Hvala, predsednice.
Poštovana ministarka, gospođo Paunović, lepo vas je videti ponovo ovde, poštovani predstavnici Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani građani Srbije, danas otpočinjemo raspravu o setu izbornih zakona koji možda ne predstavljaju bog zna kakav korak, veliki korak, u jačanju našeg izbornog sistema i unapređenju demokratskih standarda, jer i postojeća zakonska rešenja, možemo reći, da su sasvim zadovoljavajuća. Ali ovo su rešenja koja je opozicija tražila. Ovo su rešenja kojima mi njima izbijamo iz ruku izbor, odnosno izgovor za izborne neuspehe koje su doživljavali iz izbornog ciklusa u izborni ciklus. Ali ovo jesu rešenja koja će, nadam se, dovesti do ili doprineti stabilizaciji društvenih prilika u Srbiji i daljem napretku Republike Srbije na evropskom putu.
26/3 AL/JG
Pred nama su Predlog zakona o dopuni Zakona o izboru predsednika Republike, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o izboru narodnih poslanika, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu. Ovi predlozi zakona odraz su naše odgovornosti prema građanima, prema Ustavu Republike Srbije, prema evropskoj budućnosti Srbije i zato će poslanička grupa Dragan Marković Palma – Jedinstvena Srbija podržati ove zakone.
Poštovane kolege, izbori su srž svake moderne demokratije. Oni su na neki način most između volje građana i vlasti, mehanizam kojim građani mirno u skladu sa zakonima biraju svoje predstavnike.
Još je Aristotel, taj otac političke filozofije, rekao da je čovek po svojoj prirodi političko biće, i od antičke Atine gde su slobodni građani na Agori birali svoje predstavnike, preko rimskih republikanskih institucija, pa sve do velikih evropskih revolucija u 18. i 19. veku izbori su uvek bili simbol slobode i suvereniteta naroda. U istoriji naše Srbije izbori imaju posebno mesto. Još od ustavobraniteljskih vremena u 19. veku kada su postavljeni temelji parlamentarne monarhije, pa preko Kraljevine Srbije sa njenim višestranačkim sistemom, pa od devedesetih godina, kada smo obnovili višestranački sistem i višepartijski život, izbori su bili i ostali ogledalo zrelosti nas kao naroda i kao nacije.
27/1 MV/IR 15.25 – 15.35
Danas, kada se svetski poredak menja pred našim očima, značaj izbora je svakako još veći. Geopolitičke promene, multipolarni svet, izazovi poput energetskih kriza, migracija, ratova i drugih bezbednosnih pretnji, sve to negde zahteva da Srbija bude i ostane jaka, mirna, stabilna i sa jasnom definicijom svoje spoljnopolitičke pozicije. Ova vladajuća većina je dokazala u prethodnih 14 godina da joj je važan legitimitet institucija, da joj je važan za mir i stabilnost našeg društva i da kad je god to bilo potrebno mi smo taj legitimitet proveravali na izborima. To će se desiti i ove godine.
Znate, Vinston Čerčil je jednom mudro primetio, i to je opšte poznata njegova izjava – da je demokratija najgori oblik vladavine, osim svih ostalih koji su isprobani. Zato moramo čuvati integritet naše demokratije i jačati je zakonima, a ne rušiti je haosom. Jer, demokratija je vladavina zakona, poštovanje institucija, demokratija podrazumeva i nacionalno samopoštovanje, a ne haos i nacionalnu inferiornost. Ovi zakoni su deo naše evropske agende, ali oni pre svega treba da jačaju poverenje u naš izborni proces, da osiguraju fer konkurenciju i štite volju građana od bilo kakvih zloupotreba.
Formirali smo Komisiju za reviziju biračkog spiska. Evo, ovih dana usvojićemo i ove preporuke ODIHR-a. Na nekoj od narednih sednica, a to je predsednica rekla i na Kolegijumu, mi ćemo usvojiti i izmene i dopune Zakona o borbi protiv korupcije, kojim ćemo regulisati i pitanje funkcionerske kampanje. Sve ovo radimo pre svega zbog nas, da mi uredimo naše dvorište na valjan način, pa tek onda zato što su ovi zakoni i deo evropske agende Srbije.
Poštovane kolege, iako država čini sve da stanje u državi bude stabilno i mirno, već godinu i po dana naša zemlja prolazi kroz velike potrese. Od tragedije u Novom Sadu, od novembra 2024. godine, pa do danas, svedoci smo nezakonitih blokada univerziteta, fakulteta, škola, ulica.
Studenti i delovi opozicije umesto da koriste institucije i zakonske mehanizme, drugim rečima, umesto da biraju put demokratije oni biraju put anarhije. Blokiraju nastavu, ometaju rad obrazovnih ustanova, sprečavaju decu i mlade da uče i napreduju. To nije protest, to je direktan napad na obrazovanje, na budućnost naše dece, na normalan život građana. Još gore, dolazi do nasilja i napada na prostorije vladajućih stranaka, a to nije izraz slobode mišljenja, već čin vandalizma i pokušaj destabilizacije države.
E sad, opozicija i njihovi istomišljenici vrlo rado i vrlo često ističu takozvanu proevropsku retoriku, govore o demokratiji, o vladavini prava, o evropskim vrednostima, ali njihova dela su duboko antievropska. Kao što je veliki francuski prosvetitelj Šarl de Monteskje zapisao – sloboda je pravo činiti ono što zakoni dozvoljavaju, a ne ono što se želi. Evropska unija upravo počiva na tim postulatima, na poštovanju zakona, na dijalogu unutar institucija, na mirnom izražavanju neslaganja, a ne na blokadama fakulteta, na ometanju nastave u školama, na nasilju na ulicama ili na napadima na političke protivnike.
Kada blokiraju univerzitete, oni u stvari blokiraju evropsku budućnost Srbije. Kada nasilno ometaju rad institucija, oni pokazuju da ne veruju u demokratiju, već u haos. To nije proevropski stav, to je antievropski čin koji nas udaljava od Brisela. Dok oni blokiraju ulice i fakultete, vladajuća većina radi. Ne samo na ekonomiji, ne samo na infrastrukturi, bezbednosti, mi smo ti koji smo postavili Srbiju na evropski put. Upravo to želim ponovo da ponovim i podsetim – mi smo ti koji su Srbiju postavili na evropski put.
27/2 MV/IR
Da vas podsetim da je 2008. godine SPS zajedno sa Jedinstvenom Srbijom i sa PUPS-om, odnosno da su Dačić, pokojni Palma i pokojni Jova Krkobabić 2008. godine zauzeli taj evropski pravac, zahvaljujući čemu je Srbija i građani Srbije su dobili bezvizni režim za Evropsku uniju. Da vas podsetim, to je bilo 19. decembra 2009. godine, a već 20. decembra 2009. godine pokojni Dragan Marković Palma je napravio prvu delegaciju koja je putovala bez viza u Evropu, konkretno u Beč. Tu su bile i neke vaše kolege opozicionari, koji sada plediraju da budu sve vaše vođe. Bili su članovi te delegacije tada u svojstvu gradonačelnika pojedinih gradova i mogu da vam pričaju o svojim putovanjima i u Beč i u Sankt Peterburg i u Rim i u Milano itd. Prosto, hoću to da kažem.
I još nešto da znate, sve što je urađeno po pitanju otvaranja poglavlja, klastera itd., urađeno je od 2012. godine do danas, uradila je ova vladajuća većina. Znači, to je nešto o čemu treba da govorimo i želim da vas podsetim na to.
Uprkos pokušajima destabilizacije, kako spolja, a tako i iznutra, stalnim pokušajima saplitanja od strane mnogih ovde prisutnih opozicionih poslanika, ova vladajuća većina nastavlja reforme, pa i one reforme koje su potrebne za evropski put. Baš zato predlažemo ove zakone, jer oni nisu plod naše samovolje, već su usklađeni sa preporukama Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava, odnosno ODIHR-a. ODIHR je kroz svoje misije i mišljenja iz marta 2026. godine i kasnije dopunama dao jasne smernice i mi ih, evo, implementiramo u ovim zakonima i uvodimo obaveznu obuku za članove izbornih komisija, jačamo transparentnost biračkih odbora, unapređujemo rad Ustavnog suda u izbornim sporovima.
Ovi zakoni direktno doprinose ispunjavanju obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iz reformskog programa, iz izveštaja Evropske komisije o napretku Srbije. Oni pokazuju da Srbija ozbiljno shvata preporuke međunarodnih partnera i da ih pretvara u delo. Nismo birali samo one koji nas najbolje vole, i tu se referišem na izlaganje prve govornice od ovlašćenih, koju, eto, nije čak ni predsednik stranke i šef poslaničke grupe obavestio da će se na sledećoj sednici usvojiti i ostale preporuke ODIHR-a. Znači usvojićemo ih sve. Zašto? Zato što fer izbori nisu luksuz, oni su garancija stabilnosti u vremenima kada se svet menja.
Izbori se ne dobijaju nasiljem, već radom u korist građana, programima i vizijom. Vladajuća većina svoju viziju sprovodi, evo, punih 14 godina. Viziju u kojoj u Srbiji vlada mir i stabilnost, vizija ekonomski snažne Srbije, vojno neutralne, ali sa snažnom vojskom kao garantom mira i stabilnosti, moderne i prosperitetne Srbije, i to sve sprovodi od 2012. godine.
I pred ove predstojeće izbore, za koje znamo da će biti ove godine, vlast je iznela program „Srbija 2035“ – investicije od 48 milijardi evra, 17 milijardi evra do 2030. i 31 milijarda od 2030. do 2035. godine, što će dovesti do toga da će rast BDP-a, koji sada iznosi oko 90 milijardi evra, iznositi negde oko 130 milijardi evra, prosečna plata 1700 evra, prosečna penzija 750 evra, a minimalna zarada 760 evra.
28/1 MZ/MJ 15.35–15.45
To je vizija energetski stabilne i suverene, industrijski razvijene Srbije sa modernom poljoprivredom, Srbije koja je lider u digitalnom razvoju i to je ono što mi nudimo kao program. E sad, pitam vas, gospodo iz opozicije, zar mislite da ćete dobiti izbore ako ovom programu razvoja suprotstavite nasilje, nemire i haos? Odmah da vam kažem da ste unapred izgubili na taj način. Zato zavrnite rukave, smislite programsku alternativu vladajućoj većini, jer samo tako možete pridobiti glasove građana Srbije.
Negde želeo sam i da se osvrnem na još jednu stvar, pre nego što zaključim, a to je: predsednik Vučić je istakao hroničan problem koji je prisutan kod nas i koji je nazvao – znaš li ti ko sam ja? I to zaista jeste nešto što iritira građane, što na kraju krajeva degradira odlične rezultate postignute u prethodnom periodu i mi iz JS podržavamo borbu protiv ove pojave. Ali ima nešto što još više šteti državi i njenim građanima. To pitanje koje želim da kandidujem nije od juče, nije ni od pre decenije ili dve, već je jako dugo vezano za politiku kod nas Srba, a to je pitanje – a gde sam tu ja? I mi iz JS koji nismo uzeli učešće u izvršnoj vlasti imamo i moralno pravo da kandidujemo i to pitanje, jer naše viđenje je da narod na izborima bira svoje predstavnike, pre svega, kako bi zastupali njihove, odnosno opšte interese, pa tek onda stranačke i lične. Nažalost, ima i onih koji više zastupaju strane interese, a opet zarad ličnih.
Ima političara koji dok su u vlasti imaju koristi, Srbija im je majka. Čim se to promeni, o svojoj državi govore najgore. Da li je moguće ili nemoguće znate i vi sami, evo, imate tu, u prvoj klupi vam sedi čovek koji dok je prodavao i imao monopol na prodaju reklamnih sekundi, on je pričao sve najbolje o predsedniku Vučiću; onog trenutka kada mu je monopol ukinut, naravno, on i dalje radi taj posao, i dalje zarađuje, ali se više ne bogati onim rapidnim tempom kakvim se bogatio, odmah je počeo da priča sve najgore i o vlasti i o državi. I ne samo on. Ja ne mogu da zamislim, na primer, generala, odnosno vojvodu Živojina Mišića ili, recimo, vojvodu Bojovića, da ide po Briselu ili po Vašingtonu ili gde sve i da govori sve najgore o svojoj državi, a mi imamo jednog generala tu koji to upravo čini. Zamislite Ratka Mladića da se u Hagu ponašao na taj način. Ne, on je sačuvao i svoj obraz lični i obraz države Srbije i jednostavno se ponašao onako kako i priliči jednom oficiru i vojniku. Tako da, želim da kažem da ima tu još, da ih ne navodim, mnogih koji su bili u SNS-u, pa su sada tu, pa sada oni pričaju, oni su najradikalniji u svojim pričama.
Što se tiče tog sindroma: „a gde sam tu ja“, jednostavno, i to pitanje kandidujem, jer jedini motiv tih ljudi jeste bavljenje politikom zarad ličnog bogaćenja, a ne zarad interesa države Srbije i naroda.
I na kraju da kažem, poštovane koleginice i kolege, ovi zakoni o kojima danas raspravljamo nisu obojeni ni ideološki, ni stranački, i zato vas pozivam sve, naročito i vas iz opozicije, da glasate za ove zakone, da ih podržimo jedinstveno, odgovorno i u interesu građana, da prevaziđemo dnevnopolitičke sukobe i pokažemo da sa vremenom jača demokratija, a ne da slabi jer, na kraju krajeva, izbori nisu borba za vlast, oni su borba za bolju budućnost naše dece, naših građana i naše zemlje. Kao što je Abraham Linkoln rekao: „Vlada naroda, od naroda i za narod ne sme nestati sa lica zemlje“.
Jedinstvena Srbija će u danu za glasanje podržati sve ove predložene zakone. Hvala.