Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 20.04.2026.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/59-26

3. dan rada

20.04.2026

Beograd

Sednicu je otvorila: Marina Raguš

Sednica je trajala od 10:00 do 18:05

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Nevena Đurić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Zahvaljujem.
Sledeća po listi je narodna poslanica Sanja Milošević.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Sanja Milošević

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Zahvaljujem.

Poštovana predsedavajuća, uvaženi članovi Vlade, koleginice i kolege narodni poslanici, građani i građanke Republike Srbije, na dnevnom redu, pored ostalih važnih tačaka, nalazi se i Predlog zakona o sprečavanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava. Smatram da je od izuzetne važnosti da ovoj temi pristupimo sa punom ozbiljnošću, ali i sa jasnom svešću o njenom značaju za svako društvo koje žele da bude uređeno i odgovorno.

Međutim, o ozbiljnosti ne možemo govoriti a da ne primetimo ono što je postalo, nažalost, nepisano pravilo da se na sednicama govori o svemu sem o tačkama dnevnog reda, pa smo prethodnih dana tome i svedočili. Tako smo primera radi slušali o rektoru, odnosno o političaru Đokiću, o potencijalnim izborima, o svemu, sem o onome što je zaista bilo bitno. Izostao je osvrt na tragične događaje, poput smrti devojke koja je stradala padom kroz prozor Filozofskog fakulteta. Nažalost, svedočili smo i o situacijama koje bacaju ozbiljnu senku na osećaj odgovornosti, da blokaderi drže minute ćutanja za psa, ali ne i za izgubljeni ljudski život. Dodatno zabrinjava činjenica da se u javnom prostoru plasiraju dezinformacije do te mere da se dovodi u pitanje sama realnost, pa čak se pojavljuju tvrdnje blokaderskih političara da je pomenuta devojka izmišljeni lik. To je krajnje nedopustivo, ali samo ćemo se podsetiti da su oni skloni inverziji realnosti i da su tako izmislili priču i plasirali je javnosti o smrti dečaka iz Valjeva, koji nikada, zapravo, nije postojao. Zbog toga je više nego očigledno da blokaderska opozicija ne bira sredstva kako bi došla do svog cilja koristeći izvitoperenu realnost kao političko oružje.

7/3 TĐ/MT

Da se vratimo ipak na temu. Trgovina ljudima nije samo pravni izazov ili izazov bezbednosti. Ona je pitanje dostojanstva, pitanje zaštite osnovnih ljudskih prava i pitanje sposobnosti države da reaguje tamo kada je to najpotrebnije. Upravo zato ovaj zakon treba posmatrati ne samo kroz njegove odredbe, već i kroz širi kontekst razvoja sistema koji ima kapacitete da štiti građane, ali i da pokaže da je do tih građana zaista državi stalo.

Govoreći o ovoj temi, želim da naglasim da je moje razumevanje ove oblasti oblikovano i kroz formalno obrazovanje, ali i kroz praktični rad sa žrtvama koje su bile zapravo žrtve trgovine ljudima i upravo iz tog ugla je jasno koliko je važno da ovaj sistem bude precizan, usklađen i funkcionalan, jer u ovoj oblasti svaka nejasnoća i kašnjenje može imati ozbiljne posledice

8/1 AL/LjL 11.10 – 11.20

Ono što ovaj zakon donosi jeste dalje unapređenje već postavljenog institucionalnog okvira, dodatno učvršćuje mehanizme koordinacije, precizira odgovornost, doprinosi tome da institucije deluju kao jedinstven i usklađeni sistem.

Važno je naglasiti da se ovim zakonom potvrđuje pristup u kome je žrtva u centru sistema. To nije samo normativna odredba, već princip koji mora da bude vidljiv u svakom segmentu postupanja svih nadležnih organa. Upravo takav princip predstavlja osnovu savremenog sistema zaštite.

Danas imamo situaciju u kojoj se sistem razvija, unapređuje i prilagođava savremenim izazovima. U tome se ogleda i širi politički okvir u kojem se donose ovakvi zakoni.

Politika koju predvodi predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić, počiva na jačanju države, stabilnosti i stvaranju uslova da institucije funkcionišu efikasno i u interesu građana. Bez takve stabilnosti, jasnog pravca i odgovornog vođenja države teško bi bilo govoriti o bilo kakvim normativnim rešenjima.

Građani od države očekuju sigurnost, predvidivost i odgovornost. Očekuju da država bude tu kada je najpotrebnija, da ima kapacitete da zaštiti svakog pojedinca. Zato je važno da se vratimo suštini i tačkama dnevnog reda, ali i vrednostima koje te tačke treba da predstavljaju – istini, odgovornosti i zaista pravoj humanosti, a ne licemernoj humanosti koju pokazuje opozicija.

U danu za glasanje ja ću podržati set zakona. Živela Srbija i hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Nevena Đurić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Goran Spasojević. Nije tu.
Sledeći po listi je narodni poslanik dr Ivan Rajačić.
...
Srpska napredna stranka

Ivan Rajičić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Zahvaljujem.

Poštovana predsedavajuća, uvaženi ministri, dame i gospodo narodni poslanici, na dnevnom redu današnje sednice se nalazi niz zakona koji jasno i nedvosmisleno pokazuju da se Srbija nalazi na evropskom putu.

Jedan od predloga zakona je Sporazum između EU i Republike Srbije o pridruživanju programu EU4Health.

Zdravstvo predstavlja jedan od stubova naše države. Koliko država zapravo polaže pažnju u oblast zdravstva, podatak je da je ukupna vrednost ovog programa koji se sprovodi u periodu od 2021. do 2026. godine nešto preko pet milijardi evra a samo jednogodišnje izdvajanje naše države za oblast zdravstva iznosi pet milijardi evra i iznosi jednu četvrtinu godišnjeg budžeta.

Jedan od načela ovog programa je i zdravstvena zaštita ljudi. Pošto se putevi budućnosti nalaze u tragovima prošlosti, ne možemo, kada je reč o zaštiti svih građana naše države, ne možemo a da ne spomenemo i osudimo zatvaranje dve zdravstvene stanice u selima Banje i Suvo Grlo u opštini Srbica u našoj južnoj pokrajini Kosovo i Metohiji na Veliki petak. Na taj način je više od 250 ljudi ostalo bez zdravstvene zaštite u okviru našeg sistema zdravstva i primorano je da putuje 50 km u udaljenu Kosovsku Mitrovicu. Verujem da ćemo uz zalaganje svih aktera uspeti da prevaziđemo ovaj problem i omogućiti našim sugrađanima adekvatnu zdravstvenu zaštitu.

Drugo načelo ovog programa je očuvanje i unapređenje zdravstva. Kada smo kod tog načela, država Srbija ulaže u celokupni sistem zdravstva, počevši od ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu, izgradnjom i rekonstrukcijom više od 150 objekata, što kliničko-bolničkih centara, što bolnica, domova zdravlja, zdravstvenih stanica i ambulanti širom naše države.

8/2 AL/LjL

Jedno poređenje koje je jako važno jeste da je do 2012. godine broj obnovljenih objekata iznosio, slovima i brojevima – nula. Uvećanjem zarada za lekare, naše medicinske sestre i medicinske tehničare, ali i nemedicinsko osoblje koje radi u oblasti zdravstva je kontinuirano iz godine u godinu, tako da je do 2012. godine plata lekara opšte prakse iznosila pedesetak hiljada dinara a sada je i do tri puta veća, dok su sada plate medicinskih sestara i tehničara veće od 90 hiljada dinara.

Budžet za lečenje retkih bolesti iznosi ove godine 10,2 milijarde dinara i nikada nije bio u veći u istoriji našeg zdravstva u ovoj oblasti. Podsećanja radi, taj fond do 2012. godine gotovo da nije ni postojao, a jedne godine kada je postojao iznosio je 130 miliona dinara. Dakle, ako izvršimo komparativnu analizu i poređenje, ukupno povećanje iznosi čak 78 puta više novca sada nego tada. Ako to prevedemo u broj osoba koje su se tada lečile od retkih bolesti i koje se sada leče od retkih bolesti, taj broj u 2012. godini je iznosio osam osoba, dok 2026. godine taj broj iznosi 930 osoba. Dakle, više od 100 puta više novih prilika za duži i kvalitetniji život naših građana.

Treće načele programa EU4Health je obezbeđenje i pristup medicinskim proizvodima. To je upravo ono što naš predsednik Aleksandar Vučić radi u prethodnom periodu. Dokaz tome je i potpisivanje ugovora sa renomiranom britanskom kompanijom "Astra Zeneka" u pogledu nabavke savremenih dijagnostičkih i terapijskih protokola i procedura i na taj način se naša država svrstava u red modernih i dobro opremljenih zemalja, koje će svojim građanima pružiti najnovije i najadekvatnije terapijske protokole u lečenju bolesti u različitim oblastima medicine.

Zatim, jačanje zdravstvenog sistema i digitalizacija našeg zdravstva. Kada smo kod toga, jedan od najboljih pokazatelja koliko napredujemo u oblasti digitalizacije zdravstva jeste i program E-recept, koji je ustanovljen 2018. godine i koji je pokazao i ocenjen je kao jedan od najboljih projekata u oblasti digitalizacije zdravstva u celoj Evropi. Mi smo na taj način uštedeli više od 30 miliona evra građana Republike Srbije i omogućili su im da na adekvatan način podižu svoju terapiju.

Od 1. januara 2026. godine smo krenuli i sa programom E-bolovanje i na taj način ćemo omogućiti ne samo pacijentima već i poslodavcima lakši pristup i pravo na ostvarenje zakonskog prava regulisanja sprečenosti za rad. Na taj način ćemo uštedeti što finansijski, ali ćemo umnogome i unaprediti sam mehanizam kontrole kada je reč o bolovanjima.

Ono što je najznačajnije jeste i primena elektronskog kartona, koji je u postupku izrade. On je najvažniji program u oblasti digitalizacije našeg zdravstva. Ono što je važno da istaknemo, da on ne bi bio siguran da ne postoje državni data centri i da država Srbija nije uložila ogroman novac kako bi pružila sajber sigurnost naših sugrađana. Ja verujem da će taj projekat umnogome doprineti boljoj povezanosti kako primarne, sekundarne tako i tercijalne zdravstvene zaštite naših sugrađana.

Još jedan od važnih predloga zakona je Zakon koji se odnosi na dodatnih 200 miliona evra za rehabilizaciju lokalnih puteva. Ovo je izuzetno važna vest za sve građane, pogotovo u ruralnim područjima, kojima dobar put do svakog sela i svake kuće život znači.

Svedoci smo da je ulaganje u putnu infrastrukturu u prethodnih 14 godina nikad veće u modernoj i savremenoj istoriji Srbije. Izgrađeno je i u fazi izgradnje je na stotine kilometara, kako auto-puteva, brzih saobraćajnica, magistralnih i regionalnih puteva.

Ali, ono što je predsednik Aleksandar Vučić jako dobro primetio prilikom brojnih obilazaka svih opština u našoj državi Srbiji i u neposrednom

8/3 AL/LjL

razgovoru sa narodom jeste koliko je zapravo običnom čoveku važan taj lokalni put, odnosno put do svakog sela i do svake kuće. Ti putevi lokalnog karaktera nisu rađeni unazad 50 godina, tako da je predsednik jako dobro uočio taj problem i krenuo u njegovu realizaciju.

I sam sam svedok, kao neko ko dolazi iz male opštine na istoku Srbije, iz opštine Kučevo, koliko je zapravo važno da građanima uradimo te lokalne puteve. U prethodnih četiri do pet godina smo uradili više od 100 km magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva, ali smo svesni da je potrebno da uradimo još puno više.

Međutim, u svakom razgovoru sa narodom i prilikom čestih obilazaka sela, svesni smo da je ostalo još putnih pravaca koje trebamo da završimo. Stoga je opština Kučevo kroz ovaj projekat konkurisala kako bi svojim građanima ispunila data obećanja. Konkurisali smo konkretno za nekih 40 km puteva u vrednosti od 420 miliona dinara za nekoliko sela i mesnih zajednica. Na taj način želimo da pokažemo brigu i želju da sačuvamo naš narod na tim prostorima i omogućimo svakom čoveku dobar put, ma gde on živeo.

Uzevši sve ovo u obzir, jako je važno da razgovaramo sa narodom, da čujemo njihove brige i probleme i da upravo na ovakav način sve te probleme pokušavamo da sagledamo i pripremimo niz zakona koji će im omogućiti bolji život.

Lično mislim da su teme zdravstva i bolje putne infrastrukture visoko na listi prioriteta naših sugrađana i stoga ih mi i tretiramo na jako važan i poseban način, a sve u cilju rešavanja istih. Živela Srbija i hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Nevena Đurić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Zahvaljujem.
Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, pre zaključivanja zajedničkog načelnog i jedinstvenog pretresa, pitam da li žele reč predsednici odnosno predstavnici poslaničkih grupa ili još neko ko nije iskoristio svoje pravo u skladu sa članom 96. Poslovnika?
Reč ima narodni poslanik Akoš Ujhelji. Izvolite.
9/1 MV/JG 11.20 – 11.30
...
Savez vojvođanskih Mađara

Akoš Ujhelji

Savez vojvođanskih Mađara
Zahvaljujem.

Poštovana potpredsednice, poštovani ministri, dame i gospodo narodni poslanici, danas pred nama imamo tri izuzetno važna zakonska predloga koji čine jednu neraskidivu celinu u regulisanju našeg tržišta. To su Predlog zakona o zaštiti potrošača, Predlog zakona o trgovačkim praksama za određene vrste proizvoda i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o trgovini.

Ovo su jedni od najvažnijih sistemskih zakona koji direktno utiču na svakodnevni život svakog građanina naše zemlje. Za nas predstavnike Saveza vojvođanskih Mađara ova zakonska rešenja nisu samo pravno pitanje ili puko usklađivanje sa evropskim direktivama. To je pitanje ekonomske sigurnosti naših porodica, zaštite dostojanstva naših građana i stvaranja pravednog tržišnog ambijenta u kojem pošten rad i kvalitet uvek pobeđuju manipulaciju i nepoštenu praksu.

Zakon o zaštiti potrošača donosi suštinske promene koje prate duh vremena, naročito u sferi digitalizacije. Međutim, mi u Savezu vojvođanskih Mađara ne čekamo da nam budućnost samo zakuca na vrata, mi aktivno planiramo. Upravo na inicijativu predsednika Saveza vojvođanskih Mađara, prof. dr Balinta Pastora, izrađen je Nacrt strategije veštačke inteligencije vojvođanskih Mađara za period od 2026. do 2033. godine. Ovaj dokument je tesno povezan sa našom nedavno usvojenom drugom strategijom regionalnog i ekonomskog razvoja.

Kako je dr Pastor istakao, naš cilj je da i mi budemo među onima koji će imati koristi od nove epohe koju oblikuje veštačka inteligencija. Proces je pokrenut još u novembru 2025. godine u Subotici, uz učešće poverenika Vlade Mađarske, Lasla Pavkovića sa jasnom vizijom - Veštačka inteligencija će u narednim godinama odrediti pravac razvoja obrazovanja, privrede i inovacija.

Na ovoj strategiji radilo je četrnaest stručnjaka i šest recenzenata pod koordinacijom prof. dr Ferenca Bagija i ona obuhvata ključne oblasti, od javne uprave i pravosuđa, preko zdravstva, saobraćaja i poljoprivrede, pa sve do upotrebe jezika i primene u malim i srednjim preduzećima.

Pitate se kakva je veza sa Zakonom o zaštiti potrošača? Veza je suštinska, veštačka inteligencija već danas upravlja algoritmima koji potrošačima nude proizvode, personalizuju cene i vrše rangiranje na online tržištima. Ovaj zakon pruža pravni okvir, ali naša strategija pruža viziju kako da te tehnologije koristimo tako da naša zajednica ostane snažna, konkurentna i zaštićena u digitalnoj eri.

Politika Saveza vojvođanskih Mađara uvek se temeljila na realnom osnaživanju ljudi. Kroz rad Fondacije Prosperitati stvorili smo hiljade snažnih lokalnih proizvođača, malih i srednjih preduzeća i poljoprivrednih gazdinstava. Kada kroz konkursne fondacije pomažemo našim poljoprivrednicima mi direktno radimo na zaštiti potrošača. Domaći proizvod garantuje kvalitet, a potrošač koji kupuje lokalno je najzaštićeniji potrošač. Ovaj zakon daje vetar u leđa upravo takvim poštenim odnosima na tržištu.

Jedna od najznačajnijih inovacija je uvođenje registra „Ne zovi“. Svedoci smo da su mnogi građani, posebno penzioneri, bili izloženi agresivnim telefonskim pozivima. Za Savez vojvođanskih Mađara privatnost doma je svetinja. Podržavamo strogu zabranu uznemiravanja onih koji su se izjasnili da ne žele takve pozive. Takođe, pozdravljamo transparentnost cena u ugostiteljstvu i javnim uslugama, kao i obavezu jasnog isticanja jedinične cene za struju, gas i vodu.

9/2 MV/JG

Kao stranka koja zastupa interese nacionalnih manjina, posebno ističem član 12. ovog zakona. On obavezuje trgovca da obavesti potrošača na jasan način na srpskom jeziku ili na jeziku nacionalne manjine, u skladu sa zakonom. Pravo na reklamaciju i uputstvo na maternjem jeziku nije samo tehničko pitanje, već pitanje poštovanja kolektivnih prava. Uz uvođenje efikasnijeg vansudskog rešavanja sporova, ovi zakoni čine ogroman korak ka stabilnoj i modernoj državi.

Govoreći o modernizaciji i odgovornom odnosu države, moram se osvrnuti i na drugu stranu našeg identiteta – na očuvanje naše prošlosti bez koje nema sigurne budućnosti. U tom smislu, proglašavanje lokaliteta Dvorine, mađarsko groblje, za arheološko nalazite od izuzetnog značaja je čin koji nadilazi samu struku. To je dokaz odgovornog odnosa države prema slojevitom kulturnog nasleđu koje nas spaja. Sam naziv lokaliteta nosi duboku simboliku. Lokalno stanovništvo već vekovima ovo područje naziva mađarsko groblje. Ovo narodno predanje i kolektivno sećanje ukazuju na epohu u kojoj je ovaj kraj bio u tesnoj vezi sa Kraljevinom Ugarskom.

Ovaj lokalitet u selu Banja, gde se prepliću istorija i narodno predanje, simbol je vekovnog suživota. Posebno je značajna figura Pavla Bakića, poslednjeg srpskog despota čiji se dvor, prema istraživanjima, nalazio upravo ovde. Njegov životni put je simbol zajedničke srpsko-ugarske sudbine i borbe protiv Osmanlija.

Podsetimo, Bakić je 1525. godine sa porodicom i pratnjom prešao u Ugarsku, gde je od kralja Ferdinanda I dobio plemićku titulu i posede, poput Đera i Sombateja, i na kraju titulu despota. Poginuo je 1537. godine na teritoriji današnje Hrvatske, ali u službi ugarskog kralja.

Pored istorijske vrednosti, ovde su otkriveni ostaci grandiozne crkve iz 14. veka u srpsko-vizantijskom stilu, koja se po kvalitetu fresaka može meriti sa Gračanicom i Dečanima. Ovo otkriće dokazuje da je Šumadija već u 14. veku bila važan moćni i crkveni centar. Danas zaštita ovakvih spomenika kulture, kao i donošenje modernih zakona o zaštiti potrošača, mogući su jer živimo u vremenu kada su odnosi Srbije i Mađarske na svom istorijskom maksimumu.

Ovaj nivo saradnje je rezultat decenijskog rada Saveza vojvođanskih Mađara. Kao rezultat tog rada, Narodna skupština je 2013. godine posebnom deklaracijom osudila zločine počinjene nad Mađarima u Vojvodini 1944. i 1945. godine, nakon čega su Janoš Ader i Tomislav Nikolić zajedno odali počast u Čurugu. Tom prilikom je mađarski predstavnik u ovom domu uputio izvinjenje za događaje iz 1942. godine, čime je trasiran put istinskom pomirenju.

Istorijska pravda za vojvođanske Mađare potvrđena je 30. oktobra 2014. godine, kada je Vlada na čelu sa Aleksandrom Vučićem ukinula uredbe o kolektivnoj krivici. Duh tog pomirenja živi i danas, što je potvrdio i nedavni zajednički susret predsednika dr Tamaša Šuljoka i Aleksandra Vučića 2024. godine.

Ova stabilnost i snažno partnerstvo direktan su rezultat vizionarske politike pokojnog Ištvana Pastora, a danas dr Balinta Pastora, predsednika Aleksandra Vučića i premijera Viktora Orbana. Njihovim zalaganjem izgrađen je sistem koji nije samo politički, već i životni. Sistem koji kroz sveobuhvatne programe razvoja direktno pomaže opstanku i prosperitetu mađarske zajednice u Srbiji.

Interes vojvođanskih Mađara uvek je bio i ostao neraskidivo vezan za najbolje moguće odnose sa matičnom državom, a tu viziju kontinuiteta dr Balint Pastor je definisano sledećim rečima: „Kao i uvek od osnivanja Saveza vojvođanskih Mađara, težićemo dobroj saradnji i sa novom Vladom Mađarske. Vidim realnu šansu da saradnju sa novom Vladom naše matične države postavimo na zajedničke osnove. Rado ću preuzeti ulogu u tom da saradnja između Srbije i Mađarske i u budućnosti ostane nesmetana.“

9/3 MV/JG

I na kraju, Savez vojvođanskih Mađara će u danu za glasanje podržati ovaj paket zakona, kao i Predlog o očuvanju lokaliteta Dvorine. Naša politika ostaje dosledna, snažna i informisana porodica, ekonomski zaštićen pojedinac i zajednica koja hrabro korača u budućnost, koristeći sve prednosti digitalizacije i veštačke inteligencije, ali ne zaboravljajući svoje korene i svoje lokalne proizvođače. Hvala na pažnji.

10/1 MZ/IR 11.30–11.40
...
Srpska napredna stranka

Nevena Đurić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Ahmedin Škrijelj.
Izvolite.
...
Stranka demokratske akcije

Ahmedin Škrijelj

Pokret slobodnih građana (PSG) – Stranka demokratske akcije Sandžaka (SDA Sandžaka) – Partija za demokratsko delovanje (PDD)
Zahvaljujem, predsedavajuća.

Koleginice i kolege narodni poslanici i članovi Vlade, SDA Sandžaka je znala da zakoni i drugi akti koji su na dnevnom redu, ne sporeći njihov značaj i neke pozitivne segmente koje sadrže, ne rešavaju politička i društvena pitanja, koja bi zbog svoje prirode trebalo da budu na samom vrhu prioriteta.

Politička i parlamentarna kriza i nestabilnost institucija i odsustvo vladavine prava, vraćanje vlasti u okvire Ustava i zakona, suštinske evropske integracije, vraćanje smisla izbornom procesu, sistemska korupcija, odstranjivanje mržnje i netrpeljivosti iz režimskih medija, dobronameran odnos prema Bošnjacima i Sandžaku, uključujući bezuvetnu primenu ustavnih i zakonskih prava, kao i obaveza koje država ima, ne rešavaju se zakonima i drugim aktima koji su na dnevnom redu.

Što se tiče samog dnevnog reda, kao što smo rekli, iako neki od predloženih akata imaju određene pozitivne segmente, vidljiva je apsolutna nebriga za potrebe regije Sandžak, ali i potencijalna šteta koja može nastati njihovom primenom.

Predlog zakona o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom, kohezionu politiku u članu 3. definiše kao podsticanje opšteg i uravnoteženog razvoja i jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije kroz smanjenje razlika u stepenu razvoja.

Ja ću vas podsetiti da je ravnomerni regionalni razvoj takođe i ustavna obaveza koju ova vlast, kada je Sandžak u pitanju, potpuno ignoriše. Takođe vas podsećam, u kontekstu razvoja nerazvijenih područja, da sandžačke opštine, po svojoj nerazvijenosti, pripadaju grupi nerazvijenih i devastiranih opština, a transferna sredstva im nisu povećana u poslednjih 12 godina, dok im, sa druge strane, država uvodi obaveze, kao što je povećanje plata, a transferna sredstva drži na istom nivou. Videćemo kako će izgledati program koji, shodno članovima 11. i 12. ovog zakona, treba da donese Vlada.

Predlogom zakona o zaštiti potrošača smatrali smo da je trebalo uvesti zabranu u javnim preduzećima da prodaju dugove građana, odnosno fizičkih lica agencijama za naplatu potraživanja. Ovim zakonom se uvodi zabrana kontaktiranja potrošača radi naplate ali, po nama, to nije dovoljno. Prema Zakonu o obligacionim odnosima, poverilac može prodati dug, ali se položaj dužnika ne sme pogoršati. Međutim, činom prodaje potraživanja, iziskuje troškove koji višestruko nadmašuju iznos osnovnog duga.

Kada govorimo o carinskoj službi, zanima nas zbog čega u Novom Pazaru ne postoji carinarnica, već carinska ispostava, iako član 8. Zakona o carinskoj službi propisuje da se carinarnice osnivaju u većim privrednim i saobraćajnim centrima, kada to zahtevaju obim, struktura i tokovi roba u putničkom i robnom prometu sa inostranstvom ili drugi interesi privrede. Sve te uslove Novi Pazar ispunjava.

Novi Pazar je jedan od najugroženijih gradova i u pogledu stanja životne sredine. Predložena strategija upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima nosi određene nedoumice i strahove, kao i opasnosti. Iznad svega, to je stav da eksploatacija ruda nije izbor nego neminovnost, dok sa druge strane strategija ne nudi mere zaštite ako se istraživanjem ili eksploatacijom ruda, konkretno na Rogozni, ugroze izvorišta vode, šume, poljoprivredno zemljište itd. Strategija, ali i važeći zakoni ukidaju građanima i lokalnoj samoupravi pravo da utiču na to da li će se projekat koji na drastičan način ugrožava životnu sredinu i može imati negativan uticaj na zdravlje ljudi i realizovati ili ne.

10/2 MZ/IR

Strategija nije precizna ni u pogledu uloge nadležnih inspekcija koje bi vršile proveru kvaliteta podzemnih i površinskih voda, nivoa prašine i teških metala u vazduhu. U velikoj meri gotovo čitav postupak ispitivanja uticaja na životnu sredinu ostavlja se na savest ili volju investitorima, što je apsolutno neprihvatljivo. Strategija ima kritički odnos prema zakonu, jer zakon smanjuje mogućnost za efikasnu zaštitu životne sredine, dok sa druge strane strategijom se dalje insistira na intenziviranju radova pre nego što se zakonski nedostaci otklone. Strategija daje rudarstvu prioritet nad drugim mogućnostima korišćenja prostora, što je ključno kad je Rogozna u pitanju, jer je bogata vodama i šumama. Strategija ne predviđa mere zaštite ako istražne radnje ili rudnik ugrožavaju snabdevanje vodom.

Pitanje Rogozne nije jedino otvoreno ekološko pitanje u Novom Pazaru. Deponija Golo brdo i zagađenost vazduha ugrožavaju ekološku sigurnost građana i predstavljaju ozbiljnu pretnju po zdravlje stanovništva. Ako sagledamo sveukupno stanje, neće se puno pogrešiti ako se donese zaključak da se politika ove vlasti i koncept ekološke marginalizacije sprovodi u Sandžaku, a neki bi se usudili to nazvati i ekološkim rasizmom. Takvim mišljenjima i stavovima argument je, između ostalog, i sama strategija o kojoj smo govorili, Zakon o rudarstvu i ekološkim istraživanjima, a posebno ignorisanje svih ovih problema od strane Vlade i njenih ministara.

Stranke demokratske akcije Sandžaka, zbog svega navedenog, neće podržati predložene zakone, kao ni Strategiju upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Nevena Đurić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Branko Pavlović.
Izvolite.
...
Grupa građana Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović

Branko Pavlović

MI - GLAS IZ NARODA
Hvala.

Prvih devet tačaka ovog dnevnog reda odnosi se na zakone kojima Srbija usvaja standarde Evropske unije o različitim oblastima, na svom putu pridruživanja Evropskoj uniji. Mi – Glas iz naroda je protiv Evropske unije, koja hoće da nam otme Kosovo i Metohiju, koja hoće da nas natera da i mi uvedemo sankcije Ruskoj Federaciji i time i u ekonomskom smislu primenimo samoubistvo koje je Evropska unija već primenila na sebi raskidajući odnose ekonomske sa Ruskom Federacijom i, naravno, da slome naš slobodarski duh i time ugroze naš lični identitet.

To što smo protiv takve Evropske unije ne znači da mi ne razumemo da su to dobri standardi koji su ugrađeni u ovih prvih devet zakona, koji su korisni za Srbiju, sve i da bilo kakve Evropske unije nema, da uopšte nema Evropske unije. To su dobra rešenja, u suštini tehnička rešenja, bolje upravljanje rizicima u železnici ili bolje trgovačke prakse, to je dobrodošlo za Srbiju i to treba primeniti. Ne u odnosu na pridruživanje Evropskoj uniji ili nepridruživanje Evropskoj uniji, nego u odnosu na poboljšanje kvaliteta života u samoj Srbiji.

Ovo oko trgovine nam neće u realnom životu mnogo pomoći, zbog toga što smo dozvolili strancima da kontrolišu u ogromnoj meri trgovinske lance i da onda mogu da imaju oligopole, ali onoliko koliko Skupština može da uradi to je svakako u dobrom pravcu i to svakako treba uraditi.

Otuda ćemo Mi – Glas iz naroda podržati tih devet predloga zakona i time ne samo na rečima, nego i u praksi pokazati da nismo nikakva autistična grupacija koja ne gleda šta je dobro svuda u svetu, pa uključujući i u Savetu Evrope i njihovim standardima u Evropskoj uniji i njihovim standardima itd.

U drugom delu dnevni red se odnosi uglavnom na ratifikaciju sporazuma koji se u dobroj meri odnose na neke nove kredite i nova zaduženja. Mi ćemo tu glasati protiv, ne zato što mislimo da ti krediti, pogotovo kada je reč o finansijskim

10/3 MZ/IR

institucijama, Svetske banke ili Evropske unije nisu povoljniji nego komercijalni – jesu, povoljniji su nego komercijalni krediti – nego zato što mi generalno mislimo da je izgradnja infrastrukture na kreditima gde se zadužujete u valuti, naravno, pre svega u evrima, ne samo, ali pre svega u evrima, pogrešan put. Razvoj infrastrukture treba raditi u velikoj meri, pod jedan, iz primarne emisije, gde bi se zapravo država zaduživala kod Narodne banke, a pod dva, preko domaćih preduzeća koja bi bila nosioci tih infrastrukturnih projekata, a ne podizvođači.

Da to nisu nikakve izmišljotine koje sad MI – Glas iz naroda predlaže, navešću vam primer Kine, koja je ovde s pravom apostrofirana kao izuzetno važan partner Srbiji i s kojim Srbija, pogotovo u ovim turbulentnim ekonomskim svetskim okolnostima, mora da učini sve što je do nas da maksimalno razvijemo tu ekonomsku saradnju sa Kinom.

11/1 JJ/MP 11.40 – 11.50

Dakle, Kina upravo investirajući iz primarne emisije izdaje tridesetogodišnje obveznice u domaćoj valuti sa 1,6% kamate. Danas u Kini 1,6% kamate je otprilike na nivou inflacije. Dakle, već danas je to beskamatno, a za 30 godina kada taj dug dođe na naplatu u domaćoj valuti, ta Kina će biti minimalno tri puta ekonomski jača nego što je danas, a zbog nešto veće inflacije nego što je 1,6% što se može očekivati u narednom periodu od 30 godina, realno će taj dug biti manji za jedno 20%. Dakle, dug za buduće generacije će realno biti manji za 20% u privredi koja će biti tri puta jača nego što je danas, bez ikakvih opasnosti zbog zaduživanja u stranoj valuti.

Dakle, ta Kina pored mnogih drugih prednosti koje mi ne možemo da sledimo, prosto su mnogo veći i mnogoljudniji, primenjuje makroekonomsku politiku, koja joj snažno omogućava da ima najbolje ekonomske rezultate koje je moguće primenjivati u Srbiji i koja bi dala mnogo bolje i više stope privrednog razvoja od ovih koje imamo, s tim što bi u tom slučaju morali i to je ono gde Mi - Glas iz naroda misli da je greška vladajuće grupacije između ostalih da se zahvalimo MMF-u, na njihovim savetima i njihovim podrškama, jer dok ti MMF vodi monetarnu politiku faktički, formalno je to Narodna banka Srbije, ali faktički to je MMF, mi ne možemo imati nikada ozbiljnije stope razvoja, nikada. Otuda ćemo mi u tom delu glasati protiv.

U ovih prvih devet zakona dosta vremena, mislim da je bespotrebno potrošeno na Zakon o kohezionim politikama. Naime, teorijski i to je nerealno, ali teorijski govoreći Srbija bi mogla da ima neke finansijske efekte od tog zakona tek kada se usvoji budžet EU koji se usvaja na sedam godina 2028- 2034. Dakle, mi smo ovde mnogo pričali kao da sutra taj zakon može da daje neke finansijske efekte. Godine 2028. po našem mišljenju, ovakav Brisel kakav danas vidimo neće postojati. Svetski tokovi su potpuno suprotni i ono što se danas čini da je odlučujuće te 2028. godine uopšte neće postojati. U kojoj formi će postojati ili neće postojati EU, to je drugo, ali sa ovakvim ovlašćenjima sasvim sigurno nikakav Brisel, nikakva Evropska komisija neće uopšte postojati. Prema tome, bilo bi bolje da smo tu manje vremena potrošili.

Dakle, podržavajući zakone koji daju dobre standarde, mi samo upozoravamo šta Srbija na putu EU, to je oduka vladajuće grupacije, strateškom putu ka EU, nikako ne sme da čini. Ne sme da usvaja ništa što bi dalje ugrozilo suverenitet i teritorijalni integritet Srbije. Ne sme da prihvata ništa što bi smanjivalo naše kapacitete u svim drugim bitnim segmentima i privrede i vojske i bezbednosti i obrazovanja, i kulture, i naročito ništa što bi ugrozilo dalje naš identitet. Naš identitet je u prethodnom periodu u velikoj meri takođe pod napadom i kroz kulturu i kroz obrazovanje, i kroz medije.

Ono što nas zabrinjava, to je u formi nacrta pre svega, Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o porodici. To ako bi se usvojilo bi bilo katastrofalno i to bi bilo nedopustivo na putu pridruživanja EU. To ne sme da se radi. Dakle, šta je ideja? Ideja je da država uđe u najsitnije regulisanje porodičnih odnosa u pravcu da dete postane jednako ili iznad roditelja, suprotno svom celokupnom našem kulturološkom obrascu.

Dakle, tu ćemo mi pružiti maksimalni otpor i ako bi ne daj Bože to uopšte došlo na dnevni red Skupštine. U ovim stvarima koje su dobre i koje čine napredak za Srbiju, nemamo nikakav problem da glasamo za i da podržimo takve zakonske predloge. Hvala.