krompira i reeksport istih? Imamo viškove domaće jabuke i većina jabuke jeste sitnijeg kalibra, ali je zdrava i mnogo je boljeg kvaliteta od uvozne, ali zbog krupnoće ostaje neprodata, jer makedonska, albanska i poljska jabuka su preplavile tržište. Znači, ponovo idemo protiv nas samih.

Suva šljiva, suva šljiva kao proizvod na kojoj je izgrađena država, po kojoj smo bili poznati, ali nažalost zbog vremenskih neprilika koje je Srbija imala prošle godine kada je mraz potamanio rod šljive je minimalan. Šta smo mi uradili? Umesto da subvencionišemo i pomognemo našim poljoprivrednicima, mi uvozimo suvu šljivu iz

1/2 MV/JG

Moldavije koja je bukvalno okupirala tržište, pakuje se i preprodaje se u arapske zemlje kao srpska. Međutim, kvalitet te suve šljive je jako loš i time ćemo zatvoriti tržište za narednu godinu kada šljive i kada suve šljive bude bilo kod nas.

I dalje pitanje za isto ministarstvo. Problem sa prasićima, cena 260 dinara po kilogramu. Imamo pred nama gubitak čitave domaće proizvodnje. To je sada već pitanje bezbednosti. Mi znamo da je svinjarstvo u Srbiji od vajkada i da je država držana na tome. Da li je moguće da država ništa neće preduzeti po tome da se i taj stočni fond spasi?

Prevara sa fiktivnim kravama, krave koje se fiktivno prijavljuju, ne postoje. Mleko u prahu i dalje se koristi. Seljaci gase farme. Opet se pije i koristi nekontrolisano mleko i proizvod koji je samo mleku sličan, a prirodno mleko, naravno, prosipa se.

Onda ćemo ponovo da pričamo – ne, to nije tačno. Ovo što smo sve pričali o laboratoriji koja je otkrila nepravilnosti u hrani, ni to nije tačno. Nisu oni dobili odluku i rešenje o radu. Ne, ni to nije tačno. Ne, sve je tačno. I ovo je tačno, da se država Srbija ne brine o svojim poljoprivrednim proizvođačima koji su gradili, držali i izgradili ovu zemlju i doveli nas dovde, a sada ih puštamo niz vodu da propadaju. Dok ostale države svoje poljoprivrednike subvencionišu i tako konkurišu njihovim proizvodima na našem tržištu, a onda se njihovi proizvodi reeksportom izvoze iz Srbije pod nazivom proizvoda iz Srbije. Hvala.

Šesta vanredna sednica , 22.01.2026.

Uvaženi narode Srbije, uvaženo predsedništvo, uvažene kolege narodni poslanici, par pitanja za Vladu Srbije.

Prvo pitanje. Prevođenje preduzeća sa statusom javnog preduzeća u d.o.o, tu mislimo na „Srbijašume“, „Vojvodina šume“, „Vojvodina vode“, „Skijališta Srbije“, nacionalne parkove, nameće se pitanje zašto se to radi. Promena statusa organizacije koja u ime države i pretpostavljam javnog interesa upravlja vitalnim interesima i resursima Srbije, površinske i podzemne vode, vodoprivredno zemljište, šume, biodiverzitet izaziva zebnju, jer se otvara mogućnost kontrole upravljanja tim

2/2 MZ/CG

novoformiranim preduzećima preko dokapitalizacije, odnosno uloženog privatnog kapitala i različitim faktorima uticaja koji zastupaju upravo privatni, a ne državni interes.

Sadašnji tretman prostora u zemlji koja ima probleme da obezbedi vodosnabdevanje stanovništva u uslovima ekstremnog zagađenja vazduha, vode i zemljišta, sa nekontrolisanom sečom šuma, govori o dominaciji interesnih grupa, ugrožavanju javnog zdravlja i o malicioznoj modifikaciji ključnih zakona i strateških dokumenata. Efikasnost upravljanja se degradira imenovanjem nesposobnih kadrova koji kompromituju rad preduzeća, a onda se stvara narativ o potrebi dovođenja efikasne uprave iz inostranstva i promene pravno-organizacionog statusa preduzeća. Krajnji efekat je preuzimanje kontrole nad resursima, dodatni gubitak suvereniteta, uvođenje stranog faktora i degradacija kvaliteta života čitave zajednice.

„Srbijašume“, svi stručnjaci, inženjeri, sa mizernim platama, uprkos enormnoj seči šume, par miliona kubika, ne mogu dobiti adekvatne plate i inženjeri napuštaju ta preduzeća, odlaze u privatni sektor. Da li je baš to interes?

Drugo pitanje, koji je javni interes Srbije bio da se bivša premijerka Tajlanda, koja je priznala republiku Kosovo Jinglak Šinavatra primi u državljane Republike Srbije, po članu 19. znamo da je to moguće, ali evo postavljamo pitanje – koji je to interes države Srbije da se ova žena primi u državljane, a znamo da mnogo zahteva za državljanstvo se ne realizuje od naše braće iz Republike Srpske i Crne Gore?

Vlada Srbije takođe treba da zna za dramatičnu situaciju u gradu Lazarevcu, koji pet dan već nema grejanje, deca se mrznu, šta se radi, uništena infrastruktura. Pozivaju se sve vlasti da se dozovu pameti i prestanu urušavanje Srbije. Za račun belosvetskog ološa i sopstveni račun, zbog prihvatanja opšteg neoliberalnog koncepta i globalističkih principa naše vlasti su krenule u urušavanje Srbije. Verovatno ste svesni da je ovaj koncept propao, pa bi moglo da se prestane i da se konačno okrenemo sebi, da se prestane sa urušavanjem EPS-a, a posebno „Kolubare“, dovođenjem nestručnog i poslušničkog kadra, čiji je najvažniji zadatak razmeštanje neposlušnih na lošija radna mesta, a od poslušnika formiraju sastav za „ćacilend“, glasačku mašineriju.

Nismo pravili EPS da bi radnici bili korišćeni kao glasačka mašinerija, nego da se bave svojim poslom. Svi koji učestvujete u ovoj podloj prevari, u uništavanju poslednjeg srpskog giganta, nećete proći zato što niste ni vidljivi. Vi koji ste izabrani na važna radna mesta, a nemate dovoljno znanja i iskustva treba da podnesete ostavke na vreme, da vam ne bude suđeno kao onima koji su namerno rušili ovaj sistem. Zahtev od ministarke Handanović Đedović, kao ključnog igrača za ministarstvo i za EPS, da se pod hitno obrati i iznese strategiju opstanka EPS-a i opštine Lazarevac, jer smo svakodnevno svedoci havarija u „Kolubari“, gore trake, mašine ne rade, znači svakodnevno imamo probleme, a na to niko ne reaguje. Hvala.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 18.12.2025.

Uvažene kolege narodni poslanici, pitanje ponovo za DRI. Dobili smo obaveštenje od DRI da je za 2021. godinu izdato 215 preporuka, odnosno primedbi na ono što je predato kao završni račun, za 2022. godinu je izdato 105, za 2023. godinu 142, za 2024. godinu 95. Ovde je takođe DRI dala kakav je rezime otkrivenih nepravilnosti i preporuku za rešavanje i otklanjanje, te se greške dele na one koje treba da se otklone u roku od 90 dana, na greške koje treba da se otklone u roku ne duže od godinu dana.

Pitanje za DRI – zašto opet nije dala negativno mišljenje kada vidimo da se greške nisu otklonile čak ni od 2021. godine? Znači, svi rokovi za otklanjanje grešaka su prošli i zašto kada zaposleni u DRI tačno daju šta ne valja, šta ne treba, a znamo da negativno mišljenje DRI ne bi osporilo usvajanje ni završnog računa, ni budžeta. Državna revizorska institucija daje mišljenje koje je preporuka ali se niko na njega nešto preterano i ne obraća.

Što se tiče onoga čime bi trebalo Ministarstvo finansija da se bavi, a čime se inače nikada nije bavilo, to su uštede u državnim institucijama i uopšte u državi Republici Srbiji, pa evo postavljamo pitanje Vladi Republike Srbije, a ona neka odredi čija je nadležnost – koliko ima ukupno službenih automobila u Republici Srbiji, koliki su mesečni troškovi za gorivo službenih automobila u Republici Srbiji i koliko su troškovi za korišćenje mobilnih telefona u Republici Srbiji?

Za MUP – koliko je ljudi angažovano za obezbeđenje ličnosti u Republici Srbiji. Pitanje za Ministarstvo pravde – koliko je ljudi angažovano i koliki su troškovi za obezbeđenje lica zaštićenih svedoka u Republici Srbiji, da vidimo koliko ih ima i koliko država Srbija izdvaja novca za sve to? Hvala.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 16.12.2025.

Uvaženo predsedništvo, uvažene kolege narodni poslanici i uvaženi građani Srbije, Slaviša iz Vrčina postavlja pitanje za Ministarstvo građevinarstva, posebno za inspekcijsku službu.

U Vrčinu se gradi privatno groblje od strane fizičkog lica, bez ikakvog odobrenja i građevinske dozvole, a ispod groblja se nalaze bunari sa pijaćom vodom. Građevinska inspekcija, uprkos mnogobrojnim prijavama, ne reaguje. Prijava ima preko 50 do sada, a i podneta je peticija stanovnika Vrčina sa preko 200 potpisa. Parcela je od 54 ara i prodaje se grobno mesto 1.000 evra. Međutim, pošto nema dokumentacije, ne može da se napravi nikakav kupoprodajni ugovor, te se ovo tretira kao nelegalna trgovina, a gradnja groblja kao nelegalna gradnja. Inspekcijski nadzor i građevinska inspekcija se mole da reaguju i da se spreči katastrofa i uništavanje vodnih resursa građana koji koriste vodu.

Drugo pitanje je pitanje, naravno, za Ministarstvo poljoprivrede. Puna su usta hvale kako smo veliki izvoznici, kako izvozimo nikad više. Pa, evo, poljoprivrednici iz regiona Topole pitaju zašto se ovako usiljeno radi uvoz jabuka i krompira i reeksport istih? Imamo viškove domaće jabuke i većina jabuke jeste sitnijeg kalibra, ali je zdrava i mnogo je boljeg kvaliteta od uvozne, ali zbog krupnoće ostaje neprodata, jer makedonska, albanska i poljska jabuka su preplavile tržište. Znači, ponovo idemo protiv nas samih.

Suva šljiva, suva šljiva kao proizvod na kojoj je izgrađena država, po kojoj smo bili poznati, ali nažalost zbog vremenskih neprilika koje je Srbija imala prošle godine kada je mraz potamanio rod šljive je minimalan. Šta smo mi uradili? Umesto da subvencionišemo i pomognemo našim poljoprivrednicima, mi uvozimo suvu šljivu iz

1/2 MV/JG

Moldavije koja je bukvalno okupirala tržište, pakuje se i preprodaje se u arapske zemlje kao srpska. Međutim, kvalitet te suve šljive je jako loš i time ćemo zatvoriti tržište za narednu godinu kada šljive i kada suve šljive bude bilo kod nas.

I dalje pitanje za isto ministarstvo. Problem sa prasićima, cena 260 dinara po kilogramu. Imamo pred nama gubitak čitave domaće proizvodnje. To je sada već pitanje bezbednosti. Mi znamo da je svinjarstvo u Srbiji od vajkada i da je država držana na tome. Da li je moguće da država ništa neće preduzeti po tome da se i taj stočni fond spasi?

Prevara sa fiktivnim kravama, krave koje se fiktivno prijavljuju, ne postoje. Mleko u prahu i dalje se koristi. Seljaci gase farme. Opet se pije i koristi nekontrolisano mleko i proizvod koji je samo mleku sličan, a prirodno mleko, naravno, prosipa se.

Onda ćemo ponovo da pričamo – ne, to nije tačno. Ovo što smo sve pričali o laboratoriji koja je otkrila nepravilnosti u hrani, ni to nije tačno. Nisu oni dobili odluku i rešenje o radu. Ne, ni to nije tačno. Ne, sve je tačno. I ovo je tačno, da se država Srbija ne brine o svojim poljoprivrednim proizvođačima koji su gradili, držali i izgradili ovu zemlju i doveli nas dovde, a sada ih puštamo niz vodu da propadaju. Dok ostale države svoje poljoprivrednike subvencionišu i tako konkurišu njihovim proizvodima na našem tržištu, a onda se njihovi proizvodi reeksportom izvoze iz Srbije pod nazivom proizvoda iz Srbije. Hvala.