RASTISLAV DINIĆ

Zeleno-levi front

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Rastislav Dinić prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao 60. na listi Srbija protiv nasilja - Miroslav Miki Aleksić - Marinika Tepić (Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Zeleno-levi front, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak - Ćuta, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Srbija centar, Zajedno, Pokret za preokret, Udruženi sindikati Srbije "Sloga", Novo lice Srbije), mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd. Član je Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova, i zamenik člana Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku i Odbora za kulturu i informisanje.


BIOGRAFIJA

Rođen je 1978. godine u Nišu, gde je završio i osnovnu i srednju školu, kao i studije filozofije. Masterirao je političke nauke na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti, doktorirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu i trenutno radi kao docent na departmanu za filozofiju Filozofskog fakulteta u Nišu.

Od 2008. do danas piše za portal Peščanik.

Građanskim aktivizmom se bavi od 2017. godine, prvo u Udruženom pokretu slobodnih stanara, a zatim i kao aktivista inicijative Ne damo niški aerodrom i Građanskog fronta.

Član je Predsedništva stranke Zeleno-levi front.

Poslednji put ažurirano: 12.09.2024, 14:48

Osnovne informacije

Statistika

  • 26
  • 17
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Šesta vanredna sednica , 22.01.2026.

Hvala predsedavajuća. Tokom praznika kada su mnogi građani Srbije provodili praznike u svojim toplim domovima, predsednik Srbije i predsednica Skupštine učestvovali u zabavnom programu sa osuđenim ubicom u naselju „Crvena zvezda“ u Nišu, odvijala se prava humanitarna kriza, preko hiljadu ljudi koji žive u ovom naselju, preživljavali su tromesečno isključenje sa elektro mreže, upravo u periodu najgore zime i najstrašnije hladnoće.

U pitanju je 120 porodica sa malom decom, starima i bolesnima, koji nisu imali struju za najosnovnije potrebe, pre nekoliko dana na osnovu privremene mere, struja im je ponovo uključena, što naravno pozdravljam. Međutim, ovo je samo privremeno rešenje koje je postignuto nakon pritiska javnosti i protesta žitelja ovog naselja, a ne rezultat sistemskog dogovora ili trajne regulacije, preko 120 domaćinstava je godinama je priključeno na samo dva brojila, što znači da ne postoji realan obračun potrošnje za svako domaćinstvo niti transparentan sistem plaćanja.

4/1 JJ/LjL 10.30-10.40

Upravo zbog toga, dug za struju, koji lokalni mediji procenjuju na preko 200 miliona dinara, nastao je velikim delom zbog kolektivnog obračunavanja potrošnje u najskupljoj tarifnoj zoni. Građani traže individualna brojila i fer obračun, jer žele da plaćaju samo onoliko koliko potroše, a ne da snose posledice paušalne ili neadekvatne naplate.

Ovaj problem nije samo niški ili lokalni, on je odraz sistemske greške, pa ako hoćete i sistemske diskriminacije u tretiranju romske nacionalne manjine.

Kako piše Robert Kasumović, po zvaničnim podacima, u 120 opština u Srbiji postoji 523 romska naselja sa više od stotinu stanovnika, a broj onih sa manje od stotinu stanovnika i danas je nepoznat. Činjenica je da u velikoj većini ovih naselja ne postoji infrastruktura, sama po sebi govori mnogo. U njima najčešće ne postoje elektromreže, vodovod i kanalizacija, ulice nisu asfaltirane, nisu čak ni posute. Zbog poslova kojima su Romi primorani da se bave, ova naselja često liče na deponije ili se čak na deponijama i nalaze.

Krajnje nehumani uslovi života doveli su do toga da je prosečan životni vek Roma daleko kraći u odnosu na pripadnike drugih nacija u Evropi. Veliki je broj odraslih, ali i dece, obolelih od respiratornih oboljenja, hroničnih bolesti i karcinoma.

Postavljam pitanje Vladi - Da li planira da uvede trajni i fer sistem priključenja na struju za romska i druga neformalna naselja, tako da se obezbedi individualna potrošnja i prava korisnika, umesto kolektivne naplate i arbitrarnih isključenja?

Da li podržava predlog posebnog zakona leks specijalisa o legalizaciji održivih neformalnih romskih naselja koji bi omogućio pravnu sigurnost zajednicama, poput one u romskom naselju "Crvena zvezda" i drugim naseljima sa sličnim statusom? Ako je "da", u kom roku očekuje da taj zakon bude predložen i usvojen?

Ko je aktuelni vlasnik zemljišta na kome se nalazi naselje "Crvena zvezda"?

Kako Vlada planira da reši pravni status zemljišta u ovom i drugim neformalnim naseljima, jer bez jasnog vlasništva, pravo na priključke, struju, vodu i kanalizaciju ostaje trajno ugroženo?

Postoji li plan za sveobuhvatan infrastrukturni program, koji obuhvata struju, vodu, kanalizaciju, saobraćajnu povezanost i druge komunalne usluge za neformalna romska naselja širom Srbije, a ne samo privremena rešenja?

Pitanje za zaštitnika građana - Šta namerava da uradi po pitanju sistemske diskriminacije Roma u podstandardnim naseljima, naročito u naselju "Crvena zvezda", da li je već pokrenuo ili će pokrenuti postupak za zaštitu prava ovih ljudi?

Stvar se ovde, nažalost, ne završava. Umesto da izađe u susret ugroženim sugrađanima i urgira za hitno rešavanje humanitarne krize u naselju "Crvena zvezda", gradonačelnik Dragoslav Pavlović je tim povodom izjavio: "Ne može neko da bude građanin prvog a neko drugog reda, svi moraju da plaćaju struju, uključujući stanovnike "Crvene zvezde".

Pavlović, za koga već znamo da voli da se druži sa neonacistima i skinhedima, iznosi rasističku insinuaciju da su Romi najdiskriminisanija manjina u Srbiji, nekako privilegovani, ili kako će vam to u kafani reći svaki rasista pijano mrmljajući između dve čašice rakije, da su zaštićeni kao beli medvedi.

Ljudi u "Crvenoj zvezdi" nemaju individualna brojila, nemaju transparentan obračun, obračunavaju im se basnoslovne kamate a zatim im se poručuje da su jednaki samo u obavezama, ne u pravima. To nije jednakost, to je institucionalna diskriminacija, a Pavlovićev rasistički komentar je čini potpuno eksplicitnom.

4/2 JJ/LjL

Pitanje za Milana Antonijevića, poverenika za zaštitu ravnopravnosti - Da li je već pokrenuo postupak protiv gradonačelnika Niša zbog rasističkih komentara na račun Roma i ako nije, kada će ga pokrenuti? Hvala.

Šesta vanredna sednica , 22.01.2026.

Hvala lepo.

Po članu 104, replika ne može da traje duže od dva minuta. Koliko je dugo trajalo ovo? Ovo je trajalo osam minuta, možete misliti! Vi ste zaduženi za održavanje reda na sednici.

Pored toga, čuli smo sve što smo čuli, čuli smo kako gospodin Jovanov brani dostojanstvo Narodne skupštine, kako brani žrtve u logoru Jasenovac, kako brani Srbe i Rome, ali neće da kaže ništa o ljudima poput ovog, iz Srpske časti, koji je nedavno maltretirao Rome u niškom naselju "Crvena zvezda" a koga, evo, u vašem naselju "ćacilend", vođa pokreta Srpska čast, vaš čovek, čovek sumnjivog porekla, ekstremne desnice, koji se obučavao u Ruskom humanitarnom centru u Nišu. To su stvari koje treba da čujemo od ovog gospodina. Hvala.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 23.12.2025.

Pitanje za ministra osvete, odnosno prosvete, u subotu 20. decembra na tzv. Niš TV, na kojoj emituje program bez dozvole i registracije, gostovao je Miljković master Aleksandar, popularni istoričar iz „ćacilenda“.

U pitanju je osoba koja je na svom profilu objavljivala različite gadosti i pretnje, tadašnjoj dekanici Filozofskog fakulteta u Nišu, i profesorima koji podržavaju studente, koja je posećivala „ćacilend“ i tamo se slikala sa četničkim simbolima i koja ima brojne slike, kako puca iz vatrenog oružja, ili pozira sa vatrenim oružjem na svom fejsbuk profilu, i ja nisam još uvek dobio odgovor da li je ovo oružje registrovano ili ne, mada ne znam kako bi automatska puška mogla po našem zakonu biti registrovana i pritom osoba koja je pre nekoliko meseci imenovana od strane Vlade u Savet filozofskog fakulteta u Nišu.

Ovaj master Miljković je tom prilikom rekao da će svi studenti na tzv. fakultetu srpskih studija, biti upisani na teret budžeta. Takođe smo imali prilike da čujemo i vidimo i da se pripremaju nove prostorije za ovaj fakultet.

3/3 VS/LŽ

S tim u vezi imam da pitam, prvo iz kojih sredstava je predviđeno da se finansira ovaj fakultet, odnosno iz kojih sredstava će se pokriti budžetsko studiranje svih studenata na njemu i zašto ta sredstva nisu uložena u Filozofski fakultet u Nišu, ako je već državi toliko važno da se svi studenti tzv. identitetskih nauka, da budu na budžetu.

Zatim, o kojim prostorijama je reč i ko je vlasnik prostorija u kojima će se navodno nalaziti novi „ćaci“ fakultet srpskih studija, kakav je ugovor potpisan povodom ustupanja ovih prostorija, nazovi ovom fakultetu i ko su potpisnici ovog ugovora i da li bi ovaj ugovor mogao da mi bude dostavljen na uvid.

Zatim, pitanje za premijera Macuta, pošto represija nad akademskom zajednicom i dalje traje, tehnička Vlada ili Vlada u ostavci je donela uredbu o izmeni uredbe o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta za delatnosti koje se finansiraju iz budžeta a koja je stupila na snagu 25.3.2025. godine i još uvek je nepromenjena. Fakulteti ovih dana dobijaju obaveštenja da je u skladu sa odredbama uredbe o normativima i standardima raspodele sredstava akreditovanim naučno istraživačkim organizacijama, i ugovora o realizaciji i finansiranju naučno istraživačkog rada u 2025. godini, neophodno popuniti plan rada za narednu godinu. Radi zaključivanja ugovora o nastavku finansiranja naučno istraživačkog rada, naučno istraživačkih organizacija u 2026. godini.

Međutim ovim treba da se planira istraživački rad na osnovu stare uredbe iz koje nije uklonjena besmislena formula koja se tradicionalnom proporcijom u angažovanju 20 sati nastave, i 20 sati naučnog rada nedeljno preinačuje u odnos 35 sati nastave i 5 sati naučnog rada.

4/1 JD/LjL 10.35 - 10.45

Tom izmenom čistim administrativnim nasiljem predviđeno je da profesori usled blokade fakulteta sa neizvođenjem nastave dobijaju plate samo za taj minorni deo radnog angažovanja od svega 12,5% naučnog rada, faktički za osminu radnog vremena.

Zbog toga se postavlja pitanje kako da se realizuju međunarodni i nacionalni naučni projekti, kako da se ostvaruju master studije, doktorati i drugi naučno-istraživačke aktivnosti u svega pet sati, pet radnih sati nedeljno? Kao da Vladi u ostavci nije bilo dovoljno da se preraspodele minimalna sredstva za institucionalno finansiranje fakulteta, već se prihvatila i minimizacija radnog vremena za istraživanje.

Nastava na daljinu, kao i predavanje uživo na državnim fakultetima, postepeno su obnavljani od kraja juna, a premijer Đuro Macut je već u junu, tokom pregovora sa rektorima, obećao da će sporna uredba kojom je značajno smanjen naučno-istraživački rad biti ukinuta u narednom periodu. Kada će se to zaista desiti i kada će se omogućiti regularan i produktivan naučno-istraživački rad na univerzitetima?

Sledeće pitanje želim da postavim ministru poljoprivrede i ponovo premijeru Đuru Macutu. Interesuje me šta će Vlada uraditi da od propadanja spasi Institut za ratarstvo i povrtarstvo koji se nalazi u lošem stanju? Da li postoji plan i zašto ne da se zaustavi dalja devastacija ovog instituta i da se on revitalizuje? Ako postoji, molim da mi se pošalje plan, a ako ne postoji, zašto ne postoji?

Ovaj Institut koji se bavi oplemenjivanjem, selekcijom i proizvodnjom semena ima ključni značaj za očuvanje prehrambenog suvereniteta Srbije, prepoznatog u strategiji poljoprivrede i ruralnog razvoja Srbije, ali način na koji se država odnosi prema njemu je katastrofalan i ni na jedan način ne pokazuje da se radi o instituciji od nacionalnog značaja. Preko 500 zaposlenih, od toga 100 stručnjaka, doktora nauka, nalazi se na ivici egzistencije jer plate godinama stagniraju a radni uslovi su sve lošiji. Ukupna finansijska situacija Instituta je loša a dugovi rastu. Udeo na tržištu i prometa godinama opadaju, smanjuju se obradive površine koje koristi Institut a najvažniji stručnjaci odlaze zbog neizdrživih uslova rada. Zaposleni koji su nedavno štrajkovali nudili su različita rešenja za spas ove važne ustanove. Hvala.

Šesta vanredna sednica , 22.01.2026.

Hvala predsedavajuća. Tokom praznika kada su mnogi građani Srbije provodili praznike u svojim toplim domovima, predsednik Srbije i predsednica Skupštine učestvovali u zabavnom programu sa osuđenim ubicom u naselju „Crvena zvezda“ u Nišu, odvijala se prava humanitarna kriza, preko hiljadu ljudi koji žive u ovom naselju, preživljavali su tromesečno isključenje sa elektro mreže, upravo u periodu najgore zime i najstrašnije hladnoće.

U pitanju je 120 porodica sa malom decom, starima i bolesnima, koji nisu imali struju za najosnovnije potrebe, pre nekoliko dana na osnovu privremene mere, struja im je ponovo uključena, što naravno pozdravljam. Međutim, ovo je samo privremeno rešenje koje je postignuto nakon pritiska javnosti i protesta žitelja ovog naselja, a ne rezultat sistemskog dogovora ili trajne regulacije, preko 120 domaćinstava je godinama je priključeno na samo dva brojila, što znači da ne postoji realan obračun potrošnje za svako domaćinstvo niti transparentan sistem plaćanja.

4/1 JJ/LjL 10.30-10.40

Upravo zbog toga, dug za struju, koji lokalni mediji procenjuju na preko 200 miliona dinara, nastao je velikim delom zbog kolektivnog obračunavanja potrošnje u najskupljoj tarifnoj zoni. Građani traže individualna brojila i fer obračun, jer žele da plaćaju samo onoliko koliko potroše, a ne da snose posledice paušalne ili neadekvatne naplate.

Ovaj problem nije samo niški ili lokalni, on je odraz sistemske greške, pa ako hoćete i sistemske diskriminacije u tretiranju romske nacionalne manjine.

Kako piše Robert Kasumović, po zvaničnim podacima, u 120 opština u Srbiji postoji 523 romska naselja sa više od stotinu stanovnika, a broj onih sa manje od stotinu stanovnika i danas je nepoznat. Činjenica je da u velikoj većini ovih naselja ne postoji infrastruktura, sama po sebi govori mnogo. U njima najčešće ne postoje elektromreže, vodovod i kanalizacija, ulice nisu asfaltirane, nisu čak ni posute. Zbog poslova kojima su Romi primorani da se bave, ova naselja često liče na deponije ili se čak na deponijama i nalaze.

Krajnje nehumani uslovi života doveli su do toga da je prosečan životni vek Roma daleko kraći u odnosu na pripadnike drugih nacija u Evropi. Veliki je broj odraslih, ali i dece, obolelih od respiratornih oboljenja, hroničnih bolesti i karcinoma.

Postavljam pitanje Vladi - Da li planira da uvede trajni i fer sistem priključenja na struju za romska i druga neformalna naselja, tako da se obezbedi individualna potrošnja i prava korisnika, umesto kolektivne naplate i arbitrarnih isključenja?

Da li podržava predlog posebnog zakona leks specijalisa o legalizaciji održivih neformalnih romskih naselja koji bi omogućio pravnu sigurnost zajednicama, poput one u romskom naselju "Crvena zvezda" i drugim naseljima sa sličnim statusom? Ako je "da", u kom roku očekuje da taj zakon bude predložen i usvojen?

Ko je aktuelni vlasnik zemljišta na kome se nalazi naselje "Crvena zvezda"?

Kako Vlada planira da reši pravni status zemljišta u ovom i drugim neformalnim naseljima, jer bez jasnog vlasništva, pravo na priključke, struju, vodu i kanalizaciju ostaje trajno ugroženo?

Postoji li plan za sveobuhvatan infrastrukturni program, koji obuhvata struju, vodu, kanalizaciju, saobraćajnu povezanost i druge komunalne usluge za neformalna romska naselja širom Srbije, a ne samo privremena rešenja?

Pitanje za zaštitnika građana - Šta namerava da uradi po pitanju sistemske diskriminacije Roma u podstandardnim naseljima, naročito u naselju "Crvena zvezda", da li je već pokrenuo ili će pokrenuti postupak za zaštitu prava ovih ljudi?

Stvar se ovde, nažalost, ne završava. Umesto da izađe u susret ugroženim sugrađanima i urgira za hitno rešavanje humanitarne krize u naselju "Crvena zvezda", gradonačelnik Dragoslav Pavlović je tim povodom izjavio: "Ne može neko da bude građanin prvog a neko drugog reda, svi moraju da plaćaju struju, uključujući stanovnike "Crvene zvezde".

Pavlović, za koga već znamo da voli da se druži sa neonacistima i skinhedima, iznosi rasističku insinuaciju da su Romi najdiskriminisanija manjina u Srbiji, nekako privilegovani, ili kako će vam to u kafani reći svaki rasista pijano mrmljajući između dve čašice rakije, da su zaštićeni kao beli medvedi.

Ljudi u "Crvenoj zvezdi" nemaju individualna brojila, nemaju transparentan obračun, obračunavaju im se basnoslovne kamate a zatim im se poručuje da su jednaki samo u obavezama, ne u pravima. To nije jednakost, to je institucionalna diskriminacija, a Pavlovićev rasistički komentar je čini potpuno eksplicitnom.

4/2 JJ/LjL

Pitanje za Milana Antonijevića, poverenika za zaštitu ravnopravnosti - Da li je već pokrenuo postupak protiv gradonačelnika Niša zbog rasističkih komentara na račun Roma i ako nije, kada će ga pokrenuti? Hvala.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 23.12.2025.

Pitanje za ministra osvete, odnosno prosvete, u subotu 20. decembra na tzv. Niš TV, na kojoj emituje program bez dozvole i registracije, gostovao je Miljković master Aleksandar, popularni istoričar iz „ćacilenda“.

U pitanju je osoba koja je na svom profilu objavljivala različite gadosti i pretnje, tadašnjoj dekanici Filozofskog fakulteta u Nišu, i profesorima koji podržavaju studente, koja je posećivala „ćacilend“ i tamo se slikala sa četničkim simbolima i koja ima brojne slike, kako puca iz vatrenog oružja, ili pozira sa vatrenim oružjem na svom fejsbuk profilu, i ja nisam još uvek dobio odgovor da li je ovo oružje registrovano ili ne, mada ne znam kako bi automatska puška mogla po našem zakonu biti registrovana i pritom osoba koja je pre nekoliko meseci imenovana od strane Vlade u Savet filozofskog fakulteta u Nišu.

Ovaj master Miljković je tom prilikom rekao da će svi studenti na tzv. fakultetu srpskih studija, biti upisani na teret budžeta. Takođe smo imali prilike da čujemo i vidimo i da se pripremaju nove prostorije za ovaj fakultet.

3/3 VS/LŽ

S tim u vezi imam da pitam, prvo iz kojih sredstava je predviđeno da se finansira ovaj fakultet, odnosno iz kojih sredstava će se pokriti budžetsko studiranje svih studenata na njemu i zašto ta sredstva nisu uložena u Filozofski fakultet u Nišu, ako je već državi toliko važno da se svi studenti tzv. identitetskih nauka, da budu na budžetu.

Zatim, o kojim prostorijama je reč i ko je vlasnik prostorija u kojima će se navodno nalaziti novi „ćaci“ fakultet srpskih studija, kakav je ugovor potpisan povodom ustupanja ovih prostorija, nazovi ovom fakultetu i ko su potpisnici ovog ugovora i da li bi ovaj ugovor mogao da mi bude dostavljen na uvid.

Zatim, pitanje za premijera Macuta, pošto represija nad akademskom zajednicom i dalje traje, tehnička Vlada ili Vlada u ostavci je donela uredbu o izmeni uredbe o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta za delatnosti koje se finansiraju iz budžeta a koja je stupila na snagu 25.3.2025. godine i još uvek je nepromenjena. Fakulteti ovih dana dobijaju obaveštenja da je u skladu sa odredbama uredbe o normativima i standardima raspodele sredstava akreditovanim naučno istraživačkim organizacijama, i ugovora o realizaciji i finansiranju naučno istraživačkog rada u 2025. godini, neophodno popuniti plan rada za narednu godinu. Radi zaključivanja ugovora o nastavku finansiranja naučno istraživačkog rada, naučno istraživačkih organizacija u 2026. godini.

Međutim ovim treba da se planira istraživački rad na osnovu stare uredbe iz koje nije uklonjena besmislena formula koja se tradicionalnom proporcijom u angažovanju 20 sati nastave, i 20 sati naučnog rada nedeljno preinačuje u odnos 35 sati nastave i 5 sati naučnog rada.

4/1 JD/LjL 10.35 - 10.45

Tom izmenom čistim administrativnim nasiljem predviđeno je da profesori usled blokade fakulteta sa neizvođenjem nastave dobijaju plate samo za taj minorni deo radnog angažovanja od svega 12,5% naučnog rada, faktički za osminu radnog vremena.

Zbog toga se postavlja pitanje kako da se realizuju međunarodni i nacionalni naučni projekti, kako da se ostvaruju master studije, doktorati i drugi naučno-istraživačke aktivnosti u svega pet sati, pet radnih sati nedeljno? Kao da Vladi u ostavci nije bilo dovoljno da se preraspodele minimalna sredstva za institucionalno finansiranje fakulteta, već se prihvatila i minimizacija radnog vremena za istraživanje.

Nastava na daljinu, kao i predavanje uživo na državnim fakultetima, postepeno su obnavljani od kraja juna, a premijer Đuro Macut je već u junu, tokom pregovora sa rektorima, obećao da će sporna uredba kojom je značajno smanjen naučno-istraživački rad biti ukinuta u narednom periodu. Kada će se to zaista desiti i kada će se omogućiti regularan i produktivan naučno-istraživački rad na univerzitetima?

Sledeće pitanje želim da postavim ministru poljoprivrede i ponovo premijeru Đuru Macutu. Interesuje me šta će Vlada uraditi da od propadanja spasi Institut za ratarstvo i povrtarstvo koji se nalazi u lošem stanju? Da li postoji plan i zašto ne da se zaustavi dalja devastacija ovog instituta i da se on revitalizuje? Ako postoji, molim da mi se pošalje plan, a ako ne postoji, zašto ne postoji?

Ovaj Institut koji se bavi oplemenjivanjem, selekcijom i proizvodnjom semena ima ključni značaj za očuvanje prehrambenog suvereniteta Srbije, prepoznatog u strategiji poljoprivrede i ruralnog razvoja Srbije, ali način na koji se država odnosi prema njemu je katastrofalan i ni na jedan način ne pokazuje da se radi o instituciji od nacionalnog značaja. Preko 500 zaposlenih, od toga 100 stručnjaka, doktora nauka, nalazi se na ivici egzistencije jer plate godinama stagniraju a radni uslovi su sve lošiji. Ukupna finansijska situacija Instituta je loša a dugovi rastu. Udeo na tržištu i prometa godinama opadaju, smanjuju se obradive površine koje koristi Institut a najvažniji stručnjaci odlaze zbog neizdrživih uslova rada. Zaposleni koji su nedavno štrajkovali nudili su različita rešenja za spas ove važne ustanove. Hvala.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 16.12.2025.

Ministar kulture Nikola Selaković, je odgovorio na moje pitanje koje postavljeno prošli put, da li se izuzeo iz glasanja o fakultetu srpskih studija i to moram da primetim, iako je trenutno ministar kulture, prilično nekulturno, međutim, kulturu na stranu potvrdio je ono što je bitno jeste da je ministar Selaković potvrdio da je glasao za ovu odluku i moje pitanje sada za ministra Selakovića da li je on u kumovskim odnosima sa Milanom Lazarevićem, predsednika saveta ovog fantomskog ćaci fakulteta za srpske studije i da li je Milan Lazarević u kumovskim odnosima sa Dejanom Antićem, Selakovićevim državnim sekretarom, u Ministarstvu kulture.

Da li Selaković zna da je Milan Lazarević juče izabran za predsednika niškog otpora, pokreta za narod i državu, a malopre pomenuti Antić za potpredsednika ovog odbora i da li oni prave privatni ili partijski fakultet, pošto je javnu visoko obrazovnu ustanovu, ne prave. Imam sa ovim u vezi nekoliko pitanja za ministra prosvete.

Pod jedan, da li se fakultet za srpske studije upisao u sudski registar i da li mogu da dobijem podatke na tu temu.

Pod dva, da li je fakultet za srpske studije do ovog trenutka podneo zahtev za akreditaciju, nacionalnom akreditacionom telu, ako jeste, kada je tačno podneo ovaj zahtev, i da li može da mi se dostavi kopija tog zahteva.

Pod tri, na osnovu kog člana zakona se mogu po službenoj dužnosti brisati studijski programi iz dozvole za rad, filozofskog fakulteta u Nišu, bez zahteva samog fakulteta i bez utvrđivanja da fakultet ne ispunjava uslove za rad.

Pod četiri, ukoliko je elaborat, odnosno studija izvodljivosti za tzv. fakultet srpskih studija, predat gradonačelniku i odmah poslat Vladi, da li grad Niš i Kancelarija gradonačelnika moraju da imaju primerak ovog dokumenta, da li mora da ga ima Ministarstvo i da li može da mi se dostavi primerak ovog dokumenta sa jasnim datumom kada je on primljen i zaveden u Kancelariji gradonačelnika Niša.

Pod pet, ko je tačno predložio imena članova saveta, tzv. fakulteta za navodne srpske studije i ime vd dekana ove institucije, tj. kako može postupak imenovanja, kojom metodologijom i pod kojim kriterijumima i da li je to navedeno u zapisniku sa sednice i da li je predlagač zaveo dokument sa predlogom i obrazloženjem zašto ti ljudi, a ne neki drugi i ko garantuje Vladi i kojim dokumentom da su ti ljudi zaista to što navodno jesu, odnosno kako se predstavljaju.

Kada smo već na temi pitanja za ministra prosvete, imam pitanje vezano za prvu nišku gimnaziju „Stevan Sremac“, po kom osnovu je načelo prve Niške gimnazije Stevan Sremac, dovedena osoba bez osnovnih kompetencija za tu funkciju, ko ju je za ovu funkciju predložio i ko je odlučio da ona bude postaljena i na osnovu kojih kriterijuma.

3/3 VS/MJ

Ministar prosvete bi mogao da prokomentariše šta se trenutno dešava u Jovinoj gimnaziji u Novom Sadu, šta se dešava u Petoj beogradskoj gimnaziji, a šta u Trinaestoj gimnaziji, i u pitanju su sve ustanove koje su se u poslednjem periodu pokazale, istakle svoju solidarnost sa svojim učenicima u pobuni i blokadi.

Na temu državnog univerziteta u Novom Pazaru, pitanje ponovo za ministra prosvete i da li mu je poznato da zaposleni na ovoj instituciji uporno insistiraju na uvođenju privremenih mera i smeni svih organa upravljanja, zbog teških zloupotreba položaja i šta je Ministarstvo uradilo da im izađe u susret.

Konačno, jedno pitanje za Ministarstvo odbrane, spoljnih i unutrašnjih poslova, predsednika Vlade i ministra prosvete.

Da li imaju ikakve informacije da su zaposleni u ruskom humanitarnom centru u Nišu na bilo koji način povezani sa malopre pomenutim, nazovi fakultetom za srpske studije i da li je u formiranju ovog fakulteta, ima i prstiju ljudi iz Ruskog humanitarnog centra. Toliko.

4/1 GD/MP 10.40 – 10.50