Uvažena predsednice Narodne skupštine, uvaženi narodni poslanici, kada govorimo o prigovoru i kao što je spominjano, ne razlikuje se prigovor, prigovor postoji na obavezno uputstvo, a postoji i prigovor na godišnji raspored. Neko ko je nezadovoljan promenom u godišnjem rasporedu i dalje se obraća Visokom savetu tužilaštva, kao što je to i danas, i tu se ništa ne menja. Ovo što govorimo, govorimo o prigovoru na obavezno uputstvo i to je u cilju efikasnosti samog postupka.
26/3 MZ/LŽ
Kada govorimo o međunarodnoj saradnji, to se ne odnosi na dnevnu saradnju, nego se ne može potpisivati, ne može se pristupati međunarodnim organizacijama, potpisivati određeni sporazumi, bez saglasnosti Ministarstva pravde. To i jeste u skladu sa Ustavom, pošto međunarodne odnose vodi Vlada i predsednik Republike. Svi ostali moraju da prate, jer ako bismo imali, ponavljam, da svako može da stupa u međunarodne organizacije od državnih institucija, kako želi i bez ikakve saglasnosti predstavnika Vlade ili Vlade, onda bismo došli u situaciju da bi Republika Srbija preuzimala obaveze da za njih ni ne zna, niti da je ona saglasna sa tim obavezama.
27/1 JJ/LjL 15.20 - 15.30
Neko može da uđe u nekakve međunarodne organizacije, počev od činjenice, recimo, da se tu plaća, na primer, godišnja kontribucija, odnosno godišnja članarina. Ko je taj ko će to da plaća? To je Vlada Republike Srbije. A taj ko je preuzeo tu obavezu, on mora da ima zaključak Vlade. To je nešto što obavezuje i mene, ja kad sam potpisivao određene međunarodne sporazume, naravno, morao sam da imam zaključak Vlade i ovlašćenje za to potpisivanje. Tako da to nije nešto što ugrožava bilo čiju samostalnost, samostalnost se odnosi na predmete, a ne pristupanje međunarodnim organizacijama.
Da li će neko pristupati, ali to je vezano za strukovna udruženja i tu se niko ne meša, niti je to nešto što nas obavezuje kao Republiku Srbiju. Da li će neko strukovno udruženje pristupiti nekoj strukovnoj međunarodnoj nevladinoj organizaciji, to je njihova stvar. Međutim, državne institucije, državni organi, ne mogu pristupati samoinicijativno, bez ikakve odluke Vlade. I ovo, da je potrebna saglasnost Ministarstva pravde, ona nije potrebna za redovnu komunikaciju, nego za potpisivanje sporazuma, potpisivanje ugovora. Iz toga se onda vidi i način regulisanja redovne komunikacije.
Druga stvar, imamo i međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim i građanskim stvarima, gde ako neko preuzima obaveze, to onda posle dolazi kod nas na određeno sprovođenje. Kroz ovo, mi znamo gde smo i šta smo pristupili. Ne govorimo o dnevnoj komunikaciji, jer onda je ona regulisana tim međunarodnim sporazumom ili međunarodnim ugovorom ili nekakvim memorandumom o razumevanju. To su vrlo opasne stvari ako nemamo uvezanost u sistemu, zato što može da nam se desi onda da dobijemo određene međunarodne zahteve iz drugih država po nekakvom sporazumu za koji nismo dali saglasnost kao Republika Srbija i da onda nas to obavezuje i da onda imaju problem i naši sudovi u određenim postupcima.
Tako da je ovo samo jedno regulisanje odnosa i usklađivanje onoga što jeste Ustavom regulisano, a to je da međunarodnu politiku i međunarodne odnose vodi Vlada i predsednik Republike. Hvala.