Poštovani građani Republike Srbije, kao što sam malopre i govorio, još u decembru 2025. godine, kada se ovaj zakon našao u ovom domu, podneo sam amandman koji je upravo imao za cilj da uradi ono što nam se danas predlaže, samo što je to na jedan sveobuhvatniji način regulisao.
Vi ste, gospodo, na ovaj način, odbijajući amandman tada u decembru mesecu, osudili građane na troškove koji su neprimereni i koji nisu trebali da padnu na njihov teret da bi ste se danas naknadnom pameću setili da to može da se uradi.
26/1 MZ/IR 15.10–15.20
I kao što govorim sve ove dane, vi funkcionišete jedino pod prisilom i pod prinudom, i to pod prisilom javnosti, bilo međunarodne, bilo domaće. I kao što ste čitav set zakona stavili na današnju sednicu, pod izgovorom evropske agende, i isto tako se ovde desio unutrašnji pritisak jer ste, recimo, u selu Rastište na lokalnim izborima izgubili 63:54, i znate šta ste tamo napravili. A kada u selima, u pasivnim krajevima gubite izbore, vi jako dobro znate šta će da se desi u Beogradu, Nišu, Kragujevcu i drugim gradovima u Republici Srbiji. Iz tog razloga, vi ovde, recimo, predviđate da fizička lica koja imaju prebivalište u zaštićenom području su oslobođena taksi za korišćenje nepokretnosti u zaštićenom području, ali isto tako pod ovu odredbu ne podvodite lica koja ne žive na ovoj teritoriji, a imaju svoje nepokretnosti.
Do čega ovo u praksi dovodi? Pa, to dovodi do toga da vaši tajkuni, vaši novokomponovani bogataši od IPARD fondova prave objekte od par stotina hiljada evra i ne plaćaju ovu taksu, dok ljudi koji su otišli trbuhom za kruhom, koji su u Čačku, Valjevu, Užicu, Beogradu, moraju da plate naknadu svaki put kada uđu da raskrče njivu, da dedovina ne zarasta i da je održavaju u pravom stanju. To pokazuje vaš odnos prema građanima Srbije. Vama nije važan interes građana Srbije, već samo da se na papiru rasknjiži neka obaveza i zbog toga smo predložili ovaj amandman. Hvala.