| 20.04.2024. | Zakon o izmenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima |
usvojen
|
| 08.03.2024. | Odluka o izboru predsednika Narodne skupštine |
usvojen
|
Poštovana potpredsednice, predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, kada govorimo o budućnosti regionalne ekonomije , ne možemo a da ne primetimo da je Srbija u proteklim godinama pokazala da je sposobna da u najtežim okolnostima, pruži jedinstvene i jedine odgovore. Podsetimo se pandemije Kovid 19, Srbija je tada uvela hrabre i često jedinstvene mere koje su služile kao primer u regionu. Prvenstveno mislim na model direktne finansijske podrške svim građanima, sektorske pojaseve za spasavanje, za turizam i ugostiteljstvo, kao i moratorijum na kredite koji su sprečili kolaps privredne aktivnosti. Ove mere su spasile našu privredu, ali danas su pred nama novi izazovi. Sukob između Rusije i Ukrajine, i ekonomska stagnacija Evrope, čine 2026. godinu, izuzetno neizvesnom. U ovom kontekstu želim posebno da istaknem da SVM nudi konkretan odgovor na ove poteškoće. Na inicijativu predsednika SVM Balinta Pastora, izrađena je naša druga strategija razvoja za period od 2026. do 2033. godine, kako je Pastor naglasio, i izrada ove strategije počela je u januaru 2025. godine, a u desetomesečnom radu učestvovalo je 88 stručnjaka, podeljenih u devet radnih grupa.
Ovaj obim rada pokazuje da smo danas daleko spremni nego što smo bili 2012. godine. Ciljevi nove strategije su jasni, očuvanje svega što je do sada dalo rezultate, ali i ostvarivanje novih ciljeva, jačanje uslova za ostanak na rodnoj grudi, pozivanje vojvođanskih Mađara koji rade u inostranstvu da se vrate kući, kao i snažnija podrška zaposlenima. Planiramo razvoj privrede i preduzetništva zasnovanim na inovacijama i privlačenju investicija, uz oslonac na stručno obrazovanje. Cilj nam je da poljoprivredna proizvodnja sa visokom dodatom vrednošću, kompleksan ruralni razvoj turizam zasnovan na prirodnom i kulturnom nasleđu. Kao najsnažniji dokaz efikasnog modela koji sprovodi SVM, želim da iznesem konkretne rezultate rada Fondacije prosperitati. U okviru dosadašnje podrške, Fondacija je raspisala ukupno 59 konkursa, u 13 konkursnih krugova, u oblastima poljoprivrede, turizma, kupovine seoskih kuća i razvojnih preduzetništva. Od pristiglih 18 hiljada, 411 prijava, čak 16.074 su dobile podrške i ukupna vrednost projekta male, srednje i velike vrednosti iznosi skoro 64,2 milijardi dinara, dok je vrednost dodeljenih besplatnih sredstava iznosila više od 31,5 milijardi dinara.
3/1 JD/MT 10.20 – 10.30
Ključni rezultati su impozantni. Kupljeno je 5.374 hektara poljoprivrednog zemljišta, stvoreno je 1.338 novih domova, a osnovano je 669 novih preduzeća. Pored toga Fondacija je doprinela razvoju 2.508 preduzeća i 6.262 poljoprivredna proizvođača osiguravajući egzistencije za oko 15.000 zaposlenih.
Kao rezultat svega toga oko 60.000 vojvođanskih Mađara više je ostalo u domovini nego što bi ostalo bez strategije, a pokazatelji nataliteta su takođe povoljniji među korisnicima podrške.
Konkursi sa starta preduzeća u okviru nove strategije su već uspešno zaključeni i uskoro očekujemo prve rezultate. I dok mi kao stranka činimo sve na terenu postavlja se pitanje sistemske podrške državi.
Savez Vojvođanskih Mađara podržao je budžet Republike Srbije za 2026. godinu koji predviđa značajna sredstva za projekte od preko 700 milijardi dinara, subvencionisane kredite Fonda za razvoj sa kamatom od 2% i mere za energetske efikasnosti.
S tim u vezi pitanje koje upućujem Ministarstvu finansija glasi – da li će ovi mehanizmi biti dovoljni s obzirom na drastično poskupljenje komercijalnih kredita koje guši naše preduzetnike?
Planira li Vlada Srbije uvođenje dodatnih kriznih mera kao što su nove garante šeme za likvidnost, dodatne subvencije za kamatne razlike ili mogućnost uvođenja ciljanog moratorijuma na otplatu kredita za najugroženije sektore, male i srednje privrede?
Da li će Vlada razmatrati mogućnost uvođenja privremenog ograničenja, odnosno maksimiziranja efektivne kamatne stope na komercijalne kredite za privredu kako bi se sprečio dalji odliv kapitala iz realnog sektora u bankarski sektor.
Hvala na pažnji.
Zahvaljujem.
Poštovana potpredsednice, poštovani ministri, dame i gospodo narodni poslanici, danas pred nama imamo tri izuzetno važna zakonska predloga koji čine jednu neraskidivu celinu u regulisanju našeg tržišta. To su Predlog zakona o zaštiti potrošača, Predlog zakona o trgovačkim praksama za određene vrste proizvoda i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o trgovini.
Ovo su jedni od najvažnijih sistemskih zakona koji direktno utiču na svakodnevni život svakog građanina naše zemlje. Za nas predstavnike Saveza vojvođanskih Mađara ova zakonska rešenja nisu samo pravno pitanje ili puko usklađivanje sa evropskim direktivama. To je pitanje ekonomske sigurnosti naših porodica, zaštite dostojanstva naših građana i stvaranja pravednog tržišnog ambijenta u kojem pošten rad i kvalitet uvek pobeđuju manipulaciju i nepoštenu praksu.
Zakon o zaštiti potrošača donosi suštinske promene koje prate duh vremena, naročito u sferi digitalizacije. Međutim, mi u Savezu vojvođanskih Mađara ne čekamo da nam budućnost samo zakuca na vrata, mi aktivno planiramo. Upravo na inicijativu predsednika Saveza vojvođanskih Mađara, prof. dr Balinta Pastora, izrađen je Nacrt strategije veštačke inteligencije vojvođanskih Mađara za period od 2026. do 2033. godine. Ovaj dokument je tesno povezan sa našom nedavno usvojenom drugom strategijom regionalnog i ekonomskog razvoja.
Kako je dr Pastor istakao, naš cilj je da i mi budemo među onima koji će imati koristi od nove epohe koju oblikuje veštačka inteligencija. Proces je pokrenut još u novembru 2025. godine u Subotici, uz učešće poverenika Vlade Mađarske, Lasla Pavkovića sa jasnom vizijom - Veštačka inteligencija će u narednim godinama odrediti pravac razvoja obrazovanja, privrede i inovacija.
Na ovoj strategiji radilo je četrnaest stručnjaka i šest recenzenata pod koordinacijom prof. dr Ferenca Bagija i ona obuhvata ključne oblasti, od javne uprave i pravosuđa, preko zdravstva, saobraćaja i poljoprivrede, pa sve do upotrebe jezika i primene u malim i srednjim preduzećima.
Pitate se kakva je veza sa Zakonom o zaštiti potrošača? Veza je suštinska, veštačka inteligencija već danas upravlja algoritmima koji potrošačima nude proizvode, personalizuju cene i vrše rangiranje na online tržištima. Ovaj zakon pruža pravni okvir, ali naša strategija pruža viziju kako da te tehnologije koristimo tako da naša zajednica ostane snažna, konkurentna i zaštićena u digitalnoj eri.
Politika Saveza vojvođanskih Mađara uvek se temeljila na realnom osnaživanju ljudi. Kroz rad Fondacije Prosperitati stvorili smo hiljade snažnih lokalnih proizvođača, malih i srednjih preduzeća i poljoprivrednih gazdinstava. Kada kroz konkursne fondacije pomažemo našim poljoprivrednicima mi direktno radimo na zaštiti potrošača. Domaći proizvod garantuje kvalitet, a potrošač koji kupuje lokalno je najzaštićeniji potrošač. Ovaj zakon daje vetar u leđa upravo takvim poštenim odnosima na tržištu.
Jedna od najznačajnijih inovacija je uvođenje registra „Ne zovi“. Svedoci smo da su mnogi građani, posebno penzioneri, bili izloženi agresivnim telefonskim pozivima. Za Savez vojvođanskih Mađara privatnost doma je svetinja. Podržavamo strogu zabranu uznemiravanja onih koji su se izjasnili da ne žele takve pozive. Takođe, pozdravljamo transparentnost cena u ugostiteljstvu i javnim uslugama, kao i obavezu jasnog isticanja jedinične cene za struju, gas i vodu.
9/2 MV/JG
Kao stranka koja zastupa interese nacionalnih manjina, posebno ističem član 12. ovog zakona. On obavezuje trgovca da obavesti potrošača na jasan način na srpskom jeziku ili na jeziku nacionalne manjine, u skladu sa zakonom. Pravo na reklamaciju i uputstvo na maternjem jeziku nije samo tehničko pitanje, već pitanje poštovanja kolektivnih prava. Uz uvođenje efikasnijeg vansudskog rešavanja sporova, ovi zakoni čine ogroman korak ka stabilnoj i modernoj državi.
Govoreći o modernizaciji i odgovornom odnosu države, moram se osvrnuti i na drugu stranu našeg identiteta – na očuvanje naše prošlosti bez koje nema sigurne budućnosti. U tom smislu, proglašavanje lokaliteta Dvorine, mađarsko groblje, za arheološko nalazite od izuzetnog značaja je čin koji nadilazi samu struku. To je dokaz odgovornog odnosa države prema slojevitom kulturnog nasleđu koje nas spaja. Sam naziv lokaliteta nosi duboku simboliku. Lokalno stanovništvo već vekovima ovo područje naziva mađarsko groblje. Ovo narodno predanje i kolektivno sećanje ukazuju na epohu u kojoj je ovaj kraj bio u tesnoj vezi sa Kraljevinom Ugarskom.
Ovaj lokalitet u selu Banja, gde se prepliću istorija i narodno predanje, simbol je vekovnog suživota. Posebno je značajna figura Pavla Bakića, poslednjeg srpskog despota čiji se dvor, prema istraživanjima, nalazio upravo ovde. Njegov životni put je simbol zajedničke srpsko-ugarske sudbine i borbe protiv Osmanlija.
Podsetimo, Bakić je 1525. godine sa porodicom i pratnjom prešao u Ugarsku, gde je od kralja Ferdinanda I dobio plemićku titulu i posede, poput Đera i Sombateja, i na kraju titulu despota. Poginuo je 1537. godine na teritoriji današnje Hrvatske, ali u službi ugarskog kralja.
Pored istorijske vrednosti, ovde su otkriveni ostaci grandiozne crkve iz 14. veka u srpsko-vizantijskom stilu, koja se po kvalitetu fresaka može meriti sa Gračanicom i Dečanima. Ovo otkriće dokazuje da je Šumadija već u 14. veku bila važan moćni i crkveni centar. Danas zaštita ovakvih spomenika kulture, kao i donošenje modernih zakona o zaštiti potrošača, mogući su jer živimo u vremenu kada su odnosi Srbije i Mađarske na svom istorijskom maksimumu.
Ovaj nivo saradnje je rezultat decenijskog rada Saveza vojvođanskih Mađara. Kao rezultat tog rada, Narodna skupština je 2013. godine posebnom deklaracijom osudila zločine počinjene nad Mađarima u Vojvodini 1944. i 1945. godine, nakon čega su Janoš Ader i Tomislav Nikolić zajedno odali počast u Čurugu. Tom prilikom je mađarski predstavnik u ovom domu uputio izvinjenje za događaje iz 1942. godine, čime je trasiran put istinskom pomirenju.
Istorijska pravda za vojvođanske Mađare potvrđena je 30. oktobra 2014. godine, kada je Vlada na čelu sa Aleksandrom Vučićem ukinula uredbe o kolektivnoj krivici. Duh tog pomirenja živi i danas, što je potvrdio i nedavni zajednički susret predsednika dr Tamaša Šuljoka i Aleksandra Vučića 2024. godine.
Ova stabilnost i snažno partnerstvo direktan su rezultat vizionarske politike pokojnog Ištvana Pastora, a danas dr Balinta Pastora, predsednika Aleksandra Vučića i premijera Viktora Orbana. Njihovim zalaganjem izgrađen je sistem koji nije samo politički, već i životni. Sistem koji kroz sveobuhvatne programe razvoja direktno pomaže opstanku i prosperitetu mađarske zajednice u Srbiji.
Interes vojvođanskih Mađara uvek je bio i ostao neraskidivo vezan za najbolje moguće odnose sa matičnom državom, a tu viziju kontinuiteta dr Balint Pastor je definisano sledećim rečima: „Kao i uvek od osnivanja Saveza vojvođanskih Mađara, težićemo dobroj saradnji i sa novom Vladom Mađarske. Vidim realnu šansu da saradnju sa novom Vladom naše matične države postavimo na zajedničke osnove. Rado ću preuzeti ulogu u tom da saradnja između Srbije i Mađarske i u budućnosti ostane nesmetana.“
9/3 MV/JG
I na kraju, Savez vojvođanskih Mađara će u danu za glasanje podržati ovaj paket zakona, kao i Predlog o očuvanju lokaliteta Dvorine. Naša politika ostaje dosledna, snažna i informisana porodica, ekonomski zaštićen pojedinac i zajednica koja hrabro korača u budućnost, koristeći sve prednosti digitalizacije i veštačke inteligencije, ali ne zaboravljajući svoje korene i svoje lokalne proizvođače. Hvala na pažnji.
10/1 MZ/IR 11.30–11.40
Zahvaljujem se.
Poštovana predsednice, predsedništvo, poštovani ministri sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa SVM će u danu za glasanje podržati set predloga zakona i ostalih akata koji se nalaze pred nama. Ja ću se u svom izlaganju osvrnuti na Predlog odluke o davanju saglasnosti na finansijski plan Komisije za hartije od vrednosti za 2026. godinu, jer Komisija za hartije od vrednosti nadzire učesnike tržišta kapitala i proverava da li oni poštuju Zakon o tržištu kapitala, odnosno štiti investitore.
Poštovani narodni poslanici, tržište kapitala u Republici Srbiji nije novi koncept, već ima dugu tradiciju utemeljenu iz perioda razvoja prvih državnih i privrednih institucija u zemlji. Dositej Obradović u svom delu „Mezimac“ prepoznaje trgovinu kao delatnost od istog značaja za organizaciju društva sa naukom i umetnošću.
Prvo akcionarsko društvo na teritoriji Srbije osnovano je 1869. godine pod imenom „Prva srpska banka“ sa većinskim stranim kapitalom. Beogradska berza je osnovana 1895. godine i na evropskom tržištu predstavlja jednu od 10 najstarijih. Značajan period za Beogradsku berzu jeste 1988. godina kada je usvojen novi zakon koji uređuje preduzeća i definiše da se ista mogu osnivati u vidu deoničarskih društava koja neophodna sredstva obezbeđuju emitovanjem deonica. Ovaj zakon je stvorio uslove za ponovni početak trgovanja na berzi u kontekstu organizovanog tržišta hartija od vrednosti.
Smatramo da smo usvajanjem Zakona o tržištu kapitala u 2021. godini poboljšali tržište kapitala u Republici Srbiji i stvorili temelj za korišćenje šireg spektra finansijskih instrumenata u korist privrede Republike Srbije kroz smanjenje zavisnosti malih i srednjih preduzeća od bankarskog finansiranja i državnih subvencija, ubrzani ekonomski rast kroz nove finansijske mogućnost, povećanje broja radnih mesta, kao i dodatnu podršku inovacijama.
Međunarodno iskustvo i akademska literatura pokazuju da razvijeno tržište kapitala predstavlja osnovnu komponentu finansijskih tržišta i ne treba ga smatrati konkurentnim bankarskom finansiranju, već ga treba tretirati kao njegov dodatak i mogućnost da se preduzećima osigura bolja diverzifikacija izbora finansiranja njihove aktivnosti. U stvari, instrumenti tržišta kapitala su znatno bolje dizajnirani za finansiranje različitih i inovativnih projekata. Diverzifikacija izvora finansiranja treba da doprinese smanjenju troškova prikupljanja kapitala, a posebno u slučaju malih i srednjih preduzeća.
Zahvaljujući dobroj infrastrukturi tržišta kapitala i efikasnom lancu posrednih institucija koje na njemu rade, ekonomija je u stanju da bolje raspoređuje rizik i kapital, što je čini potencijalno otpornim na šokove.
Poštovani narodni poslanici, kada govorimo o tržištu kapitala, želim da ponovim ono što sam rekao već nekoliko puta. Naime, u Zakonu o budžetu za 2026.
7/3 TĐ/JG
godinu je navedeno da će sredstva za finansiranje budžetskog deficita biti obezbeđena iz zajmova domaćih i međunarodnih komercijalnih i multilateralnih finansijskih institucija i inostranih vlada kroz emitovanje državnih hartija. Svi mi znamo da građani naše zemlje trenutno mogu kupovati državne papire na veoma komplikovan i skup način. Naš predlog je da se pojednostavi kupovina državnih obveznica kroz trezor sa minimalnim troškovima i bez naknade za vođenje namenskih tekućih računa i bez poreza našim građanima koji su spremni da finansiraju javni dug. Naime, ako je većina javnog duga u rukama naših građana, onda to obezbeđuje stabilnije finansijsko tržište i za vreme ekstremnih događaja, a pored toga minimizira se mogućnost napada inostranih spekulanata na dinar.
8/1 AL/IR 11.15 – 11.25
Sa druge strane, mišljenja smo da je bolje platiti kamatu našim građanima koji veruju u našu politiku i kupuju državne papire i koji će ih potrošiti u zemlji, nego inostranim spekulantima. Susedne zemlje već praktikuju takve načine kupovine državnih papira, koji prate inflaciju i plaćaju oko 3%, 4% kamate na obveznice koje su indeksirane u evrima.
Poštovani narodni poslanici, poštovani predstavnici Komisije za hartije od vrednosti, dozvolite mi da kažem par reči o tome kako mi vidimo trgovanje na Beleksu i na šta bi trebalo obratiti veću pažnju u cilju povećanja poverenja investitora.
Pošto se u prethodnom periodu više puta desilo da većinski vlasnici kompanije godinama nisu isplatili dividendu malim akcionarima samo posle prinudnog otkupa akcija, odnosno onda kada su postali 100% vlasnici preduzeća, izuzetno je važno da dajemo veća ovlašćenja nadležnim institucijama u cilju bolje odbrane interesa malih akcionara i kako bi mali akcionari dobili dividendu koji su zaslužili zbog držanja određenih papira.
Kada govorimo o prinudnom otkupu akcija, moram reći i to da se u proteklom periodu više puta desilo da mali akcionari prilikom prinudnog otkupa akcija od strane većinskog vlasnika nisu dobili realne cene, odnosno akcije su kupljene na osnovu neke prosečne trgovinske cene koja je bila dosta niža od knjigovodstvene vrednosti akcija. Zbog toga ukoliko nam je cilj, a svakako je naš zajednički cilj da povećamo likvidnost Beogradske berze i da se mali akcionari vrate na berzu onda ne smemo dozvoliti da mali akcionari pretrpe takve gubitke, koji ne proizilazi iz loših vizija, odnosno pogrešnih odluka malih akcionara, već zbog pravne praznine koje iskorišćavaju većinski vlasnici i obaraju cene akcije na tržištu.
Zbog toga smo mišljenja da zakone treba promeniti u pravcu da kada većinski akcionar odluči da pokrene prinudni otkup akcija onda isplati najvišu moguću cenu malim akcionarima koji su držali papire ponekad i više od jedne decenije.
Pored navedenog, na likvidnost Beogradske berze utiče i to da akcionari koji su pretrpeli kapitalni gubitak imaju pravo na prebijanje kapitalnog gubitka sa kapitalnim dobitkom u roku od pet godina od nastanka kapitalnog gubitka. Mišljenja smo da vremenski interval prebijanja treba produžiti sa pet na 10 godina, jer bi u tom slučaju ohrabrili investitore koji bi uložili više sredstva u hartije od vrednost. Hvala na pažnji.
Nema govora na sednicama odbora.
(Subotica, 20.01.2018.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Član gradskog veća | Grad Subotica | Grad | Mesečno | 94380.00 | RSD | 23.06.2016 - |
| - | Jkp Vodovod i kanalizacija Subotica | Javni | Mesečno | 60000.00 | RSD | 01.04.2015 - 31.03.2017. |
| Član | Narodno pozorište u Subotici | Javni | Godišnje | 20613.00 | RSD | 26.10.2016 - |