Hvala vam lepo.
Uvažena predsednice Narodne skupštine Republike Srbije, uvaženo predsedništvo, uvaženi ministri Vlade Republike Srbije, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, u sledećih nekoliko minuta ću govoriti o Ugovoru o slobodnoj trgovini između Vlade Republike Srbije i Vlade Arapske Republike Egipta i želeo bih da ukažem na veličinu tržišta, na mogućnosti saradnje, na mogućnosti koje pruža to tržište sa posebnim osvrtom na poljoprivredu, pošto je to za nas iz Saveza vojvođanskih Mađara izuzetno važna i prioritetna privredna grana, a i ja lično sam član Odbora za poljoprivredu Narodne skupštine Republike Srbije.
Predsednik Egipta Abdel Fatah el Sisi i predsednik Srbije Aleksandar Vučić su 2022. godine prilikom posete egipatskog predsednika Srbiji usvojili zajedničku Deklaraciju o uspostavljanju strateškog partnerstva dve države. Deklaracijom je predviđena politička koordinacija u bilateralnim i međunarodnim pitanjima, saradnja u oblastima odbrane i bezbednosti, privredna saradnja na osnovu Sporazuma o slobodnoj trgovini, dakle o čemu razgovaramo sada, saradnja u oblasti poljoprivrede, energije i energetske bezbednosti sa naglaskom na razvoju i diversifikaciji gasnih i drugih energetskih izvora.
U tom periodu se postavljalo pitanje kakve su mogućnosti i saradnja sa Egiptom i u kojim oblastima, kao npr. u oblasti poljoprivrede i proizvodnje hrane, koje su među nosećim privrednim granama u obe zemlje i koje tradicionalno zapošljavaju veliki broj ljudi i da sa izvozom u Egipat imamo problem zbog visokih carinskih opterećenja.
Ta opterećenja su najveća kada se radi o izvozu svežeg voća, jabuka, krušaka, kajsija, trešanja, višanja, breskvi, nektarina, šljiva i suve šljive. Carina za suve šljive je 30%, za kajsije čak 60%. Najniža carina od 10% se primenjuje na uvoz trešanja i višanja. Sa tako visokim carinama smo bili apsolutno nekonkurentni, jer je Evropska unija još pre nekoliko godina potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini sa tom zemljom. Njihovi proizvodi su ulazili na to veliko tržište od 112 miliona ljudi bez carine, a naši sa već pomenutim carinskim stopama.
Inače, dozvolite mi samo jednu kratku digresiju, po mišljenju stručnjaka najveće šanse što se izvoza voća tiče imamo sa izvozom jabuka, borovnica i trešanja i da je to sasvim realno da plasiramo na tržište Egipta.
Sa uvozom od 10 do 12 tona žita godišnje Egipat predstavlja šansu za izvoz srpskog žita. Srbija bi na to tržište mogla prvo da plasira poljoprivredne i prehrambene proizvode, a onda u određenom momentu kako bi se ti odnosi razvijali svakako i određene proizvode prerađivačke industrije, kao i metalne i hemijske industrije.
Ova godina 2025. će biti odlična za saradnju, jer će doći do velikog razvoja u ekonomiji, trgovini, investicijama i da će potpisivanjem Sporazuma o slobodnoj trgovini, nakon što stupi na snagu, uvećati obim trgovine između dve zemlje, po nekim procenama kao što je i koleginica rekla, čak do 400%.
Po informacijama koje potiču iz Privredne komore Srbije mnoge domaće velike firme su sa Privrednom komorom Srbije u pripremama za otvaranje predstavništava, kako bi sve bilo urađeno na najbolji mogući način i kako bi srpskim firmama bilo olakšano poslovanje na tržištu Egipta da bi se egipatskim kompanijama omogućilo da lakše dođu do partnera u Srbiji.
Inače, spoljnotrgovinska razmena Srbije i Egipta u 2023. godini iznosila je 88,3 miliona dolara. Najzastupljeniji proizvodi u izvozu Srbije u Egipat su duvan, proizvodi namenske industrije, cigarete, dok iz Egipta najviše uvozio ureu, fosfate i so.
Potencijal za saradnju sa egipatskim tržištem vidi se i u sektorima poljoprivrede i prehrambene industrije, energetike, informaciono-komunikacionih tehnologija i hemijske i gumarske industrije.
Potencijal za izvoz u Egipat postoji još posebno u segmentu vafla i biskvita, kao i u segmentu sokova od voća i povrća koje Egipat na godišnjem nivou uvozi u vrednosti od blizu 30 miliona dolara. Potencijali postoje i u segmentu stočne hrane za životinje. Trenutno carinsko opterećenje je oko 40% i treba imati u vidu da u Egiptu postoji velika potražnja za lekovima, posebno za onima na bazi penicilina i kortikosteroida. Takođe, i njihova Vlada je usmerena na razvoj preventivne medicine, što podrazumeva nabavku određenih medicinskih uređaja. Dugoročno će postojati mogućnost saradnje u oblastima medicinskih aparata i laboratorijske opreme.
Još jedan značajan potencijal za izvoz na tržište Egipta su proizvodi od plastike. Trenutna carinska opterećenja su od 15 do 60%. Posebno se traže cevi i krute cevi od plastike, čiji uvoz u Egipat iznosi oko 60 miliona dolara, kao i pneumatske gume za kamione i autobuse.
U sektoru metalske industrije postoji potencijal za plasman građevinskih okova, konstrukcija i delova od aluminijuma.
Poštovane dame i gospodo, sve gore navedene činjenice ukazuju na to, kao što rekoh, da Srbija i proizvodi iz Srbije ulaze na tržište sa 112 miliona stanovnika, čija kupovna moć, doduše, nije kao što je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali svakako je ogromno tržište i ne smemo zaboraviti na turistički potencijal Egipta koji je šansa za plasman već pomenutih proizvoda i zbog svih navedenih razloga poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara će glasati za ovaj sporazum. Hvala vam lepo.