Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 16.04.2026.

1. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Stavljam na glasanje.
Zaključujem glasanje: za – 26 narodnih poslanika.
Konstatujem da predlog nije prihvaćen.
Narodni poslanik doc. dr Rastislav Dinić predložio je da se dnevni red dopuni tačkom – Predlog rezolucije o situaciji u Gazi i uvođenju mera ograničavanja Republike Srbije prema državi Izrael.
Da li želite reč?
...
Zeleno-levi front

Rastislav Dinić

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
Pred nama je Predlog rezolucije o situaciji u Gazi. U trenutku kada ga razmatramo, Srbija ulazi u saradnju sa kompanijom "Elbit sistems" na proizvodnji borbenih dronova. "Uskoro otvaramo prvu fabriku ozbiljnih dronova ovde u našoj zemlji, veoma ozbiljnih, najozbiljnije svetske produkcije" – izjavio je ko? – naravno, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, 7. marta ove godine.

A šta rade ovi ozbiljni, najozbiljniji dronovi na svetu? Oni napadaju, na primer, humanitarni konvoj "World Central Kitchen", 1. aprila 2024. godine, kojom prilikom su ubili sedmoro humanitarnih radnika u nizu od tri uzastopna udara drona ove kompanije "Elbit sistems". Ili, napadaju humanitarnu flotilu, u maju 2025. godine, kada je brod humanitarne pomoći u međunarodnim vodama kod Malte bio meta napada drona. Ili samo poslednje dve nedelje u napadu na kamp Burej i Haj Junis, 11. aprila 2026. godine, kada je najmanje sedam Palestinaca civila ubijeno u napadu dronovima. Ili 8. aprila 2026. godine, pre samo nedelju dana, kada je novinar mreže "Al Džazira" Muhamed Višah ubijen u napadu drona na njegovo vozilo, dok se kretao obalskim putem.

Šta su ključni trendovi u ponašanju izraelske vojske u korišćenju dronova kompanije "Elbit sistems"? Oni se koriste za kršenje primirja u Gazi, oni se koriste za psihološki uticaj. Stanovnici Gaze opisuju stalno prisustvo dronova koji lebde iznad domova kao oblik psihološkog ratovanja, uz navode o emitovanju zvukova, vriskova i poziva u pomoć, radi izazivanja traume. Oni izazivaju teške telesne povrede. Studija objavljena u časopisu "Lanset" ukazuje na to da napadi dronovima uzrokuju teže povrede i zahtevaju više hirurških intervencija u poređenju sa drugim vrstama eksplozivnog naoružanja.

Šta se dešava u svetu? Mnoge kompanije u ovom trenutku i u poslednjih više godina uvode sankcije ovoj kompaniji, vlada Norveške je još 2009. godine povukla državni investicioni fond iz "Elbita", švedski i danski penzioni fondovi stavili su ovu kompaniju na crnu listu zbog kršenja etičkih standarda, a pre nekoliko dana

12/2 MZ/LjL

zapaljena je i kompanija i fabrika ovih dronova u Češkoj. Molim sve poslanike i poslanice da glasaju za ovaj predlog rezolucije i da na taj način sprečimo sramnu saradnju države Srbije sa kompanijom umešanom u najteže ratne zločine. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje: za – 21 narodni poslanik.
Predlog nije prihvaćen.
Sada određujem pauzu u trajanju od 60 minuta. Hvala.
Vidimo se u 15.00 časova.
13/1 VS/VZ 15.05 – 15.15
(Posle pauze)
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Poštovani poslanici nastavljamo sa radom.
Narodni poslanik dr Dragan Delić je predložio da se dnevni red dopuni tačkom – Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Da li želi reč? Da.
Izvolite.
...
Srbija centar

Dragan Delić

SRBIJA CENTAR - SRCE
Zakon o zdravstvenoj zaštiti zaista zahteva veliki broj promena, da to sve izložim danas, ta preumljenja nisu moguća.

Izneću samo tri predloga koja mi predlažemo u ovom trenutku da se promene u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

Prvo, predlažemo da se formira nova zdravstvena ustanova u sistemu zdravstva, a to je banjsko klimatsko lečilište. Takva ustanova ne postoji u ovom trenutku u zdravstvenom sistemu Srbije. To je zdravstvena ustanova koja obavlja specijalističko konstitutivnu i stacionarnu zdravstvenu delatnost u okviru prevencije, lečenja i rehabilitacije koristeći prvenstveno prirodno lekovite činioce, to su lekovite vode, lekovite gasove, lekovita blata ili peloidi, lekoviti klimati.

Banjsko klimatska lečilišta će pružati usluge različitim kategorijama korisnika, od potpuno zdravih ljudi, do ozbiljno bolesnih, s tim što se svakoj kategoriji mora pružiti tačno propisana i standardizovana zdravstvena usluga.

U daljem tekstu mi tačno i definišemo koji su to odgovarajući standardi za banjsko klimatska lečilišta.

Zašto predlažemo formiranje banjsko klimatskih lečilišta? Postoje brojna objašnjenja, ali evo navešću četiri. Činjenica je da je Srbija bogata prirodnim faktorima koji čine preko 300 različitih lekovitih voda, lekoviti gasovi, lekovita blata peloidi, lekoviti klimati. Znači, Srbija je zaista bogata sa tim prirodnim faktorima.

U Srbiji postoje višedecenijski rad zdravstvenih ustanova, to su takozvane specijalne bolnice. Koliko ja znam bilo ih je dvadesetak i dva instituta, sa 3.800 kreveta, sa odličnim stručnim kadrom i medicinskom opremom. U njima se primenjuju savremene metode fizikalne medicine rehabilitacije, uz nedovoljno korišćenje prirodnih faktora.

Treće, ne smemo izgubiti iz vida da su danas masovne ne zarazne bolesti koje su manje više pre rentabilne, uzrok smrtnog ishoda kod preko 85% bolesnika u Srbiji. Više od jedne trećine zdravstvenih problema može biti direktno povezano sa faktorima životne ili radne sredine. Zato banjsko klimatska mesta predstavljaju važni strateški resurs svake države, oni zauzimaju sva značajnija mesta u životu savremenog čoveka i predstavljaju mesta za prevenciju, ponavljam prevenciju, lečenje, rehabilitaciju, oporavak i rekreaciju naših, ali i stranih osiguranika.

Četvrto, generalno gledano privatizacija specijalnih bolnica koje se godinama široko zagovara, ali i realizuje ne garantuje uvek društveno odgovorno ponašanje novih vlasnika. Na sve to ukazuje iskustvo iz susednih zemalja gde je na primer specijalizovana rehabilitacija praktično ukinuta. Sve u svemu poenta uvođenja ove zdravstvene ustanove u zdravstveni sistem je da to klatno koje postoji u Srbiji, u ovom trenutku potpuno naginje u kurativi, dijagnostici, imidži centrima itd. se pomeri ka promociji zdravlja i ka prevenciji. Na duge staze to će doneti benefit i medicinski benefit.

13/2 VS/VZ
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam mnogo.
Stavljam predlog na glasanje.
Zaključujem glasanje, za ovaj predlog je glasalo 13 narodnih poslanika.
Predlog nije prihvaćen.
Narodni poslanik prof. dr Dragan Delić predložio je da se dnevni red dopuni tačkom – Predlog zakona o lekarima.
Da li želite reč? Da.
Izvolite.
...
Srbija centar

Dragan Delić

SRBIJA CENTAR - SRCE
Stranka Srbija centar, odnosno 53 poslanika opozicije, svojim potpisima stala je iza Predloga zakona o lekarima koje smo predali 5. decembra prošle godine.

Pitanje svih pitanja, zašto zakon o lekarima? Postoje brojna objašnjenja od toga da mi takav akt pravni koji obuhvata celokupnu lekarsku delatnost nemamo od 1945. godine, da smo imali takav zakon 1931. godine koji je usvojila Narodna skupština i potpisao kralj Aleksandar Karađorđević, da ovakav zakon postoji u mnogim evropskim zemljama i čak u zemljama u susedstvu.

Međutim, mi smo uzeli prazan papir i tokom šest meseci napisali smo, na osnovu našeg iskustva i znanja, uz pomoć tri pravnika, zakon o lekarima. U Srbiji ima 38 hiljada lekara sa licencom, od toga 21.300 lekara radi u javnom državnom zdravstvu, 62% su specijalisti, 18% su lekari na specijalizaciji, što znači da 80% lekara u Srbiji imaju to najviše stručno zvanje, računajući užu specijalizaciju.

Međutim, glavni razlog zašto smo napisali ovaj zakon to je raskorak koji postoji u našoj zemlji decenijama, između dve činjenice, na jednoj da je zdravlje stanovništva nacionalni resurs svake odgovorne uređene, napredne, razvojne zdravorazumske države, da zdravstveni radnici, posebno lekari, svojim stručnim, kvalitetnim, efikasnim, promišljenim i maksimalno bezbednim radom, presudno utiču na jačinu, stabilnost ekonomski razvoj i budućnost svakog društva.

Na drugoj strani, zdravstveni sistem Srbije od devedesetih godina prošlog veka mnogoimeni problem i u oblasti finansiranja, potrošnje, organizacije, rukovođenja i kadrovske politike. Često su lekari u takvom sistemu da upotrebe eufemizam ne snalaze najbolje. Zato smo pokušali da ovim zakonom premostimo i ublažimo ovaj raskorak.

Najkraće, zakon je propisao pojam i uslove za obavljanje lekarskog poziva, prava i brojne obaveze lekara, prebacili smo težište rada lekara na promociju zdravlja i prevenciju bolesti, unapredili smo vrednovanje lekarskog rada, definisali uzajamni odnos lekara i lekara, lekara i pacijenta, lekara i porodice bolesnika, lekara i njihovih učitelja, što je recimo Hipokrita pisao.

Promenili smo lekarski staž, promenili smo stručni ispit, uveli smo takozvane lekare volontere u zakonski okvir, uveli smo obavezne vodiče, dobre kliničke prakse, definisali nastupe lekara u sredstvima javnog informisanja, eliminisali mogućnost samoreklamerstva, među lekarima naravno. Stručno organizacioni ekonomsko ojačali Srpsko lekarsko društvo staro 154 godine, demokratizovali izbore u lekarskoj komori Srbije i jasno definisali delokrug rada lekarske komore Srbije itd.

Šta bi trebalo da bude rezultat ovog zakona? kvalitetniji i bezbedniji zdravstveni sistem za sve osiguranike, drugo sistem u kojem će lekari biti dobro organizovani, adekvatno nagrađeni i zaštićeni u kojem će lekari raditi sa zadovoljstvom i osećajem korisnosti i satisfakcijom u svakom pogledu.

13/3 VS/VZ

To obezbeđuje 102. člana zakona i ono što je najvažnije, očekujemo da primenom ovog zakona polako i strpljivo osnažimo poverenje između lekara i pacijenata koji se poslednjih godina izgubilo. Na kraju ono što želim da poručim, u ovom zakonu, trudili smo se i nema ni političkih poruka ni partijskih ni ideoloških, jednostavno sa ovim zakonom hoćemo da pomognemo i lekarima i pacijentima.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje, za predlog je glasalo 16 narodnih poslanika.
Skupština nije prihvatila predlog.
Narodni poslanik Milenko Jovanov, predložio je da se obavi zajednički načelni i jedinstveni pretres o predlozima akata iz tačaka 1. do 40. dnevnog reda.
Da li želite reč? Ne.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje, za ovaj predlog je glasalo 132 narodnih poslanika.
Narodna Skupština je prihvatila ovaj predlog.
Narodni poslanik Milenko Jovanov, predložio je da se pretres u pojedinostima o predlozima zakona iz tačaka 1. do 9. predloženog dnevnog reda, obavi odmah po završetku načelnog pretresa tih predloga zakona.
Da li želite reč? Ne.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje, za je glasalo 132 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Pošto smo se izjasnili o predlozima za stavljanje na dnevni red akata po hitnom postupku, predlozima za dopunu predloženog dnevnog reda, predlogu za spajanje rasprave i o predlogu za vođenje pretresa u pojedinostima odmah po završetku načelnog pretresa, stavljam na glasanje predlog Dnevnog reda u celini.
Molim vas da glasate.
Zaključujem glasanje, za je glasalo 133 narodnih poslanika.
Narodna Skupština je utvrdila Dnevni red Druge sednice Prvog redovnog zasedanja u 2026. godini u celini.
D n e v n i r e d
1. Predlog zakona o zaštiti potrošača;
2. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o trgovini;
3. Predlog zakona o trgovačkim praksama za određene vrste proizvoda;
4. Predlog zakona o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom;
5. Predlog zakona o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava;
6. Predlog zakona o izmeni i dopuni Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara;
7. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o transportu opasne robe;
8. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o carinskoj službi;
9. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju;
10. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Azerbejdžan o razvoju, projektovanju, izgradnji i upravljanju elektrane sa gasno-parnim ciklusom u Republici Srbiji;
11. Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o Birou Evropske konferencije civilnog vazduhoplovstva;
12. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Japana o podsticanju i zaštiti ulaganja;
13. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Uzbekistan o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja;
14. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o saradnji u oblasti kinematografske koprodukcije;
15. Predlog zakona o potvrđivanju Odluke broj 1/2025 Saveta za partnerstvo, trgovinu i saradnju između Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva od 23. decembra 2025. godine o izmenama Protokola 3 u vezi sa definicijom pojma „proizvodi sa poreklom“ i metodama administrativne saradnje uz Sporazum o partnerstvu, trgovini i saradnji između Vlade Republike Srbije i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske;
16. Predlog zakona o potvrđivanju Finansijskog protokola između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Francuske o saradnji u oblasti finansiranja faze 1 Projekta beogradskog metroa;
17. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Kipar o statusu njihovih snaga;
18. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Koreje o podsticanju i zaštiti ulaganja;
19. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Evropske unije, s jedne strane i Republike Srbije, s druge strane o pridruživanju Republike Srbije Programu EU4Health;
20. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Uzbekistana o saradnji u oblasti turizma;
21. Predlog zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma o zajmu LD 2251 (2025) između Banke za razvoj Saveta Evrope i Republike Srbije za finansiranje javnog sektora – rehabilitacija lokalnih puteva;
22. Predlog zakona o potvrđivanju Finansijskog ugovora Održivo unapređenje putne mreže između Republike Srbije i Evropske investicione banke;
23. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Kube o sprečavanju nedozvoljene trgovine kulturnim dobrima;
24. Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o osnivanju Međunarodne organizacije za medijaciju;
25. Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu uz finansijski protokol potpisan 27. novembra 2025. godine, između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Francuske, između Republike Srbije, koju zastupa Vlada Republike Srbije, postupajući preko Ministarstva finansija, kao zajmoprimac i BPIFRANCE ASSURANCE EXPORT, koji postupa u ime, za račun i pod kontrolom Vlade Republike Francuske, kao zajmodavac;
26. Predlog zakona o potvrđivanju Finansijskog protokola između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Francuske o saradnji u oblasti finansiranja projekta razvoja računara visokih performansi (superkompijuter) i veštačke inteligencije;
27. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije i Ministarstva prosvete Narodne Republike Kine o međusobnom priznavanju potvrda, diploma i stepena stečenog visokog obrazovanja;
28. Predlog odluke o izmenama Odluke o upotrebi Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama van granica Republike Srbije;
29. Predlog odluke o utvrđivanju Dvorina – Mađarskog groblja u selu Banja za nepokretno kulturno dobro – arheološko nalazište od izuzetnog značaja;
30. Predlog odluke o utvrđivanju mera zaštite, granica zaštićene okoline i mera zaštite zaštićene okoline spomenika kulture Crkva sv. Ahilija u Arilju, nepokretnog kulturnog dobra od izuzetnog značaja;
31. Predlog odluke o utvrđivanju mera zaštite, granica zaštićene okoline i mera zaštite zaštićene okoline arheološkog nalazišta Caričin grad, nepokretnog kulturnog dobra od izuzetnog značaja;
32. Predlog odluke o utvrđivanju Mora Vagei u Mihajlovcu za nepokretno kulturno dobro – arheološko nalazište od izuzetnog značaja;
33. Predlog strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima Republike Srbije do 2040. godine sa projekcijama do 2050. godine;
34. Predlog odluke o izboru predsednika Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, koji je podneo Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava;
35. Predlog odluke o izboru jednog člana Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, koji je podneo Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava:
36. Predlog odluke o izmeni Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa Narodni pokret Srbije – Novo lice Srbije;
37. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa ALEKSANDAR VUČIĆ – Srbija ne sme da stane;
38. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa SRBIJA CENTAR – SRCE;
39. Predlog odluke o izmeni Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa Stranka slobode i pravde;
40. Predlog odluke o izmeni Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa MI - SNAGA NARODA PROF. DR BRANIMIR NESTOROVIĆ.
Prelazimo na rad po utvrđenom dnevnom redu.
14/1 JD/JG 15.15 – 15.25
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika, obaveštavamo vas da su pozvani da sednici prisustvuju svi članovi Vlade sa saradnicima.
Pozivam članove Vlade da uđu.
Molim sada poslaničke grupe ukoliko to već nisu učinile da podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Otvaram zajednički načelni i jedinstveni pretres o predlozima akata iz tačaka 1. do 40. dnevnog reda.
Da li predstavnici predlagača žele reč? (Ne.)
Izvolite, sedite, ministre, da počnemo sa radom.
Hvala vam.
Reč ima ministar spoljne i unutrašnje trgovine Jagoda Lazarević.
Izvolite.

Jagoda Lazarević

| Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine
Hvala.
Poštovana predsednice Narodne skupštine, poštovani narodni poslanici, uvaženi građani Srbije.
Počinjem sa Predlogom odbrane Predloga Zakona o zaštiti potrošača.
Zaštita potrošača se vrlo dinamično razvijala u Republici Srbiji u prethodnih gotovo 25 godina, od momenta kada gotovo da nije postojao poseban propis koji bi uređivao ovu važnu oblast već su postojala određena pravila u pojedinim zakonima do donošenja prvog posebnog zakona, Saveznog zakona o zaštiti potrošača već daleke 2002. godine koji je definisao osnovana prava, kao što su pravo na zadovoljenje osnovnih potreba, bezbednost, informisanost, izbor, uredio obaveze trgovaca poput izdavanja računa, isticanja cena i već tada prepisao vansudsku zaštitu potrošača.
Zakon iz 2005. godine je sveobuhvatno uredio ovu oblast i uveo posebne oblike zaštite u oblasti usluga, potrošačke kredite i jasnije definisao prodaju na daljinu.
Zakonom iz 2010. godine počeo je proces usklađivanja sa Direktivama EU. Ovaj zakon je uveo detaljnija pravila o ugovorima na daljinu i van poslovnih prostorija. Ovaj proces je nastavljen Zakonom iz 2014. godine, koji je uveo nove mehanizme zaštite, jačanje uloge Udruženja potrošača i bolje definisao kolektivne interese potrošača.
Važeći Zakon iz 2021. godine, dodatno je unapredio oblast vansudskog rešavanja sporova i uveo registar „Ne zovi“ za zaštitu od neženjenih komercijalnih poziva.
U ovom procesu rano je prepoznata važnost zaštite potrošača, pa je Ustavom iz 2006. godine priznata zaštita potrošača kao ustavna kategorija.
Predlog Zakona o zaštiti potrošača koji je pred vama predstavlja deo kontinuiranog procesa koji treba da obezbedi viši stepen zaštite potrošača u novijim tržišnim uslovima sa jedne strane, i dalje usklađivanje sa standardima EU sa druge.
Postojeće zakonodavno rešenje ne može da odgovori na izazove koji su povezani sa razvojem tehnologija.
U poslednjih nekoliko godina ključni pokretač rasta tržišta je elektronska trgovina koja kao moderan način prodaje nudi veliki broj pogodnosti za potrošače ali i trgovce, jer pruža lakši pristup proizvodima, udobniji način kupovine i potencijalno niže cene.
Statistički podaci pokazuju da je elektronska trgovina postala jedan veoma popularan, odnosno sve popularniji vid kupovine roba i usluga i među građanima Republike Srbije.
Broj transakcija i njihova ukupna vrednost ukazuju na promenu u potrošačkim navikama i veću otvorenost ka digitalnim kanalima.
14/2 JD/JG
Tokom prošle 2025. godine, zabeležen je rekordan rast broja internet kupovina izvršenih platnim karticama i elektronskim novcem praćen stabilnim rastom broja novih internet prodavnica u Srbiji.
U toku 2025. godine obavljeno je čak 110.000.000 internet kupovina što nam ukazuje na to da je u proseku tokom prošle godine na dnevnom nivou realizovano više od 303.000 internet kupovina, dodatno potvrđujući sve širu primenu digitalnih platnih kanala među korisnicima, to je povećanje od čak 34,3% u odnosu na 2024. godinu.
Od ukupnog broja internet kupovina obavljenih u 2025. godini više od dve trećine transakcija je izvršeno u domaćoj valuti.
Takođe, ovaj trend je pratio i povećanje broja internet prodavnice koji je porastao u 2025. godini na 5.632, što je za 906 više nego godinu dana ranije. To je u poređenju sa 2020. godinom čak povećanje od gotovo tri puta.
Kada je reč o valutama osim dinarske kupovine registruje se značajna vrednost kupovine u evrima, a onda prate dolari i švajcarski franci.
S obzirom na obavezu Republike Srbije da svoje zakonodavstvo usklađuje sa pravnim tekovima Evropske Unije, Predlog zakona predstavlja rezultat prenošenja potrošačkih direktiva Evropske Unije i to 2019/770, 2019/771, 2019/2161 koje su odgovor na promene koje se ubrzano dešavaju na digitalnom tržištu.
Direktivom 2019/770 se utvrđuju pravila koja se odnose na ugovore za isporuku digitalnog sadržaja ili digitalnih usluga. Prvi put se regulišu prava i obaveze povodom ugovora o isporuci digitalnog sadržaja kao što je računarski program, audio-zapis, video-zapis, digitalne igrice, elektronske knjige i digitalnih usluga, kao što je „streaming“, „Netflix“, „Spotify“ društvene mreže komunikacija kao što je „WhatsApp“, usluge skladištenja podataka „Claude“, usluge elektronske trgovine.
To znači da je predviđena odgovornost trgovca za svaku neisporuku digitalnog sadržaja ili digitalne usluge, za svaku neusklađenost digitalnog sadržaja ili digitalne usluge koje postoje u trenutku isporuke i koja postane očigledna u roku od dve godine od zaključenja ugovora.
Direktiva 2019/771 primenjuje se na kupoprodajne ugovore između potrošača i trgovca koji za predmet imaju robu, uvodi se i roba sa digitalnim elementom.
Novinu predstavlja uvođenje subjektivnih i objektivnih zahteva za saobraznost robe. Subjektivni zahtevi su oni koje su ugovorne strane ugovorile, na primer, da se uklapa opis, vrstu, količinu, kvalitet i da poseduje ugovorena obeležja, da odgovara dogovorenim svrhama, a objektivni zahtevi su oni koji su uobičajeni za određenu vrstu robe, da odgovara za namene za koje se slična roba inače koristi, da odgovara uzorku ili modelu prikazanom potrošaču, da se isporučuje sa dodacima, uputstvima i pakovanjem koje potrošač opravdano može očekivati i da poseduje kvalitete i svojstva koje potrošač može opravdano očekivati.
S obzirom na dostupnost robe sa digitalnim elementima novine predstavljaju zahtevi da se roba isporuči sa ažuriranjima, da poseduje funkcionalnost, kompatibilnost, interoperabilnost, da bude isporučena sa svom dodatnom opremom i uputstvima, uključujući uputstva za instalaciju, korisničku podršku, kako je utvrđeno ugovorom o prodaji.
15/1 GD/IR 15.25 – 15.35
Direktiva 2019/21-61, koja se u EU naziva Omnibus direktiva i predstavlja pravni akt EU, koji menja i dopunjuje više postojećih direktiva odjednom, umesto da se svaki menja pojedinačno.
Ova direktiva jača zaštitu potrošača, naročito u digitalnom okruženju i onlajn trgovini. Propisane su dodatni zahtevi za internetsku prodaju koji obuhvataju veću transparentnost. Na primer, da li je prodavac sa platformi trgovac ili fizičko lice. Kako se rangiraju proizvodi, na primer - šta je bolje rangirano. Istinitost popusta - trgovci moraju jasno pokazati prethodnu cenu pre popusta da bi se sprečile lažne akcije. Zabranjuje se, obmanjujuća praksa, prodaja istog proizvoda sa različitim kvalitetom u različitim državama. Zabranjuju se lažne recenzije ili manipulacija recenzijama. Trgovac mora obavestiti potrošača ako je cena personalizovana na osnovu automatskog odlučivanja.
U delu koji se odnosi na regulisanje nepravičnih ugovornih odredbi u potrošačkim ugovorima, određene nepravične ugovorne odredbe koje su bile nepravične, ali je trgovac mogao da dokazuje suprotno, nalazile su se na tzv. sivoj listi nepravični ugovornih odredbi, sada se nalaze na tzv. crnoj listi i odnosi se naročito na odredbe kojima se ograničava ili je isključuje odgovornost trgovca ako ne ispuni ugovor u celini ili delimično, odredbe koje potrošaču oduzimaju pravo da prebije svoja potraživanja sa potraživanjima trgovca i odredbe o automatskom, odnosno prećutnom produženju ugovora na određeno vreme ako je rok za otkaz nerazumnog kratak.
Pored obaveze harmonizacije sa evropskim zakonodavstvom, radilo se i na usklađivanju sa zakonima u domaćem zakonodavstvu i pronalaženju odgovora na određene pojave u praksi. Izvršeno je usaglašavanje sa Zakonom o duvanu, pa je u odredbi koja se odnosi na posebnu zaštitu maloletnika, pored zabrane prodaje alkoholnih pića i duvana, dodato da se zabrana odnosi na duvanske i srodne proizvode, elektronske uređaje za zagrevanje duvanskog, odnosno biljne proizvode i elektronske cigarete.
Vodilo se računa i o Zelenoj agendi, na šta dodatno utiče i zamena neispravne robe novom. Da bi akcenat bio na popravljanju robe, a ne da se neispravna roba baca i time dodatno zagađuje okolina, uvedeno je pravilo za isporučenu robu koja nije sabrazna ugovoru i gde se nesaobraznost pojavi u roku od 30 dana od dana isporuke robe potrošaču, da potrošač ima pravo da bira između zahteva da se nesaobraznost otkloni zamenom, odgovarajućim umanjenjem cena ili da izjavi da raskida ugovor. Ovde je razlika u odnosu na važeći zakon gde je ovaj rok od šest meseci. Zabranjuje se trgovcu da naplati utvrđivanje nesaobraznosti robe, što predstavlja odgovor na praksu određenih trgovaca.
Kod pružanja usluga od opšteg ekonomskog interesa, novina je da je trgovac dužan da pre podnošenja predloga za izvršenje radi namirenja novčanog potraživanja, potrošača lično obavesti o postojanju duga i ostavi rok od 15 dana za izmirenje predmetnog potraživanja.
Takođe, značajnu novinu predstavlja uvođenje instituta prekrivene kupovine za utvrđivanje postojanja nepoštene poslovne prakse. Ovaj institut može da se primenjuje prilikom inspekcijskog nadzora.
Ono što posebno ističemo kao novinu u ovom zakonu to je obaveza objavljivanja i ažuriranja cenovnika u realnom vremenu. Sa svakom promenom cene kako maloprodajnim objektima, internet prodavnicama, tako i na nacionalnom portalu otvorenih podataka, koja treba da obezbedi transparentnost tržišta, omogući potrošačima da donose razumne i informisane ekonomske odluke.
15/2 GD/IR
Podsetiću da je naša Uredba o ograničenju , koja je istekla krajem februara, prvi put smo kreirali bili tu bazu otvorenih podataka zajedno sa Kancelarijom za IT, gde je obaveza bila da trgovci koji su bili pod Uredbom obaveštavaju na nedeljnom nivou, sada po ovom zakonu ovo će biti dnevna obaveza koja će svakako omogućiti transparentnost i praćenje cena velikog broja proizvoda za veliki broj trgovaca od strane potrošača.
I kada su novčane kazne u pitanju, ovaj predlog zakona predviđa njihovo povećanje u smislu sankcionisanja i njegove uspešnije primene.
U određenim članovima predloga zakona predviđeno je donošenje podzakonskih akata od strane nadležnih ministara, s obzirom na potrebu preciziranja odredbi radi mogućnosti primene zakonskih rešenja.
Ističem da su prilikom izrade predloga zakona aktivno učestvovali kako predstavnici zainteresovane javnosti, udruženja za zaštitu potrošača, predstavnici trgovaca, organi organizacije. Na ovaj način se stvara balans između tržišnih principa sa jedne strane i socijalne odgovornosti i pravičnosti sa druge, poštovanje zakona i dobrih poslovnih običaja u ovoj oblasti nije samo interes ekonomski slabije strane potrošača, već i trgovaca koji se na taj način angažuju u fer i konkurentskoj borbi na tržištu.
Tokom zakonodavnog procesa, nacrt zakona je dostavljen Evropskoj komisiji radi ocene usaglašenosti sa napred navedenim direktivama.
Po primedbama Evropske komisije je u velikoj meri postupljeno, osim u onim segmentima koji se ne mogu još uvek primeniti, s obzirom da Republika Srbija nije članica EU. Na ovaj način postignut je visok stepen usaglašenosti ovog zakona sa propisima EU.
Predložena rešenja sadržana u predlogu zakona će značajno uticati na unapređenje konkurentnosti domaćih privrednih subjekata, prvenstveno kroz jačanje pravne sigurnosti i transparentnosti na tržištu. Dodatna korist proizilazi iz usklađivanja sa jedinstvenim pravilima EU. Privredni subjekti više neće biti ograničeni samo na lokalno tržište, već će moći da plasiraju svoje proizvode i usluge širom zemlje i sveta.
Takođe, uvođenje transparentnih uslova za oglašavanje, formiranje cena i dostupnost informacija dodatno će podstaći konkurenciju, stvarajući ambijent za slobodnije i poštenije tržišno nadmetanje. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam.
Sada reč ima potpredsednik Vlade, ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.
Izvolite.