| 10.11.2025. | Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o izboru narodnih poslanika |
u proceduri
|
| 01.08.2025. | Predlog deklaracije o genocidu Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svetskog rata |
u proceduri
|
| 27.06.2025. | Predlog deklaracije o osudi zločina na području Srebrenice i drugim delovima Bosne i Hercegovine |
u proceduri
|
Hvala vam, predsedavajuća.
Kolege poslanici, građani Srbije, ovo što ću sada da govorim najlakše će da razumeju kolege pravnici, pogotovo kolege pravnici koji su praktičari. Dakle, koji su u sudovima.
Kada govorimo o ovih pet pravosudnih zakona treba pre svega znati da ni jedna od izmena sistemskih zakona nisu sačinili nadležno Ministarstvo pravde i Vlada koji su bili dužni da sve nove pravosudne zakone donesu do februara 2025. godine nego smo sada videli da to pokušava da se završi preko kolena.
Za ove zakone dobijeno je negativno mišljenje od VSS. Dakle, negativno mišljenje od VSS za zakone koji se bave izmenama Zakona o sudijama. Ova procedura koja je sada u toku je pokušaj da se izbegne redovna procedura i izjašnjavanje struke.
Radi se, dakle, u ovoj sadašnjoj proceduri, po nama naopakoj, o potpunom ignorisanju i ne razumevanju ustavom ustanovljenog demokratskog sistema vladavine prava, podele vlasti i nezavisnosti sudstva.
Naš je stav i predlog da se reformski procesi vrate u okvire transparentnosti i zakonite procedure.
Hvala.
Hvala vam, predsedavajuća.
Kolege poslanici, već sam rekao da Visoki savet sudstva nije dao pozitivno mišljenje na ovaj set zakona i predložio da se sve povuče iz rasprave, odnosno odnosi se na dva predloga zakona koji se odnose na sudstvo. Pošto predlagač nije zatražio mišljenje Visokog saveta sudstva, saglasno zakonskoj odredbi, izmene u organizaciji i broju sudova ne mogu vršiti drugi organi bez sveobuhvatne analize uzroka opterećenosti postojećih sudova, od kojih mnogi nemaju smeštajne kapacitete i neophodne uslove za rad sudija i zaposlenih.
Negativno mišljenje je davalo i Društvo sudija Srbije. Negativno mišljenje je dao i Kolegijum Vrhovnog javnog tužilaštva, koji se negativno izjasnio o svim predlozima javno-tužilačkih zakona i smatraju da je ovo veliki korak unazad u reformi javnog tužilaštva i sudstva.
Predlaže se ovim setom promena ukidanje Komisije Visokog saveta tužilaštva koji odlučuje o prigovorima na tužilačka uputstva, uvođenjem odobrenja ministra za određene tužilačke radnje. Dakle, ovde se direktno utiče i pokušava da se ima upliv da izvršna vlast kroz ministra ima uticaj na donošenje odluka u okviru javnog tužilaštva koji je organ pravosuđa. Dakle, narušava se osnovni princip podele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.
Hvala.
8/1 TĐ/LŽ 11.15 – 11.25
Hvala, predsedavajuća.
Samo kratko bih odgovorio kolegi Jovanovu vezano za kontrolu društvenih mreža i nameru da se to učini. Spomenuta je Britanija. Mi znamo da se tamo hapse ljudi za izraženo mišljenje, to je tekovina ovih novih gibanja u svetskim sukobima koji su sada u toku. U Velikoj Britaniji je u stvari uveden verbalni delikt, ono što smo mi imali u vreme komunizma i čega smo se otarasili, nakon uvođenja demokratskog sistema u Srbiju. Evropska unija takođe je stvorila Ministarstvo istine, koje u stvari pre svega treba da se stara o tome da se istina blokira, da se ne zna ono što druga strana govori. Naravno da treba regulisati, treba zaštititi decu, sa tim se slažem.
Pošto znamo da postoji jedna šala koja kaže – dok nije bilo društvenih mreža, samo je familija znala da si budala. Dakle, treba naravno kontrolisati, ne dozvoliti ludacima da šire ludilo i agresivnim ljudima da šire agresiju, ali treba imati meru, voditi računa o tome šta i na koji način se to radi, nakon detaljne javne rasprave, ne lomiti to preko kolena, kao što se ovaj put čini. Samo hoću da kažem – mi smo predložili amandmane i tražili smo ukidanje svakog člana iz ovog zakona o kome se diskutuje. Dakle, složili smo se sa stavom i Vladana Petrova, predsednika Ustavnog suda, i Društva sudija Srbije i Visokog saveta sudstva i kolegijuma Vrhovnog javnog tužilaštva. Dakle, imamo isto mišljenje kao kolege pravnici iz ovih institucija. Hvala.
Hvala predsedavajuća.
Kolege poslanici i građani Srbije, prvo pitate je za predsednicu Narodne skupštine i ministra spoljnih poslova Srbije. U Srbiji je krajem novembra održan Četvrti parlamentarni samit Međunarodne krimske platforme kome je prisustvovala i predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić.
Nakon Samita usvojena je zajednička izjava kojom se potvrđuje nepokolebljiva podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Prošle godine ministar spoljnih poslova, Marko Đurić, je na Samitu učestvovao putem video linka i imao sličan pristup.
Ni prošle, ni ove godine nije saopšteno da li se Srbija pridružila završnim izjavama Samita. Ovogodišnja zajednička izjava, između ostalog osuđuje „agresiju“ i privremenu nezakonitu okupaciju Krima od strane Rusije, koju prate represije, kršenje ljudskih prava, prisilna raseljavanja i uništavanje kulturne baštine. Da li se prošle i ove godine Srbija pridružila završnim izjavama Samita međunarodne krimske platforme, koje sadrže oštre osude Rusije?
Drugo pitanje, za ministra spoljnih poslova, u nedavnom Izveštaju Evropske komisije o Srbiji, na strani 115. piše da se: „U poslednjim nedeljama Srbija retroaktivno usaglasila sa nekoliko odluka saveta, izjava EU“, koje se tiču Rusije. Sa kojim se to izjavama EU koje se tiču Rusije Srbija retroaktivno usaglasila? Da li te izjave mogu da negativno utiču na naše odnose sa Ruskom Federacijom, s obzirom da u izveštaju piše da to uključuje i neke odluke kojima se na listu sankcionisanih lica stavljaju ruski državljani i izjave kojima se osuđuju postupci Rusije?
Treće pitanje za ministra za evropske integracije. Zašto se sadržaj Poglavlja 35 za pristupanje EU još uvek drži u tajnosti? Da li je to zato što ono sadrži obavezu faktičkog ili pravnog priznanja lažne države „Kosovo“ i zato što bi se podrška javnosti procesu evrointegracija dodatno urušila kada bi sadržaj Poglavlja 35 postao javan i dostupan svima?
Četvrto pitanje ministru unutrašnjih poslova, gospodinu Dačiću, u poslednjih šest meseci, prema podacima koje imamo, u Mionici je prijavljeno preko 900 novih stanovnika, pa je pitanje da li se ispoštovalo pravilo da na lokalnim izborima ne može da glasa niko ko se prijavio u kraćem roku od šest meseci? Hvala.