Poštovana predsednice Narodne skupštine, uvažene narodne poslanice i narodni poslanici, pred nama su izmene i dopune pravosudnih zakona koje predstavljaju rezultat intenzivnog dijaloga Republike Srbije sa Venecijanskom komisijom Saveta Evrope, ali i potvrdu naše pune posvećenosti daljem jačanju nezavisnosti sudstva, samostalnosti javnog tužilaštva i efikasnost pravosudnog sistema i dostupnost pravde građanima.
Želim da podsetim da su zakoni usvojeni u januaru ove godine doneti sa legitimnim ciljem da se unapredi funkcionisanje pravosuđa, poveća efikasnost rada sudova i tužilaštva, otklone određene praktične teškoće, koje su se pojavile nakon usvajanja ustavnih reformi iz 2022. godine, i sledstveno tome zakoni koji su doneti, i kako bi se osiguralo bolje funkcionisanje pravosudnih institucija, što je i sama Venecijanska komisija konstatovala.
2/1 MZ/CG 11.15–11.25
U svom hitnom mišljenju Komisija je izričito konstatovala da prepoznaje značaj ciljeva koje su srpske vlasti nastojale da ostvare u vezi unapređenja efikasnosti pravosuđa, javnog tužilaštva, sudstva, kao i veću jasnoću i koherentnost pravnog okvira. Komisija je ocenila da su pojedina rešenja otvorila mogućnost za dodatno unapređenje i zato je i dala preporuke u svom hitnom mišljenju za dodatno unapređenje.
Republika Srbija je na te preporuke odgovorila odgovorno, otvoreno i konstruktivno i naglašavam da je sama Republika Srbija zatražila početkom februara hitno post-ante mišljenje Venecijanske komisije jer smo bili sigurni da su ciljevi koje smo postavili pred nama januarskim izmenama postavljeni u pravom smeru, a da kroz jedan konstruktivni dijalog sa stručnim telom Saveta Evrope te izmene još dodatno unapredimo, što je i Venecijanska komisija prepoznala.
Odmah nakon objavljivanja hitnog mišljenja iz aprila meseca formirana je Radna grupa u kojoj su učestvovali predstavnici Visokog saveta sudstva, Saveta tužilaštva, Vrhovnog suda, Vrhovnog javnog tužilaštva, strukovnih udruženja, Narodne skupštine i Ministarstva pravde, što je takođe prepoznato u mišljenju Venecijanske komisije kao jedan značajan i inkluzivan proces.
Održane su javne rasprave i konsultacije sa stručnom javnošću, a nacrti zakona su pre usvajanja dostavljeni Venecijanskoj komisiji na dodatno razmatranje i usaglašavanje, tako da smo imali nekoliko ciklusa i tokom maja meseca pa i onlajn sastanaka sa izvestiocima Venecijanske komisije.
Rezultat tog procesa je potpuno jasan. U svom konačnom mišljenju koje je usvojeno na plenarnoj sednici Venecijanske komisije konstatovano je da je Republika Srbija sprovela preporuke iz hitnog mišljenja koje se odnose na zakone, da su značajno unapređene i prihvaćene preporuke koje se odnose na odlučivanje o prigovorima, gde je sada to odlučivanje postalo mnogo jasnije, transparentnije i po jasnim objektivnim i merljivim kriterijumima, što je inače uvek jedan zahtev Venecijanske komisije.
Takođe, međunarodna saradnja je dodatno pojašnjena kako bi se izbegle neke nedoumice u vezi same međunarodne saradnje i jasno je predviđeno da sve ono što su međunarodni ugovori obavezuje sve institucije. Ograničenje trajanja funkcije, odnosno vršenja funkcije glavnog javnog tužioca je nešto što je cilj i efikasnosti, ali i jasnog predvidivog i održivog sistema.
Kada govorimo o režimu privremenog upućivanja, Venecijanska komisija je u svom hitnom mišljenju iz aprila meseca jasno naglasila da je njen stav i 2022. godine bio da to treba da radi Visoki savet tužilaštva i na taj način i pohvalila izmene iz januara meseca, zato što smo tim ispunili i jednu od preporuka koja je bila iz 2022. godine i dodatno unapredili čitav taj proces.
Ono što je u konsultacijama sa Venecijanskom komisijom zaključeno, a to je da smo još taj proces učinili jasnijim, transparentnijim zato što smo uveli sistem po kom upućivanje se vrši na osnovu javnog poziva koji je dostupan svim javnim tužiocima koji do sada to nisu imali mogućnosti, da je izbegnuta situacija gde smo imali da pojedinac predlaže upućivanje po nejasnim i neobjektivnim kriterijumima. Ovim izmenama i ovim konsultativnim procesom, taj čitav proces je unapređen dodatno i ispunjeni i ti najviši standardi koje je sama Republika Srbija postavila sebi za cilj.
Takođe, Srbija nije ignorisala preporuke Venecijanske komisije, ona ih je sama zatražila, bez ikakvih pritisaka i ona ih je prihvatila i kroz ove zakone implementirala. Upravo zbog toga danas imamo mišljenje koje potvrđuje da su preporuke sprovedene, da sve ove preporuke koje se tiču zakona vezanih za pravosuđe da su sprovedene, da imamo dve preporuke koje su temporalnog karaktera, koje traže određeno
2/2 MZ/CG
vreme, a to je izmena Zakona o visokotehnološkom kriminalu, jer on ne obuhvata samo tužilaštvo, on obuhvata i sudove, obuhvata i policiju i druge institucije koje se bave visokotehnološkim kriminalom.
I sama Venecijanska komisija u svom mišljenju prepoznala je tu potrebu da se taj zakon izmeni koji je već Srbija najavila time što smo formirali Radnu grupu koja će uraditi analizu najboljeg modela gde pozicionirati tužilaštvo, odnosno posebno odeljenje za sprečavanje, odnosno borbu protiv visokotehnološkog kriminala, zato što nema jedinstvene prakse ni u zemljama EU ni u zemljama Evrope, zato što se uvek mora poštovati domaći pravni okvir.
Tako da je potvrđeno da sva pitanja koja su premet bila najveće pažnje u hitnom mišljenju su adekvatno rešena. Ona pitanja koja traže određeno vreme takođe su konstatovana, kao što je konstatovano i da pitanje vezano za reupućivanje je u delu koji se tiče nadležnosti ustavnog tela, a to je Visoki savet tužilaštva, to nije nadležnost ni Skupštine ni izvršne vlasti, i da je to telo svoje odluke donosilo u skladu sa svojom nadležnosti, ali isto tako Venecijanska komisija je konstatovala da je telo donosilo odluke transparentno i bez ikakve arbitrernosti, što je jako značajno.
Takođe, ono što je bilo u mišljenju prvo rečeno, govorilo se o tome da je potrebno kadrovski jačati Tužilaštvo za organizovani kriminal, da ne bi došlo slučajno do zaostatka u radu. Venecijanska komisija je konstatovala da je deo mišljenja koji je izuzetno značajan, a to je vezano za bojazan da će oslabiti Tužilaštvo za organizovani kriminal, sproveden u potpunosti, da je čak Visoki savet tužilaštva upućivanjem još većeg broja tužilaca u Tužilaštvo za organizovani kriminal nego što je bilo ranije dodatno kadrovski ojačao to tužilaštvo, da su raspisani konkursi za popunu svih mesta u Tužilaštvu za organizovani kriminal, što je jako značajno i pohvaljeno i konstatovano od strane Venecijanske komisije, što je Republika Srbija imala u svojim planovima i ne možemo govoriti o bilo kakvoj nameri slabljenja Tužilaštva za organizovani kriminal.
Jednako je važno takođe da ponovimo i činjenicu da je Venecijanska komisija ukazala da je Visoki savet tužilaštva postupao u okviru svojih nadležnosti kao nezavisno tužilačko telo koje je izmenama iz januara meseca, ponavljam, dodatno ojačano i da je njegova uloga u sistemu dodatno ojačana.
Kada je reč o posebnom odeljenju za visokotehnološki kriminal, napominjem da je izmenama učinjen iskorak u daljem jačanju tog odeljenja, koliko je moguće u sadašnjim uslovima i u sadašnjem kratkom vremenskom periodu, ali zato je formirana radna grupa koja će uraditi analizu, to je prepoznala Venecijanska komisija i očekujemo uskoro da će se izaći sa analizom i izaći sa nacrtom zakona o borbi protiv visokotehnološkog kriminala.
3/1 MT/LjL 11.25 – 11.35
Takođe, poznato je, i Venecijanska komisija i Evropska unija, još u oktobru mesecu prošle godine, da se zajednički uključe u rad na izradi zakona koji se tiču, između ostalog, i Zakona o borbi protiv visokotehnološkog kriminala.
Poštovani narodni poslanici i poslanice, ovim mišljenjem Venecijanska komisija pokazuje da januarske izmene nisu bile korak unazad. Takođe, što je mnogo značajnije, mi pokazujemo da je Narodna skupština, Vlada Republike Srbije, narodni poslanici i Ministarstvo pravde i svi ministri, članovi Vlade Republike Srbije, su spremni da učine dalje korake u reformi pravosuđa. Jer, moramo imati na umu da reforma nikad nije statična, da zakoni nisu statični, da je to nešto što uvek može biti bolje i da izmene koje se rade uvek su predmet jednog promišljanja, jednog koraka unapred i da o tome moramo voditi računa. Tako da izmene zakona, one prate i iskustva koja nastaju posle usvojenih zakona.
Danas pred sobom imamo zakone koji istovremeno čuvaju ustavne reforme iz 2022. godine, jačaju institucionalne garancije nezavisnosti pravosuđa i omogućavaju efikasnije funkcionisanje sudova i tužilaštava. Zato i verujem da će Narodna skupština ova zakonska rešenja prihvatiti i da ćemo i u narednom periodu zajednički raditi sa svim našim partnerima na unapređenju zakonskih okvira, kako bismo pravosuđe učinili što nezavisnijim, tužilaštvo što samostalnijim, kako bismo efikasnost pravosuđa podigli, kako bismo uveli i taj balans između nezavisnosti i odgovornosti, a sve u cilju dostizanja onog što je nama svima cilj, a to je jednaka dostupnost pravde građanima i kako bismo tu pravdu još dodatno unapredili
Svim ovim izmenama koje su u cilju efikasnosti, građanima se omogućava da u jednom razumnom roku dobiju i presudu, odnosno da imaju dostupnost pravdi.
Takođe, želim da vas upoznam i sa onim što je na dnevnom redu, a to je Zakon o dopunama Zakona o utvrđivanju javnog interesa i posebnim postupcima radi realizacije Projekta izgradnje infrastrukturnog koridora auto-puta E-761, deonica auto-puta Pojate-Preljina.
Nacrtom zakona o dopunama Zakona o utvrđivanju javnog interesa, posebnim postupcima, ovim zakonom se usklađuje nešto što je unapređenje naše auto-putne infrastrukture u deonici Pojate-Preljina, proširuje se ovaj infrastrukturni koridor, Moravski koridor, dodavanjem jako značajnog saobraćajnog kraka Kraljevo-Novi Pazar, sa vezom Raška-Jarinje, koji će se graditi u sklopu ovog koridora, tako da u Zakonu o utvrđivanju javnog interesa i posebnim postupcima, radi realizacije projekta izgradnje infrastrukture koridora auto-puta ove deonice, menja se naziv zakona tako što se u nazivu posle reči "Pojate-Preljina" dodaje i krak deonice "Kraljevo-Novi Pazar sa vezom Raška-Jarinje".
Ovim zakonom definisano je utvrđivanje javnog interesa za potpunu i neophodnu eksproprijaciju i privremeno zauzimanje nepokretnosti za izgradnju Moravskog koridora, određivanje korisnika eksproprijacije, način obezbeđivanja finansijskih sredstava za realizaciju projekta. Napominjemo da je ovo jako značajna izmena, jer se ovim krakom povezuje deonica Novi Pazar-Kraljevo sa vezom Raška-Jarinje.
Usvajanjem ovog zakona, pored 112,4 km deonice Pojate-Preljina, veže se za 93,5 km buduće brze deonice od Pojata do Preljine, odnosno saobraćajnice Kraljevo-Ušće-Raška-Novi Pazar sa vezom sa petljom Jarinje, što je ukupno 205,9 km auto-puta i brze saobraćajnice.
Napominjemo da je u Kraljevu skoncentrisan najveći deo privrednih kapaciteta jugozapadne Srbije, da je ovaj grad sedište velikog broja privrednih društava, oko 1.130 i preduzetnika, oko 535.
3/2 MT/LjL
Kraljevo ima izuzetan značaj za Rašku i Novi Pazar, a kada govorimo o Novom Pazaru, to je grad sa velikim brojem privatnih, malih i srednjih preduzeća, izuzetno razvijenim privatnim sektorom sa preko 500 preduzeća koja se bave proizvodnjom odeće, obuće i nameštajem i oko 2.650 preduzeća koja se bave prevozom robe i putnika.
Poboljšanje infrastrukture će značajno uticati na dalji razvoj ovog područja. Dodatni krak brze saobraćajnice Kraljevo-Novi Pazar sa vezom Raška-Jarinje je od velikog značaja u putnoj mreži Republike Srbije. Na ovaj način dobija se jedan izuzetno značajan veliki koridor od 206 km.
Osnovni cilj izgradnje moto-puta Kraljevo-Ušće-Raška-Novi Pazar sa vezom Raška-Jarinje je povećanje nivoa usluga i povećanje bezbednosti saobraćaja u uslovima promenjenog stanja u putnoj mreži.
Trasa budućeg koridora se prostire od auto-puta Pojate-Preljina, Moravski koridor, odnosno petlje Adrani na teritoriji grada Kraljeva do planirane obilaznice oko Novog Pazara. Trasa prevashodno prati doline reke, prvo Vrdilske i Musinu reku, a zatim i zone kod Konareva, Ibar, duž Mataruške banje, Bogutovačke banje i Maglič grada sve do Ušća, zatim se trasa prebacuje u dolinu Raduše do Biljanovca, a zatim se vraća ponovo u dolinu Ibra do Raške i završava u dolini reke Raške, kao i kroz teritoriju opštine Raške, čime ovaj kraj dodatno dobija na zamahu i privredna aktivnost.
Trasa auto-puta ukupne dužine 112,4 kilometra proteže se kroz dolinu reke Zapadne Morave u okviru projekta Moravski koridor i uređenje reke Zapadne Morave u dužini od 56 kilometra.
Predviđeno je da se izgradi i rekonstruiše 13 denivelisanih raskrsnica. Takođe, na trasi auto-puta predviđena je izgradnja ukupno 120 objekata, mostova, nadvožnjaka i podvožnjaka.
Do sada je završeno i pušteno u saobraćaj 171,64 kilometra od 112,4 od Pojata do Vrbe i do kraja juna biće pušteno još skoro 29 od Adrana do Preljine čime ćemo imati završeno i završiće se sve deonice.
Ovim zakonom se unapređuje ne samo putna infrastruktura, nego se unapređuje i Republika Srbija.
Takođe, na dnevnom redu nalaze i zakoni iz oblasti finansija i pred nama se nalazi 13 zakonskih predloga koji se nalaze u nadležnosti Ministarstva finansija i koje imam čast da vam u najosnovnijim crtama predstavim.
Ti zakonski predlozi, između ostalog, odnose se na povoljne kredite za mlade za kupovinu prvog stana ili kuće, na nabavku novih elektromotornih vozila, na izgradnju beogradskog metroa, na izgradnju i jačanje kapaciteta naše gasovodne mreže. Sve su to važna zakonska rešenja koja će doprineti kvalitetu života u našoj zemlji.
Pri zakonski predlog koji bih izdvojio i koji jeste značajan za mlade jeste Predlog zakona koji omogućava nastavak podrške mladima u kupovini prve stambene nepokretnosti proširenjem garantne šeme za dodatnih 300 miliona evra.
4/1 JJ/JG 11.35 – 11.45
Naime, dosadašnja primena Zakona o utvrđivanju garantne šeme i subvencionisanju dela kamate kao mera podrške mladima u kupovini prve stambene nepokretnosti pokazala je da postoji ogromno interesovanje mladih za ovaj program, te da je broj zahteva u konstantnom porastu.
Naglašavam da je do sada odobreno 7.424 zahteva. Do sada za više od godinu dana, više od 7.000 mladih zahvaljujući ovom programu rešilo je stambena pitanja, što je najbolji pokazatelj opravdanosti i potrebe za ovakvim programom. Vrednost programa je inicijalno bila 400.000.000 evra, što je projektovano da će podržati kupovinu od 5.500 stambenih jedinica. Međutim, analizom izveštaja dobijenih od banaka koje učestvuju u programu i kojih ima osam, kao i upita od strane zainteresovanih, zaključili smo da su sredstva opredeljena za ukupan iznos kredita pokriveni garancijom u prvobitnom iznosu od 400.000.000 evra nedovoljna da se zadovolji tražnja za ovom vrstom kredita. Naglašavamo da bez obzira na skepsu koja je bila, da brojke govore o velikoj zainteresovanosti za ovom vrstom kredita.
Zato kako bi se nastavilo sprovođenje mera podrške mladima u kupovini prve stambene nepokretnosti, garantna šema jednom već proširena za dodatnih 200.000.000 evra, tako da ukupan iznos kredita pokrivenih garancijom iznose trenutno 600.000.000 evra. Međutim, kako se interesovanje mladih ne smanjuje već naprotiv uvećava, sredstva opredeljena za ukupan iznos kredita pokrivenih garancijom postala su nedovoljna za zadovoljenje traženja sa ovom vrstom kredita. Zato smo sad predložili novo proširenje garantne šeme za dodatnih 300.000.000 evra čime će iznos kredita pokrivenih garancijama iznositi 900.000.000 evra.
Podsetiću vas da je cilj ovog programa da mladi po što povoljnijim uslovima što lakše i jeftinije dođu do svoje prve stambene nepokretnosti. Program se odnosi na državljane Srbije sa prebivalištem u Srbije od navršenih 20 do 35 godina života. Za kredit uz 1% učešća mogu da apliciraju svi mladi bez obzira na radni status.
Sledeća dva zakona koja imam čast da predstavim odnose se na nabavku 30 novih elektromotornih vozila za gradski i prigradski železnički saobraćaj, a koji će omogućiti brzi, efikasniji, pouzdaniji i kvalitetniji prevoz putnika. Vozovi nabavljeni od španskog proizvođača „KAF“, a u skladu sa okvirnim protokolom o finansijskoj i tehničkoj saradnji između Vlade Srbije i Španije u oblasti infrastrukturnih projekata ovim se realizuju. Osim nabavke vozova predviđeno je i osmogodišnje održavanje nakon isteka garantnog perioda. Nabavka 30 novih elektromotornih vozila je neophodna i strateški opravdana investicija.
Sledeća dva zakonska rešenja o kojima razgovaramo odnosi se na realizaciju jednog od najvažnijih strateških, kapitalnih projekata u našoj zemlji, a to je izgradnja metroa u Beogradu. Beogradski metro je jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Srbiji čiji je cilj da se unapredi javni prevoz, smanje gužve, a on predstavlja ekološki prihvatljiv način prevoza čime se značajno doprinosi smanjenju zagađenja i unapređenju kvaliteta života. Predlozi zakona koji se odnose na metro su u skladu sa Sporazumom između Republike Srbije i Republike Francuske o saradnji u oblasti sprovođenja prioritetnih projekata u Republici Srbiji.
U skladu sa tim sporazumom predviđena je finansijska podrška za sprovođenje Faze 1. Beogradskog metroa namenjena finansiranju saobraćajnih sistema i nadzoru izgradnje Faze 1. projekat čime konačno se ostvaruje san, a to je da Beograd ima metro. Ovo je korak u pravcu ostvarivanja tog sna.
4/2 JJ/JG
Pet zakonskih predloga odnose se na energetiku, odnosno na davanje garancije države Srbije, „Srbijagasu“ za strateške projekte jačanje transportnih kapaciteta gasovoda u našoj zemlji. Ti projekti doprineće sigurnom i kontinuiranom snabdevanju domaćeg tržišta prirodnim gasom.
Ministarstvo finansija i Vlada Republike Srbije aktivno radi na projektu izgradnje interkonekcije Srbije i Severne Makedonije koje će omogućiti diversifikaciju izbora snabdevanja gasom i smanjenje zavisnosti od jednog dobavljača. Deo te interkonekcije projekat izgradnje gasovoda Leskovac – Vranje i tri primopredajne stanice.
Četiri preostala predloga zakona odnose se na izvođenje radova inženjerske zaštite na deonici gasne interkonekcije Srbija – Bugarska, izgradnju razvodnog gasovoda Beograd – Valjevo – Loznica, izgradnju razvodnog gasovoda Paraćin – Boljevac – Rgotina – Negotin – Prahovo, gasifikaciju Zlatiborskog okruga.
Dodatno sledeći zakonski predlog je projekat izgradnje brane sa akumulacijom Pambukovica na reci Ub, što je deo sistemskog rešenja zaštite od poplava u Kolubarskom slivu. Vrednost ugovora iznosi 66 miliona evra za realizaciju ovog projekta koji će doprineti dugoročnoj zaštiti stanovništva, infrastrukture i poljoprivrednih dobara. Ovim projektom je načinjen važan korak ka unapređenju upravljanja vodnim resursima u slivu Kolubare koji je ranije bio pogođen teškim poplavama. Cilj izgradnje brane je formiranje akumulacije radi prihvatanja poplavnog talasa u uslovima nailaska velikih voda.
Konačno imamo i dva zakonska predloga koji se za godinu dana produžava period za vraćanje dve milijarde dolara Ujedinjenim Arapskim Emiratima za koji smo uzeli kao vid podrške budžetu. Produženjem roka za vraćanje kredita neće se menjati kamatna stopa koja ostaje na nivou od 4%. Naime u trenutnim uslovima svetske ekonomske krize kada je jako važno voditi računa o svakom dinaru i kada smo svakodnevno suočeni sa brojnim izazovima i nepredviđenim okolnostima, radi očuvanja stabilnosti sistema javnih finansija i sprovođenje budžeta prema usvojenom planu sa predstavnicima Fonda za razvoj dogovoreno je produženje krajnjeg datuma otplate glavnice ovog kredita kako bismo bili bezbedni čime odgovorno upravljamo finansijama Republike Srbije.
Na kraju, govorimo i o Predlogu zakona o potvrđivanju Ženevskog akta, Lisabonskog aranžmana o izmenama Protokola i geografskim oznakama. Ovim oznakama potvrđuje se Ženevski akt Lisabonskog aranžmana o izmenama porekla i geografskim oznakama koje je usvojen 20. maja 2015. godine u Ženevi. Lisabonski aranžman o zaštiti oznaka porekla i njihovom međunarodnom registrovanju predstavlja pravni osnov međunarodne zaštite isključivo imena porekla, ali ne i geografskih oznaka.
Države članice Lisabonske unije usvojile su Ženevski akt Lisabonskog aranžmana o zaštiti imena i porekla i geografske oznake a koji predstavlja izmenu samog Lisabonskog aranžmana i Ženevski akt je stupio na snagu 20. februara 2012. godine. Ženevskim aktom Lisabonskog aranžmana o izmenama porekla i geografskim oznakama predviđena su rešenja koja omogućavaju međunarodnu registraciju imena porekla ali i geografskih oznaka.
5/1 VS/MJ 11.45 – 11.55
S tim u vezi prepoznata je potreba da Republika Srbija pristupi i ženevskom aktu lisabonskog aranžmana kako bi pristupanjem proširila postojeći sistem međunarodne zaštite oznaka geografskog porekla koji pored imena porekla sada obuhvata i geografske oznake koje do sada nisu mogle biti međunarodno registrovane pred lisabonskim aranžmanom.
Ženevskim aktom se pruža mogućnost da domaće geografske oznake budu međunarodno priznate u postupku koji bi bio jedinstveniji i jeftiniji za domaće korisnike, nego sa čime Vlada Republike Srbije, pokazuje svoju brigu za privredu i za privredna preduzeća kako bi na efikasan način kroz jasnu proceduru, i što je značajno za privredu i jeftinije izvršila registraciju ovih značajnih elemenata.
Tako da, osnovni cilj koji želimo da postignemo donošenjem zakona o potvrđivanju ženevskog akta o imenima porekla i geografskim oznakama i pružanjem mogućnosti domaćim korisnicima da nakon registracije imena porekla ili geografske oznake u našoj zemlji zatraže njihovu zaštitu i na međunarodnom nivou što do sada nisu mogli da čine.
Zahvaljujem vam se narodni poslanici na pažnji i na raspolaganju sam za odgovore na sva vaša pitanja. Hvala.