Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 21.04.2026.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/59-26

4. dan rada

21.04.2026

Beograd

Sednicu je otvorila: Ana Brnabić

Sednica je trajala od 10:00 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vama.
Prelazimo na 4. tačku dnevnog reda – PREDLOG ZAKONA O USPOSTAVLjANjU I FUNKCIONISANjU SISTEMA ZA UPRAVLjANjE KOHEZIONOM POLITIKOM
Primili ste amandmane, izveštaje nadležnih odbora.
Otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Na član 3. amandman je podneo narodni poslanik gospodin Marijan Rističević.
Reč ima Marijan Rističević.
Izvolite.
39/1 TĐ/JG 17.25 – 17.35
...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Kao neko ko je osnivao stranku 1990. godine i u njen program uneo ulazak u Evropsku zajednicu, tadašnju Evropsku zajednicu po kvalitetu, po političarima koji se predstavljaju i tako dalje.

Na moju nesreću i na nesreću mnogih građana to nije realizovano. Zahvaljujući, ono kako beše, ko reče ono ispred mene, diktatorskoj politici Slobodana Miloševića. Ja sam tu diktatorsku politiku tada ocenio kada je Vuk bio živ, odnosno kada je Milošević bio živ, otkada je pao, a posebno otkada je mrtav retko ga pominjem, a ovog puta moram. Kada uzmete stan od diktatorske politike Slobodana Miloševića, preko Živka Šoklovačkog iz JUL-a, onda vam to odgovara. A onda 30 godina kasnije „mrtvom vuku rep merite“ i kažete – on je bio diktator. Pazite, nije bio diktator kada je dodelio stan ili kada je strica stavio da bude jedan od vodećih diplomata u spoljnoj politici, onda nije bio diktator. Nije bio diktator ni kada nečijeg oca, jel, stavi da bude jedan od direktora NIS-a, onda je bilo okej, onda nije diktator, ali sada je diktator, znaš kada je sve prošlo sada je diktator.

Zato ja nisam od onih kojem „mrtvom vuku rep mere“, ali sam u obavezi da ovo kažem. Dakle, što se tiče evropske kohezione politike postoji fond koji ćemo jednog dana verovatno koristiti ukoliko ova opozicija ne bude imala ništa protiv. Uporni su zbog one parole – 100% iz Srbije, uporni su da mi dokažu da sam bio u pravu kada sam rekao da bi oni voleli parolu – 100% protiv Srbije.

Što se tiče cene mleka, da ne ostane nedorečeno, ona je u Evropi 43 centa, 43 centa je srednja cena u Evropi. Ja sam više puta u pregovoru sa poljoprivrednicima nudio, ako žele evropsku praksu u bavljenju mlekarstvom, onda smo mi spremni, ali da će to njih koštati. Oni su to odbili, s obzirom da mi imamo izdašne fondove, i to je omogućio novi diktator, kako ga vi nazivate – Aleksandar Vučić, na predloge Odbora, moje lične itd. Tako da smo pitanja mlečnog govedarstva rešili. Ostaje nešto još oko tova da rešimo. Naš problem je problem sa svinjarstvom i sa podsticajima, koji se otprilike u velikoj meri upumpavaju u biljnu proizvodnju, bez uslova da to treba da bude namenjeno za razvoj stočarstva, proizvodnjom obnovljive energije itd.

Zalažem se često i protiv politike aktuelnih ministara da naši podsticaji budu izdašni za povrtarstvo, voćarstvo, za biljnu proizvodnju koja je namenjena stočarstvu, odnosno prerađivačkoj industriji i da tako pravimo kroz prerađivačku industriju takmičarsku poljoprivredu i prehrambenu industriju koja može na evropskom tržištu koliko-toliko da se nosi, jer je to tržište od 500.000.000 ljudi i zahvalno je. Što je veće tržište, to je veća šansa za razvoj.

Ali ja shvatam i Ministarstvo, ministra i Vladu zato što imaju posla sa poljoprivrednicima od kojih je neko napravio drumske razbojnike, posebno političari koji žele nekim prekim putem da dođu na vlast. Dakle, iz tih razloga često ministri, odnosno Vlada, ne mogu da usmere novac tamo gde bi želeli, da stvorimo neku stvarno takmičarsku poljoprivredu koja će donositi novac, a ne samo trošiti.

Ponovo pričam da mi izdvojimo milijardu i podsticaji su veoma izdašni gledano i na evropske uslove, jer do prošle godine prosečni podsticaji u Evropi, prosečni podsticaj u Evropi po hektaru je, kada podeliš sve zemlje, bio 225 evra. U Srbiji je to zbirno sa gorivom, sertifikovanim semenima i po hektaru bilo 40.000 dinara i daleko više neko u EU. Ali ja shvatam da poljoprivredu kao alat želite da iskoristite, ali da se vratim na kohezione fondove.

Dakle, mi ćemo ih jednog dana koristiti, ako vi ne budete imali ništa protiv, ako ne odete tamo, pa budete tražili – znate, mi bismo bili radi da budemo vlast, mi bismo priznali Kosovo, sa Šiptarima smo ugovorili nezavisnost 2008. godine i mi bismo sada to sve ovekovečili, mi bismo to definitivno priznali kada biste vi

39/2 TĐ/JG

nama pomogli da nasilno dođemo na vlast, mi bismo otpisali Republiku Srpsku, mi bismo proizveli genocid u Srebrenici itd. To je vaša politika. Dakle, vaša politika je 100% protiv Srbije i zato se ja nadam da je građanima vrlo jasno da treba da glasaju za onu prvu parolu – 100% za Srbiju. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Na član 6. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zeleno-levog fronta – Ne davimo Beograd.
Reč ima gospodin Kozma.
Izvolite.
...
Zeleno-levi front

Robert Kozma

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
Hvala vam, predsedavajuća.

Hajdemo zarad građana da se podsetimo odakle nama zapravo na dnevnom redu Predlog zakona o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom.

Ovaj predlog zakona inače je nadležni ministar izvukao iz fioke svoje prethodnice prof. Tanje Miščević. Inače, nadležni ministar prethodna dva dana uopšte nije ovde da bi raspravljao o ovom predlogu zakona. Pomislio bi čovek da bi bio tu, da bi hteo da diskutuje, pogotovo ako počinjemo da razgovaramo o pojedinostima oko ovog zakona, ali ne, on već dva-tri dana uopšte nije tu, nema ko da ga brani i nije to slučajno, s obzirom, niti je on pisao, nego je ovaj predlog zakona izvučen iz fioke prof. Tanje Miščević koja je pre njega bila ministarka evropskih integracija. Sam predlog zakona bio je spreman još pre dve i po godine. Pre dve i po godine mogli su da ga usvoje, ali tada im se nije žurilo i sada kada su se pripremali, brže-bolje, za ovu sednicu, samo da nema razgovora o izglasavanju nepoverenja Vladi, tada su rekli – brzinski dajte sve evropske zakone i, evo, setio se ministar da ima u fioci neki zakon, on je jako dobar, on je najevropskiji zakon, šta ćeš bolje od tog zakona, zakon o upravljanju kohezionim fondovima, on je ključan, s time što će se primenjivati tek kada se uđe u EU. Što znači, sa vama nikada, i to je sada već svima jasno.

To je jasno i zato ste i dali ovaj predlog zakona, jer sad treba da ubedite međunarodnu javnost da vam je stalo do evropskih integracija posle tzv. šatorskih zakona koje je kolega prekoputa kao pisao, koji su u potpunosti pogazili nezavisnost pravosuđa i samostalnost u radu tužilaštva. Sada je jasno svima vama, rekao vam je to i vaš Danijel Apostolović, kaže – ovaj zakon nam je kamen spoticanja, ukoliko ostanu na snazi ovi pravosudni zakoni nema ništa od evropskih integracija, ništa od klastera tri, reče kada ste ga postavili na mesto operativnog tima da vodi. Rekla je juče i Ana Brnabić ili prekjuče na konferenciji za medije brže-bolje, kada je videla da će na Odboru za spoljne poslove Evropskog parlamenta da se razgovara o pitanju, o tome da se Srbiji zamrzne pretpristupna pomoć, odnosno da ne mogu da povuku više novca iz evropskih instrumenata, tada je i Brnabićka rekla – ovo moramo da rešimo.

Juče Marta Kos kaže – ne može, zabrinuta sam za dešava u Srbiji, postupke vlasti, pogažena je nezavisnost pravosuđa i samostalnost tužilaštva, sve vreme režim napada ono malo slobodnih medija i prebija svoje građane, nema ništa od evropskih integracija, treba da razmislimo o tome da li Srbija ispunjava kriterijume za isplatu novca iz fondova EU. Na to tzv. pisac zakona, tzv. šatorskih zakona, ustaje i kaže – ako treba ja ću biti krivac, ali, vidite, to je zato što smo mi u SNS, tobože, velika demokratska organizacija, pa sam ja napisao šta sam mislio. Ma daj, koga ti lažeš, pa vi glasate na zvonce. Odakle vam ideja da vi možete da napišete predlog zakona? Ne što glasate na zvonce, vi lažno štrajkujete glađu na poziv. Kada vas neko nazove na telefon, vi lažno štrajkujete glađu. Hop, šator postavite ispred Parlamenta, plajvaz u ruke i tobože pišete predlog zakona.

39/3 TĐ/JG

Sad kako da vam kažem, lepo je to, ali jasno je i vama da ćete vi na kraju biti žrtveno jagnje, tako da biste možda trebali da razmislite o napretku vašeg puta unutar te vaše stranke. To bi za vas bilo bolje.

Što se tiče građana Srbije, nažalost nema ništa od evropskih integracija, nema ništa dok god je SNS na vlasti, jer bez uspostavljanja funkcionalne države, funkcionalnih institucija koje rade za građane, bez uspostavljanje vladavine prava i pravne države, bez da nadležni ministar Selaković stvarno odgovara za to što je pokušao da proda Trampu Generalštab, bez toga, bez borbe protiv korupcije i kriminala, koja je srž vaše vlast, bez toga nema ništa od evropskih integracija. Zato ako vam je stalo iole do toga da građani Srbije žive bolje, da povučemo sredstva iz EU, da ih ulažemo u bolnice, da ih ulažemo u škole, postoji rešenje – raspišite te izbore, pa da vas smenimo, pa da onda vodimo Srbiju ka EU. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Reč ima dr Uglješa Mrdić, pretpostavljam po amandmanu.
Izvolite.
40/1 AL/IR 17.35 – 17.45
...
Srpska napredna stranka

Uglješa Mrdić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Pa, neko je od nas, tj. ja sam štrajkovao glađu u šatoru na paltou ispred Skupštine, a neko je išao po Evropi da se sastaje sa Aljbinom Kurtijem, Dinkom Gruhonjićem i ostalim njihovim saborcima u Hrvatskoj. Neko je tj. ja pisao zakone iz oblasti pravosuđa, a neko je poput ovih prethodnih govornika išao po Evropi da piše protiv Srbije. Neko je predao pravosudne zakone i pripremao njihovo ovde obrazlaganje, a neko je išao po Briselu i drugim gradovima u Zagrebu i u Prištini, i u Sarajevu, i pisao sve što je mogao da napiše protiv svoje Srbije. Prema tome, jasna razlika između nas i njih. Oni će uvek da se raduju, i pogledajte taj osmeh na licu, kada se najavi nešto da može da se uradi loše Srbiji. Ta radost, to oduševljenje, to može da bude samo kod blokadera, a kod nas je uvek zabrinutost zato što se mi borimo, što mislimo, što nam je stalo do Srbije. Oni to ne mogu da shvate, oni ne mogu da shvate. Mogu samo da skaču kao onaj malopre, sada je izašao iz sale što ga zovu po društvenim mrežama “Medo brundo i nemoj da deluješ ludo“ itd. Ali, dobro. To su oni, a ovo smo mi. Mi smo borci za Srbiju, a oni rade protiv Srbije. Zahvaljujem se.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vama.
Po amandmanu, Branislav Josifović.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Branislav Josifović

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Zahvaljujem, predsedavajuća.

Pa što se tiče samo amandmana svakako da ne treba da bude prihvaćen jer je toliko nelogičan i besmislen, gde veliki borci za demokratiju reč „može“ da menjaju „mora“. Tako da, pored toga što kolega iz ove lokalne beogradske stranke na nivou statističke greške prete izborima, pa i onda ovom, mislim nelogičnosti, ali hajde da pričamo o važnim stvarima.

Kada je u pitanju sav dnevni red na ovoj sednici i jako puno važnih zakona, imamo šest zakona koji su deo reformske agende, koju sprovodimo na našem putu ka Evropskoj uniji, i ja moram da iskoristim priliku da se zakoni Ministarstvo za evropske integracije i ministru Staroviću. Na Odboru za evropske integracije sam paru puta pričao o problematici i potrebi da se olakša i pomogne malim lokalnim samoupravama i lokalnim samoupravama iz treće i četvrte kategorije da mogu lakše da sufinansiraju i predfinansiraju prekogranične projekte. Ministarstvo je razumelo tu problematiku, i, evo, prvi put ćemo imati i ove godine u budžetu, imamo sredstva, završavaju se podzakonska akta gde će Ministarstvo za evropske integracije sudinansirati sufinansiranje opština kada su u pitanju prekogranični projekti.

Smatram da je sledeći korak nešto što će takođe dodatno olakšati malim opštinama, a to je da napravimo neki budžetski fond, garantni fond gde male opštine ne bi morale u toku jedne godine da odustanu od neke investicije da bi predfinansirali prekogranični projekat, jer se obično u jednoj kalendarskoj godini ta sredstva sa kojima predfinansiraju ne vrate u istoj, a oni iz budžeta ne mogu da skinu od plata i stalnih troškova to da bi predfinansirali, već moraju da odustanu od nekog infrastrukturnog projekta.

I na ovaj način se stvarno svako u svom domenu bori da olakšamo malim opštinama, da privučemo što je moguće više sredstava iz fondova, da li su to prekogranični, odnosno neki drugi fondovi evropski. Sa jedne strane, mi se time bavimo, a sa druge strane imate izjavu predstavnika blokaderske opozicije i u holu Narodne skupštine i u medijima, pa i na kraju kada se završila ova njihova nedavno turneja tu gde su već bili po Evropi, ne znam ni ja, gde kažu – ključna poruka – sa te njihove turneje – sredstva iz fondova usmeriti udruženjima građana i medijima koji se bore za demokratizaciju.

40/2 AL/IR

Znači, nama ne trebaju pare iz tih fondova da gradimo vrtiće, škole, igrališta, kanalizacione mreže, vodovodne mreže, drugu infrastrukturu, nego da damo da oni daju te pare njihovim udruženjima građana da nas uče demokratiji. I, evo primer samo mog Knjaževca. Za godinu i po dana smo iz prekograničnih i drugih evropskih fondova privukli milion i po evra. Izgradili terene na otvorenom, gradimo pešačko-biciklističku stazu, izgradili nove sadržaje u okviru sportskog centra „Banjica“, opremili novoizgrađeni rehabilitacioni velnes centar. Ne, po njihovoj logici trebalo je da nađemo neki lokalni „Endžio“, da im damo milion i po evra da nas uče demokratiji, da nam dele flajere, drže one tribine gde samo oni dolaze, i to je, dragi građani, suština. Oni ne traže da se taj novac uzima ni od Srpske napredne stranke, ni od predsednika, ni od bilo koga, direktno od vas da ode direktno u njihove džepove. I ranije su to radili nekako drugačije. Sada više nemaju ni stida ni srama, nego to rade poprilično javno.

Kada je u pitanju sam zakon o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom, cilj ovog zakona je ravnomerni regionalni razvoj i suština je da se naša država kroz ovaj zakon i ostala podzakonska akta spremi za trenutak kada budemo pristupili Evropskoj uniji, da možemo da koristimo novac iz tih fondova. Naravno, naša država ne čeka taj trenutak da bi se bavila ravnomernim regionalnim razvojem. Država nikad više nije ulagala u sve delove naše zemlja.

Ja dolazim sa istoka Srbije i samo od putne infrastrukture, znači od Knjaževca do Kladova, do Boljevca, Majdanpeka, Bora, sve su nove saobraćajnice, sve su novi rehabilitovani regionalni putevi. Male opštine konačno realizuju velike projekte o kojima su ranije mogli samo da sanjaju. Kompletne rekonstrukcije domova zdravlja, izgradnja stadiona, ulaganje u kanalizacionu mrežu u selima itd.

Tako da, država i te kako vodi računa kada je u pitanju regionalni ravnomerni razvoj, a o tome govori i zakon koji je takođe na dnevnom redu, i o kome se na moju žalost jako malo pričalo, a to je Predlog zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma o zajmu između Banke za razvoj Saveta Evrope i Republike Srbije za rehabilitaciju lokalnih puteva. Tim zakonom je predviđeno da 200 miliona evra imamo investiciju u gotovo hiljadu i 200 kilometara rehabilitaciju lokalnih puteva.

Država je jako puno u prethodnom periodu ulagala i izgradila i autoputeve i regionalne puteve itd. Ali je država takođe i shvatila koliko je važna i lokalna putna mreža. Opštine ne mogu same da u jednom investicionom ciklusu tretiraju ono sve što je potreba građana, a suština da bismo zadržali narod i u malim opštinama, čak i na selima u tim opštinama, moraju ljudi da imaju dobar put i dobru infrastrukturu. Država već realizuje jedan projekat koji se tiče lokalne putne infrastrukture tzv. „LID“, ali je takođe država primetila da ne može kod svih donatora – lokalni putevi ne ispunjavaju te neke uslove, nemaju dovoljnu širinu itd. I potrudila se, sagledala problematiku i obezbedila 200 miliona koji će se u naredne dve ili tri godine, koliko već piše u ovom sporazumu, uložiti direktno u lokalnu putnu infrastrukturu.

Samo primer, opet se vraćam na mesto odakle ja dolazim, mi smo opština koja je četvrta po veličini, 1.202 kilometra kvadratna – 300 kilometara lokalne putne mreže. Samo je problem održavati tu lokalnu putnu mrežu iz godine u godinu, a investiciono održavati zahteva popriličan napor i to male opštine ne mogu da urade bez pomoći države. I opština Knjaževac će kroz ovaj zakon kada budemo usvojili, koji će krenuti, koliko sam video u sporazumu realizaciju jula meseca, rehabilitovati pet putnih pravaca u našoj opštini koji su najgorem stanju. To su putni pravci Rgoste–Miljkovac, Slatina–Banjski Orešac, Kandalica–Balinac, Žukovac–Aldinac i Jelašnica–Radičevac. Pedeset sedam kilometara lokalne putne mreže u ukupnoj

40/3 AL/IR

vrednosti od 715 miliona dinara. To je istorijski važna stvar za naš grad i za našu opštinu jer možda u tim selima ne živi puno ljudi, ali puno ljudi se bavi poljoprivredom, dolazi vikendom tamo, obilazi svoje kuće, svoja poljoprivredna gazdinstva i jako je važno da imaju dobru povezanost sa gradom.

I na kraju iskoristio bih samo priliku, pošto smo imali nedavne lokalne izbore i u Knjaževcu, da se zahvalim Knjaževčanima na ogromnoj podršci i poverenju i da im obećam da ćemo i u narednom periodu odgovorno i domaćinski voditi brigu o Knjaževcu i nastaviti da se borimo da Knjaževac bude dobro mesto za život. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vama.
Po amandmanu, gospođa Aleksandra Tomić.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandra Tomić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Uvažena predsedavajuća, poštovani ministri, kolege poslanici, dugo vremena smo mi članovi Odbora za evropske integracije i kolega koji je prethodno elaborirao šta znači koheziona politika kada je u pitanju saradnja Srbije i Evropske unije, i nije istina naravno da je ovaj dokument stajao u fioci kod prethodne ministarke za evropske integracije. Nasuprot tome, mi smo imali stalne debate upravo po ovoj temi kako treba da izgleda taj zakon, a uzimajući u obzir sve promene koje su se dešavale u samoj Evropskoj uniji po pitanju različitih politika zato što koheziona politika povezuje i deo koji se odnosi i na ekonomiju, znači finansiranje po određenim sektorima, vrlo lepo ste čuli od mog kolege koji su to sve sektori, ali o odraz određene solidarnosti i povezivanje ekonomskog osnaživanja samih regiona, znači određenih regiona koji se nalaze unutar Evropske unije, ne država, nego baš zato su jako značajni ovi projekti prekogranične saradnje koji se odnose na kohezionu politiku.

41/1 MV/MP 17.45 – 17.55

Mi smo u nekoliko navrata sa profesorkom Miščević upravo razgovarali o ovome kako treba u stvari da izgleda ovaj zakon. Ovaj zakon inače je ušao u skupštinsku proceduru 6. februara 2026. godine. Znači, pored ovih predloga zakonskih rešenja, naravno obaveza je bila i Srbije da predložimo određeni broj mera koji treba da se na određeni način sprovede da bi se obezbedilo, pored ove kohezione politike, i ono što se odnosi na sam plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. Znači, te pare o kojima pričamo, dve milijarde ukupno, plus četiri milijarde kredita, to je za ceo Zapadni Balkan. Nije sad milijardu i po neko će da vam pokloni, četiri države, nego svaka od država mora da se kandiduje sa svojim projektima, a naravno i sa reformama koje sprovodi, da se pokazuje da postoji određeno unapređenje u ovim oblastima, pogotovo koja su vezana za ekonomiju, socijalnu politiku, zaštitu životne sredine.

Znači, to su suštinski stubovi unapređenja saradnje. Ne ovaj deo koji stalno želi da se nametne sa neke druge strane, borba protiv korupcije, demokratska prava. O tome slušamo svaki dan. O tom mi imamo određena mišljenja, u smislu toga da tražimo od drugih međunarodnih institucija, kao što je Venecijanska komisija, kao što su druge međunarodne organizacije, i naravno da poštujemo ta pravila. Ali, fokus u ovom zakonu jeste korišćenje fondova onoga trenutka kada vi postanete članica Evropske unije. Za to vreme vi morate da prilagodite različite standarde. Očito je da postoji unapređenje samog procesa reformi, zato što u protivnom ne bi prošle godine i ove godine dobili sredstva od Evropske unije.

Dakle, mi smo prošle godine dobili 51,66 miliona evra, a ove godine 56,5 miliona evra. Zašto to govorim? Zato što se očito negde u javnosti pokušava da se izvrne upravo ova istina o tome da je Srbija zaista na svom evropskom putu i jasno, transparentno i efikasno sprovodi ove reforme, uprkos tome što mnogi odavde politički faktori, koji misle da će sutra da sednu na ova mesta, odlaze i šire jednu iskrivljenu sliku o tome kako Srbija jednostavno nije zaslužila uopšte da dobija bilo kakva sredstva iz Evropske unije.

Ono što je važno da se kaže ka kohezionu politiku, a to ovim amandmanom očito pokazuje koliki stepen demokratičnosti bi bio u trenucima kada bi neki drugi preuzeli vođenje države, znači da ne bi uopšte bilo bilo kakve demokratije kada pričamo uopšte o sprovođenju kohezione politike, pa i pitanje kakav bi odnos Evropske unije i Srbije bio posle preuzimanje eventualnih takvih snaga vođenje države, pokazuje u stvari da postoje nekoliko instrumenata kada je u pitanju koheziona politika.

Znači, nisu fondovi samo iz budžeta Evropske unije, već postoje posebni fond za regionalni razvoj, zatim socijalni fond koji se odnosi na unapređenje, kohezioni fond i fond za pravednu tranziciju. Kao što vidite, ovde je izuzetno važna ta socijalna kategorija sa kojom se jednostavno želi da se taj regionalni razvoj ujednači, pogotovo za sve regione, kako oni kažu, koji se odnose unutar Evropske unije. Znači, ne pričamo o državama.

Kada pričamo o prekograničnim projektima, zato je jako važno da Srbija i dalje nastavi tu svoju regionalnu saradnju, jer kada pričamo o fondovima, odnosno o planu rasta za Evropsku uniju, onda pričamo upravo o Zapadnom Balkanu, o državama i u našem okruženju. Znači, i one moraju da postignu određena unapređenja svoje reformske agende, moraju da povlače određena finansijska sredstva, pogotovo kada su ti zajednički projekti u pitanju.

Tako da, postoje četiri stuba kada govorimo o planu rasta: približavanje, onome što se zove zajedničko tržište, jedinstveno tržište, unapređenje ekonomske integracije, to su standardi kada govorimo direktno o zakonima, i ovaj set zakona koji je zaštita potrošača, naknade trgovine i izmene i dopune Zakona o trgovini, upravo

41/2 MV/MP

jedan deo celog tog seta zakona koji treba da pokaže da mi zaista idemo napred kada je u pitanju ta evropska agenda. Zatim, imamo to ubrzanje reformi. Na kraju, imao podršku tzv. konvergenciji, odnosno to se odnosi upravo na zajednicu balkanskih zemalja.

Sada kada pričamo o tome šta je to što se finansira, primera radi, ove godine u januaru, kada je leglo tih 56,5 miliona evra, 26,3 je direktno bila podrška budžetu Republike Srbije, a ovih 30 milijardi su bili za projekte. Znači, vi morate da spremite projekte prema standardima EU. Ne možete da se igrate. I te priče – vi nećete da dobijete pare zbog ovog ili onog, jednostavno ne stoje. Ili imate spremne projekte ili nemate spremne projekte.

Tako da, podsetiću vas da je ovde nekoliko puta gostovao sekretar Evropske komisije, gospodin Kopman, koji je govorio – hajdemo da vidimo šta je to realno konkretno oko čega mi možemo da sarađujemo i da pokazujemo jednostavno taj vid saradnje, što će građani Srbije podržati, a na kraju krajeva i građani EU. To je upravo ovo o čemu je kolega govorio. To jesu putevi, to jesu bolnice, škole. Znači infrastruktura. To jeste deo koji se odnosi na digitalizaciju, jedan deo koji se odnosi na ukidanje rominga, pogotovo za zemlje Zapadnog Balkana. To su konkretni benefiti. Na kraju imate zelenu energiju, znači promenu kotlova na pelet, odnosno unošenje novih zelenih tehnologija zarad dobijanja čistih energenata. To su konkretno škole koje su zamenile svoje kotlove, bolnice. Znači, to su ti benefiti od kojih će građani zaista imati koristi.

E sada, kada govorimo o onom ekonomskom tržišnom delu, pokazala se inicijativa Evropske komisije da treba ispuniti određene standarde kad je u pitanju izvod pilećeg mesa. To znači da je ta mesna industrija zaista prepoznata kao dobra što se nas tiče, jer ne bi nas zvali da izvozimo pileće meso ukoliko za to ne postoje realne osnove. To je ono što u stvari nama pokazuje da je potpuno opravdano to učešće, kad kažemo u ukupnoj trgovinskoj razmeni od 58%, preko 74 milijarde evra na godišnjem nivou prošle godine sa zemljama EU, da ona jednostavno pokazuje da nas vidi kao merodavne partnere sa kojima zaista u budućnosti želi na polju tog jedinstvenog tržišta da sarađuje.

To za nas predstavlja jedan vid zaista podrške, u kojem želimo i dalje da napredujemo jer bez toga mi, kada pričamo o stopama rasta, ne bi mogli da postignemo i ne bi bili toliko zanimljiva privredna destinacija kada su u pitanju strane direktne investicije. Zato je za nas veoma važan ovaj zakon kada je u pitanju koheziona politika. Mi treba zaista i mislim da su članovi odbora zadovoljni i sa profesorkom Miščević i sa gospodinom Starovićem, zato što imaju direktnu saradnju sa članovima Odbora za evropske integracije, odgovaraju na direktna pitanja opozicije kada je ovakav vid pitanja. To je ono što za nas pokazuje da je i formiranje tog operativnog tela, koje je na čelu sada sa gospodinom Apostolovićem, potpuno opravdano. Zato što smo mi imali prilike na svaka tri meseca da razgovaramo i sa gospodinom Starovićem, ali imali smo sastanak i sa gospodinom Apostolovićem.

Tu smo saznali da će EU, naravno, ponovo promeniti svoju neku metodologiju kad je u pitanju proširenje članstva EU. Tu smo saznali da oni razmišljaju o neka tri modela. I ono što je predsednik Vučić izašao sa određenim predlozima o jedinstvenom tržištu, upravo takozvano obrnuto članstvo, jedan je od predloga sa kojim jednostavno EU negde pogurana da razmišlja o tome kako vidi buduće članstvo zemalja potencijalnih članica Zapadnog Balkana.

41/3 MV/MP

Kada oni nama sad spočitavaju – Crna Gora je mnogo uspešnija, Albanija je mnogo uspešnija po svemu tome, po određenim pitanjima mi sad vidimo da to baš i ne stoji tako, zato što mnoge stvari im traže da promene koje oni jednostavno u ovom trenutku nisu u stanju. S druge strane, imate Ukrajinu koju će izgleda primiti bez ikakvih poglavlja i svega, tako da ćemo se u jednom trenutku naći na vratima EU i jedna Ukrajina i Albanija i Crna Gora, a bogami i Srbija.

42/1 MZ/CG 17.55–18.00

Zato što ćemo mi uraditi sve što se tiče naših standarda kao da ćemo sutra ući u Evropsku uniju i jednostavno tu loptu vratiti u polje političke odluke same Evrope. Ako ne žele da imaju ovako sposobnog ekonomski, pravno i, na kraju krajeva, politički demokratskog partnera, onda je to njihova jednostavno odluka sa kojom oni ne znam koliko će moći jako da se nose u budućnosti, s obzirom da smo se mi pokazali, od svih ovih država, kao veoma konstruktivni partneri sa kojima i po pitanjima sa kojima se ne slažemo možemo da razgovaramo, i kada je u pitanju Kosovo i Metohija, i kada su u pitanju sankcije Ruskoj Federaciji, i kada je u pitanju Dejton, za koji bi oni da ruše, ali nešto su se sada ućutali, i kada je u pitanju Srbija, kao zemlja koja je genocidna tvorevina, za koju se mnogi ovde zalažu što trče sada po hodnicima Evropske unije, da bi se pokazali kao neko ko može da nosi jednostavno te političke ideje i ruši Aleksandra Vučića i Republiku Srbiju.

Koheziona politika je jako važna za građane Srbije. Mi upravo to i radimo da bi se razvijali, i ekonomski, i socijalno i ekološki, s obzirom da je to negde taj održivi razvoj. Za nas je to od velikog značaja. Mislim da je ovaj zakon pre svega srž cele ove sednice, zbog kojeg svi ovi ostali zakoni se donose, da bi nas stavili rame uz rame sa razvijenim ekonomijama. Hvala.