Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 16.12.2025.

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Stavljam na glasanje.
Zaključujem glasanje: za – 13 narodnih poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Sada idemo na glasanje za predlog za spajanje rasprave.
Narodni poslanik Milenko Jovanov predložio je da se obavi zajednički pretres o predlozima akata iz tačka 1. i 2. dnevnog reda i drugi zajednički načelni jedinstveni pretres o predlozima akata iz tačaka 3. do 17. dnevnog reda.
Da li želite reč?
Idemo na glasanje odmah.
Zaključujem glasanje: za – 132 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Pošto smo se izjasnili o predlozima za stavljanje na dnevni red akata po hitnom postupku, predlozima za dopunu predloženog dnevnog reda, predlogu za spajanje rasprave, predlogu za vođenje pretresa u pojedinostima, stavljam na glasanje Predlog dnevnog reda u celini.
Zaključujem glasanje: za – 134 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština utvrdila dnevni red Četvrte sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine u 2025. godini, u celini.
D n e v n i r e d:
1. Predlog kandidata za sudije Ustavnog suda Republike Srbije, koji je podneo predsednik Republike;
2. Predlog za utvrđivanje Liste kandidata za sudije Ustavnog suda koje imenuje predsednik Republike, koji je podnela predsednik Narodne skupštine;
3. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije o saradnji u oblasti prevencije, ograničavanja i ublažavanja posledica katastrofa;
4. Predlog odluke o davanju saglasnosti na Izmene i dopune Finansijskog plana Komisije za hartije od vrednosti za 2025. godinu;
5. Predlog zaključka povodom predstavljanja Izveštaja Evropske komisije o Republici Srbiji za 2025. godinu;
6. Godišnji izveštaj Komisije za hartije od vrednosti za 2024. godinu, koji je podnela Komisija za hartije od vrednosti, sa Predlogom zaključka Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava od 12. septembra 2025. godine;
7. Izveštaj o radu za 2024. godinu, koji je podnelo Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge, sa Predlogom zaključka Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije od 31. jula 2025. godine;
8. Godišnji izveštaj Komisije za hartije od vrednosti Republike Srbije za 2023. godinu, koji je podnela Komisija za hartije od vrednosti, sa Predlogom zaključka Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava od 5. novembra 2024. godine;
9. Izveštaj o radu za 2023. godinu, koji je podnelo Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge, sa Predlogom zaključka Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije od 24. jula 2024. godine;
10. Predlog odluke o izmeni Odluke o sastavu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje;
11. Predlog odluke o izmeni Odluke o sastavu stalnih delegacija Narodne skupštine Republike Srbije u međunarodnim parlamentarnim institucijama;
12. Predlog odluke o izmeni Odluke o sastavu stalnih delegacija Narodne skupštine Republike Srbije u međunarodnim parlamentarnim institucijama;
13. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane;
14. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa Narodni pokret Srbije - Novo lice Srbije;
15. Predlog odluke o izmeni Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa Srbija centar – SRCE;
16. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa Srbija centar – SRCE;
17. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa MI - Snaga naroda prof. dr Branimir Nestorović.
Prelazimo na rad po utvrđenom dnevnom redu.
Primili ste ostavku narodnog poslanika Dejana Tomaševića na funkciju narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije i Izveštaj Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja povodom razmatranja ove ostavke.
16/3 VS/MT
Saglasno članovima 132. i 133. Zakona o izboru narodnih poslanika Narodna skupština, na predlog Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, konstatuje da je prestao mandat pre isteka vremena na koji je izabran narodnom poslaniku Dejanu Tomaševiću danom podnošenja ostavke.
Saglasno Zakonu o izboru narodnih poslanika izvršiće se popunjavanje upražnjenog poslaničkog mesta.
Molim poslaničke grupe sada, ukoliko već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Saglasno članu 200. stav 2, shodno članu 157. stav 2. Poslovnika otvaram zajednički pretres o predlogu kandidata za sudije Ustavnog suda Republike Srbije, koji je podneo predsednik Republike i predlogu za utvrđivanje liste kandidata za sudije Ustavnog suda koje imenuje predsednik Republike, koji je podnela predsednik Narodne skupštine.
Da li predlagači žele reč?
Da li izvestilac nadležnog odbora želi reč?
Reč ima Boris Bajić.
Izvolite.
Izvinite, reč ima prvo Dragan Nikolić.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Dragan Nikolić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Hvala, gospođo predsednice.

Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, pred nama je jedan od ozbiljnijih predloga za sastav Ustavnog suda Republike Srbije, kao krovne sudijske institucije u Republici Srbiji kojoj se možete obratiti kada iskoristite sva pravna sredstva od svih sudova na teritoriji naše Republike.

Mi smo kao Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo, juče 15. 12. ove godine razmatrali predlog koje su dali ovlašćeni za takav postupak i utvrdili smo da je predlog predsednika Republike, gospodina Aleksandra Vučića, od ovlašćenog lica, jer on ovoj Skupštini predlaže deset kandidata za sudije Ustavnog suda, od kojih je ovaj parlament vlastan da izabere pet koji će nakon toga biti postavljeni i izabrana lica za Ustavni sud. Takođe smo imali predlog od strane gospođe Ane Brnabić, kao predsednice Skupštine, koja je nakon usaglašenog predloga od strane četiri poslaničke grupe koje čine ovaj parlament, ja bih istakao posebno da se radi o predlogu SVM, Poslaničke grupe Pokreta slobodnih građana, Stranke Demokratske akcije Sandžaka i Partije demokratskog delovanja, poslaničke grupe MI – glas iz naroda i poslaničke grupe Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane.

Istakao bih da su ovde od 20 predloženih kandidata, deset profesori, doktori na određenim univerzitetima i na određenim fakultetima, što znači da se radi o stručnim ljudima, ljudima koji će učestvovati u donošenju ovih odluka. Podsetio bih javnost da petnaest sudija Ustavnog suda čini Ustavni sud, a da smo u jednom periodu pre 2012. godine imali potpunu blokadu tog suda, jer je prethodna vlast iskoristila i zloupotrebila svoja ovlašćenja, nije izabarala sudije ustavnog suda i na taj način ste bili u potpunosti blokirani, da ustavnom tužbom ne možete da ostvarite svoja prava, a bilo je tu naravno i politička odluka, da bi se sprečili neki procesi u vremenu kada je neki DOS ili neka ekipa na tadašnjoj vlasti to radila. Na sastanku odbora smo imali određene primedbe, čak reko bih lične prirode od strane opozicije, u smislu da određeni kandidati koje imamo ovde kao predložene, iz nekakvih afera, sa Tik toka, afera koje su fabrikovane na ovim trovačnicama tv N1, Nova S, Danas Nova, gde se nakon toga ti repovi navodni, afera provlače, tako da se pokušalo da se tim određenim ljudima uskrati kredibilitet, uskrati mogućnost da su oni profesionalci, da su se dokazali u

16/4 VS/MT

dosadašnjoj karijeri i kao profesori na fakultetima i kao dosadašnje sudije Ustavnog suda, čak je predložena i predsednica sadašnja Ustavnog suda.

Ja znam da bi eventualna opozicija volela da ovde imamo predlog od strane bilo koga ko je ovlašćen, a da je dao recimo predlog za sastav sudija Ustavnog suda, da to bude ova sudijsko tužilačka mafijaška hobotnica u koju ulazi Miodrag Majić, Zagorka Dolovac, kao glava, a da sa njima zajedno rade i Mladen Nenadić i Branko Stamenković i svi ostali koji čine pipke ove hobotnice.

17/1 JD/LŽ 12-50 – 13.00

Dakle, doneli smo odluku da su ovi predlozi u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.

Pozivam sve narodne poslanike da u danu za glasanje prihvate ove predloge koji su veoma utemeljeni i da se radi o zaista ozbiljnim ljudima, kredibilnim ljudima, profesionalcima koji su se do sada dokazali i da Ustavni sud u narednih devet godina koliko traje mandat svih ovih sudija funkcioniše na zadovoljstvo svih građana Srbije.

Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam.
Prelazimo sada na predsednike, odnosno predstavnike poslaničkih grupa. Prvi reč ima Života Starčević. Izvolite.
...
Jedinstvena Srbija

Života Starčević

Dragan Marković Palma - Jedinstvena Srbija
Zahvaljujem, predsednice Narodne skupštine.

Uvažene kolege narodni poslanici, 27. januara 2021. godine, ovde u ovoj sali govorio sam da mi iz Jedinstvene Srbije smatramo da je nezavisnost pravosuđa centralni, osnovni postulat svakog demokratskog poretka koji se oslanja na pravni poredak.

Takođe, smatram da nezavisnost pravosuđa ne može i ne sme biti sama sebi vrednost, ne sme i ne može biti sama sebi cilj. Takođe, da nezavisnost pravosuđa ne možemo posmatrati i ne smemo posmatrati kao privilegiju određene grane vlasti i ne možemo i ne smemo posmatrati nezavisnost pravosuđa kao privilegiju nosilaca pravosudnih funkcija, već isključivo kao sredstvo za ostvarivanje i za odbranu ljudskih prava i sloboda.

Govorio sam i tada da su tadašnja ustavna rešenja su davala nezavisnost nosiocima pravosudnih funkcija, odnosno nezavisnost i nepremestivost nosioca pravosudnih funkcija i govorio sam da Ustav koji je tada u nadležnost davao Narodnoj skupštini da bira nosioce pravosudnih funkcija, odnosno sudije i tužioce jeste odraz volje naroda, jer je i Narodna skupština odraz političke volje naroda, pa samim tim i izbor nosioca pravosudnih funkcija u Narodnoj skupštini jeste odraz te volje naroda.

Ustavnim promenama u međuvremenu mi smo jednostavno omogućili nažalost, pojedincima da se odnarode, da ignorišu tu narodu volju jer sami po sebi, ne zavise od Narodne skupštine, odnosno od narodnih poslanika kao predstavnika naroda Srbije.

Govorio sam tada da mi ovde možemo napraviti idealan sistem izbora pravosudnih organa i nosioca pravosudnih funkcija, možemo obezbediti i najviši stepen autonomije istima, a da taj sistem bude obesmišljen.

Zašto? Zato što sistem sam po sebi ne znači ama baš ništa bez ljudi koji čine taj sistem. To znači da nije sve do sistema, već je i do svakog pojedinačnog nosioca pravosudnih funkcija, do njegove stručnosti, do njegove osposobljenosti, do njegove posvećenosti poslu, do njegovih, na kraju krajeva, ličnih, moralnih nadzora integriteta.

Dobar sudija je onaj koji je posvećen zakletvi koju je dao da će suditi po pravu, pravdi i zakonu. Sudija koji drži do svog integriteta i do nekih opštih društvenih i moralnih načela je uvek bio nezavistan sudija. Takav sudija je i danas nezavistan.

Opet, s druge strane, oni kojih je Bogu hvala, jako malo, koji su svoje lične ili možda političke interese stavili ispred opštih i interesa građana, države i društva, oni ni do sada nisu bili nezavisni i oni ni danas nisu nezavisni, ni u jednom sistemu neće biti nezavisni, jer su oni jednostavno, se vezali za neke lične i druge interese, a ne za opšte ili interese građana, društva i države. Drugim rečima, takvi su se odnarodili.

17/2 JD/LŽ

Od tada do danas prošlo je nepunih pet godina. Izvršili smo ustavne reforme u oblasti pravosuđa, razvlastili smo se kao narodni poslanici, razvlastili smo sami sebe po pitanju pravosudnih stubova vlasti.

Nažalost, do duše, sasvim neplanirano, izgleda da smo ovlastili CEPRIS. Napravili smo potpuno nezavistan pravosudni sistem, ali svaki sistem pa, i pravosudni ne čine samo pravila, odnosno norme i zakoni, već svaki sistem čine i ljudi.

Postavlja se pitanje, šta smo dobili ovim reformama. Dobili smo blokirani Visoki savet tužilaštva, dobili smo vrhovnu javnu tužiteljku koja se odnarodila, koja svoj položaj shvatila kao ličnu privilegiju i ljudi oko nje.

Dok društvo vapi za pravdom, vrhovna javna tužiteljka vapi za novim mandatom. Umesto da upregne sve potencijale tužilaštva da se dođe do pravde, koju građani željno žele, koju svi mi ovde kao njihovi narodni poslanici u Narodnoj skupštini takođe željno želimo.

Zašto je tako? Zašto je takva situacija? Odgovor je jednostavan, mi smo u novi sistem, u potpuno novi sistem inkorporirali iste ljude, sa istim navikama da lične privilegije pretpostave svrsi svog profesionalnog postojanja, a to je da narodu donesu pravdu.

Ušuškani u svoje višedecenijske privilegije ljudi koji vode tužilačku granu vlasti su se odnarodili. To je postalo logično, jer više ni u kom smislu ne zavise od naroda, makar preko narodnih poslanika u Narodnoj skupštini.

Još pre pet godina ovde sam u ovoj sali govorio, a to pravilo i taj član Ustava važi i danas, a to je da Ustav Republike Srbije u svom članu 152. u svom prvom stavu kaže – zabranjeno je političko delovanje sudija.

Nažalost, imali smo priliku da vidimo primer da se sudija poziva u političke emisije, ne da bi davao pravno mišljenje o nekim temama koje su važne za društvo, već kako bi davao političke sudove i stavove.

Sudija Majić stalno govori o mešanju vlasti u rad pravosuđa. Stalno komentariše skupštinske odluke, odluke Vlade Republike Srbije, odluke i rad predsednika Republike Srbije.

Ja ovde postavljam pitanje – šta je sa mešanjem sudija, odnosno konkretno tog sudije, u rad Narodne skupštine, u rad Vlade Republike Srbije, u rad predsednika Republike Srbije?

Hajde da govorimo o tom licemerstvu onih koji se stalno žale i kao mantru ponavljaju da se u rad sudija i tužilaštva mešaju izvršna i zakonodavna vlast, verovatno vodeći se onom tezom da sto puta izgovorena laž postaje istina.

Po njima je očigledno, samo sudska grana vlasti nezavisna od izvršne i zakonodavne, a da se u rad izvršne i zakonodavne vlasti i te kako mogu mešati nosioci pravosudnih funkcija. Dokle to licemerje? Dokle ti dvostruki standardi? Dokle to kukumavčenje po Hagu i Evrodžastu?

Znate šta? Tri grane vlasti, zakonodavna, izvršna i pravosudna mogu funkcionisati samo ako jedna drugu kontrolišu. Nažalost, ovim izmenama pravosudnih zakona i Ustava izgleda da smo taj balans poremetili.

Mi ovde možemo govoriti o zloupotrebi nosioca pravosudne funkcije. Fransis Bejkon je rekao: „Jedna nepravedna presuda napravi više zla nego mnogi nepravedni postupci“. Ciceron je takođe rekao – od više stroga primena prava može dovesti do velike nepravde.

Jedan sudija koji je oslobodio gnjilansku zločinačku grupu nedavno je praktični i dozvolio, pustio da pobegne dokazani plaćeni ubica albanske nacionalnosti, on je ostao dosledan svom principu da sudi u skladu sa svojim

17/3 JD/LŽ

političkim stavovima, pa je oslobodio i Mišu Bačulova. Čitava Srbija je naime čula za namere Bačulova da učestvuje u nasilnom rušenju državnog poretka, samo sudija Majić nije. Zašto? Odnarodio se.

Više puta sam rekao da ni jedan sistem ne valja ako ne valjaju ljudi koji čine sistem. Zato je Henri Bordo rekao da u pravosuđu uvek postoji neka opasnost. Ako to nije sam zakon, onda su to sudije.

18/1 GD/LjL 13.00 - 13.10

Znate, nema veće nepravde nego kada pravda zakasni. Odnosno, mi moramo da učinimo pravosudni sistem efikasnim. To je jako važno, upravo da se ne bi desila ta nepravda da pravda zakasni.

Sva je sreća da su pomenuti tužioci i pomenuti sudija zaista mali deo tužilačke i sudijske populacije koji se uljuljkan u svojim privilegijama odnarodio. Većina tužilaca i sudija jesu profesionalni nezavisni i časni.

Rikofer je rekao da zakoni vrede onoliko koliko vrede i oni koji te zakone treba da primenjuju. Naravno da treba unapređivati i doterivati svaki sistem, pa i pravosudni, treba ga učiniti još efikasnijim, kvalitetnijim i boljim. Ali, morate da znate, nema vlasti bez ljudi, nema ljudi bez materijalnih dobara, nema materijalnih dobara bez prosperiteta i nema prosperiteta bez pravde i dobre politike.

Još je Ivo Andrić, čiju tablu imamo ovde u Narodnoj skupštini, naš nobelovac, u svom delu "Znakovi pored puta" napisao: "Kažu da postoji mesto pravog zakona i pune pravde. To je mesto gde istina sija kao sunce koje nikada ne zalazi, gde pravda caruje". Na pitanje skeptika gde se nalazi i da li zaista postoji takvo mesto, on je napisao: "Ono je među nama, tu gde mi stojimo, budi hrabar, budi iskren, postojan, čovekoljubiv, razuman, pravedan i takvo mesto će biti svuda gde tvoja noga zakorači i gde tvoj glas odjekuje".

Naravno, Ivo Andrić je to na svoj način mnogo lepše rekao nego što je suština ovoga što danas radimo, a to je da izborom nosioca pravosudnih funkcija, pa izborom sudija Ustavnog suda, u stvari mi dosta utičemo na to kako će naš pravosudni sistem, kako god da smo ga uredili, funkcionisati. Jer, bez ljudi on ne može funkcionisati kako treba, kvalitetnih ljudi.

Ovo neka bude poruka kandidatima za sudije Ustavnog suda Srbije od nas iz Jedinstvene Srbije. Jedinstvena Srbija se zalaže za Srbiju vlasti dobrih ljudi, za Srbiju prosperiteta i pravde. Mi ćemo glasati za predložene kandidate koji ispunjavaju ne samo osnovne i formalne norme koje zahteva jedan nosilac pravosudne funkcije, već koji ispunjavaju i one druge kriterijume - moralne, lični integritet, čovekoljublje, častoljublje. Tek kad se izbori za čovekoljublje, javlja se pravda, rekao je davno Lao Ce. To znači da nosioci pravosudnih funkcija, odnosno sudije i tužioci, moraju pre svega biti dobri, časni i moralni ljudi, a onda dobri poznavaoci struke, a tek na kraju oni koji tuže i koji sude.

Završiću kako sam i započeo i neka to bude naša poruka budućim sudijama Ustavnog suda. Mi iz Jedinstvene Srbije smatramo da je nezavisnost sudstva centralni i osnovni postulat svakog demokratskog poretka koji se oslanja na pravni poredak. Ali, takođe smatramo i još jednom ponavljamo i to neka bude poruka sudijama Ustavnog suda, da nezavisnost sudstva ne može i ne sme da se posmatra kao vrednost za sebe, ne sme biti cilj sama sebi, ne sme se posmatrati kao privilegija jedne grane vlasti, niti smemo i možemo je posmatrati kao privilegiju nosioca pravosudnih funkcija, već isključivo kao sredstvo da se brane ljudska prava i sloboda. Dokle god se budu rukovodili ovim načelom, sve dok se ne odnarode, sudije Ustavnog suda koje ćemo birati ovih dana imaće podršku i nas iz Jedinstvene Srbije. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam.
Sledeći reč ima Boris Bajić. Izvolite.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Boris Bajić

Savez vojvođanskih Mađara
Hvala, predsednice.

Dame i gospodo narodni poslanici, na dnevnom redu ove sednice nalazi se jedno od važnijih pitanja o kojima Narodna skupština Republike Srbije odlučuje, a to je izbor sudija Ustavnog suda. To nije puka formalna ustavna procedura, već odluka od dugoročnog značaja, koja neposredno utiče na pravni poredak naše države, vladavinu prava i poverenje građana u institucije sistema.

18/2 GD/LjL

Ustavni sud je, kao što svi znamo, samostalan i nezavistan državni organ, čija je osnovna uloga zaštita ustavnosti i zakonitosti. Istovremeno, on je jedna od ključnih institucija u sistemu zaštite ljudskih i manjinskih prava i sloboda.

Ustavni sud, između ostalog, odlučuje o saglasnosti zakona i drugih opštih akata sa Ustavom, rešava sukob nadležnosti, odlučuje o zabrani rada političke stranke, sindikalne organizacije ili udruženja građana. Njegove odluke su konačne, izvršne i opšte obavezujuće.

Ustav Republike Srbije propisuje stroge i jasne kriterijume za izbor sudija Ustavnog suda. Sudija se bira i imenuje među istaknutim pravnicima sa najmanje 40 godina života i najmanje 15 godina iskustva u pravnoj struci. Ne može obavljati drugu javnu ili profesionalnu funkciju niti posao, osim profesure na pravnom fakultetu u Republici Srbiji, niti može biti član političke stranke. Sve ove odredbe nisu formalnost, već ustavne garancije nezavisnosti, stručnosti i integriteta.

Zbog toga je od izuzetnog značaja da se prilikom izbora sudija vodimo najvišim stručnim, profesionalnim i etičkim standardima.

Ustav Republike Srbije jasno definiše postupak izbora sudija Ustavnog suda, kao i podelu nadležnosti između Narodne skupštine i predsednika Republike. Poslaničke grupe imaju pravo da predlažu kandidate, Narodna skupština utvrđuje listu od 10 kandidata sa koje predsednik Republike imenuje pet sudija Ustavnog suda, dok Narodna skupština bira pet sudija između deset kandidata koje predloži predsednik Republike. Ovaj postupak zahteva od svih nas da se izdignemo iznad dnevno-političkih interesa i da donesemo odluke u najboljem interesu naše države i njenih građana.

U skladu sa propisima i utvrđenom procedurom, predlozi kandidata su dostavljeni a sada je na Narodnoj skupštini da postupimo u okviru svojih ustavnih nadležnosti.

Rukovodeći se temeljnim načelima Saveza vojvođanskih Mađara, s poštovanjem Ustava i zakona, jasnom političkom vizijom i programom, demokratičnošću u odlučivanju, odgovornošću prema građanima i zastupanjem njihovih interesa, i ovog puta smo, kao i uvek, nastojali da postupimo odgovorno i principijelno.

Polazeći od tih načela, Savez vojvođanskih Mađara predložio je prof. dr Atilu Dudaša za kandidata za sudiju Ustavnog suda. Profesor dr Atila Dudaš je kandidat čije su stručne i profesionalne kompetencije nesporne. Reč je o jednom najistaknutijih pravnika, ne samo u našoj zajednici, zajednici vojvođnaskih Mađara, već i u širem akademskom i stručnom okruženju.

Osnovne studije prava završio je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu u roku, sa prosečnom ocenom 9,93 ostvarivši najviši prosek u svojoj generaciji. Taj podatak nije samo biografska činjenica, već pokazatelj njegove posvećenosti, discipline i odgovornog odnosa prema nauci i profesiji.

Redovni je profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu sa gotovo dve decenije nastavnog iskustva. Specijalizovan je za obligaciono pravo, građansko pravo, uporedno pravo i pravo zaštite potrošača. Obrazovao je brojne generacije studenata, od kojih su mnogi danas uspešne sudije, tužioci, advokati i pravni stručnjaci.

Njegova naučna biografija dodatno potvrđuje njegovu stručnost. Autor je brojnih naučnih radova sa značajnim međunarodnim pokazateljima citiranosti, redovan je učesnik domaćih i međunarodnih naučnih konferencija.

Za funkciju sudije Ustavnog suda nije dovoljna samo naučna izvrsnost, potrebni su i visok stepen profesionalnog i ličnog integriteta, kao i duboko razumevanje ustavnih vrednosti.

18/3 GD/LjL

Kandidat Saveza vojvođanskih Mađara se u svom radu dosledno zalaže za poštovanje Ustava i zakona, ali i zaštitu ljudskih i manjinskih prava.

Kao aktivan učesnik stručnog i naučnog života, član Udruženja pravnika vojvođanskih Mađara i dugogodišnji angažovani član naše zajednice, posebno je upućen u pitanja manjinskih prava, jezika, kulture i očuvanja identiteta, pitanja koja se neretko nalaze pred Ustavnim sudom.

19/1 TĐ/JG 13.10 – 13.20

Za SVM učešće u ovom postupku ima i dodatnu principijelnu dimenziju. Naša poslanička grupa je i ranije, u skladu sa važećim ustavnim odredbama, predlagala kandidate za sudije Ustavnog suda.

Ukoliko prof. dr Atila Dudaš bude imenovan, on bi bio treći sudija Ustavnog suda izabran na predlog naše poslaničke grupe, nakon izbora 2007. i 2016. godine. To jasno govori o kontinuitetu odgovornog i ozbiljnog pristupa ovoj instituciji. Kontinuitet odgovornog, ozbiljnog i državotvornog delovanja SVM ne ogleda se samo u ovom primeru.

Vrednosti o kojima govorim čine politički kredo naše stranke u svim oblastima delovanja. Upravo te vrednosti predstavljaju osnov brojnih rezultata postignutih tokom 31 godine postojanja SVM kroz rad više generacija političara koji su bili i ostali deo našeg političkog delovanja, a danas pod rukovodstvom našeg predsednika dr Balinta Pastora.

Posebno želim da istaknem jedan od ključnih principa našeg rada – transparentnost. Naše odluke i postupci su otvoreni, javni i usmereni ka najboljem interesu građana. Najbolji primer toga vidimo upravo ovih dana. Reč je o temi od izuzetnog značaja za našu zajednicu. Smatram veoma važnim da kažem nekoliko reči i o tome.

Na inicijativu predsednika SVM dr Balinta Pastora početkom godine je započet rad na izradi Nacrta strategije regionalnog i ekonomskog razvoja mađarske zajednice u Vojvodini za period od 2026. do 2033. godine. Reč je o drugoj strategiji tog tipa. Na prvoj strategiji ekonomskog razvoja njeni autori su radili od 2012. do 2015. godine. U novembru ove godine obeležena je desetogodišnjica od odluke Vlade Mađarske da obezbedi sredstva za realizaciju te strategije. Kao rezultat vizije našeg pokojnog predsednika Ištvana Pastora, početkom 2016. godine osnovana je Fondacija „Prosperitati“, a prvi konkursi raspisani su krajem januara iste godine.

U protekloj deceniji objavljeno je ukupno 57 konkursa u okviru kojih su dodeljena finansijska sredstva za više od 16.000 prijava. Kao rezultat ove vizije realizovane su razvojne investicije u ukupnoj vrednosti od oko pola milijarde evra, a od čega je 250.000.000 evra obezbeđeno u vidu bespovratnih sredstava. Podršku je tokom ovog perioda dobilo približno 60.000 pripadnika vojvođanske mađarske zajednice. Ove brojke same po sebi govore o značaju, ali i uspehu ovog programa. Sve to, naravno, ne bi bilo moguće bez podrške Vlade Mađarske i njenog predsednika gospodina Viktora Orbana na čemu izražavamo iskrenu zahvalnost.

Polazeći od inicijative predsednika dr Balinta Pastora SVM je ocenio da je, nakon deset godina, došlo vreme da se prva strategija ažurira i prilagodi promenama koje su nastupile u poslednjoj deceniji. Nakon gotovo godinu dana intenzivnog rada Nacrt nove strategije je završen. Reč je sveobuhvatnom i kvalitetnom dokumentu koji donosi nova rešenja, ali zadržava sve ono što se pokazalo uspešnim u prethodnom periodu.

Nacrt koji postavlja temelje opstanka i prosperiteta vojvođanske i mađarske zajednice stavljen je na javnu raspravu 20. novembra. Budući da je u pitanju vizija naše zajedničke budućnosti, zasnovana na rezultatima postignutim u proteklih deset godina i ciljevima koje želimo da ostvarimo u narednih sedam, namera je da se u njeno oblikovanje uključe svi pripadnici naše zajednice. Nakon ukupno sedam javnih rasprava koje će biti održane širom Vojvodine, od kojih su neke već realizovane, krajem januara očekujemo dokument koji će u najvećoj meri odgovarati stvarnim potrebama građana koje predstavljamo i za koje se borimo.

19/2 TĐ/JG

Ovaj dokument biće temelj ekonomskog razvoja naše mađarske zajednice ovde u našoj domovini. U njegovoj realizaciji računamo na partnerski odnos i podršku koji kontinuirano imamo od Vlade Mađarske i predsednika gospodina Viktora Orbana upravo u trenutku kada se privodi kraju usvajanje nove strategije. Ovih dana je naš predsednik dr Balint Pastor, zajedno sa predstavnicima Vlade Mađarske, najavio nove konkurse Fondacije „Prosperitati“ za početak 2026. godine, što predstavlja jasan dokaz svega o čemu govorimo.

Naravno, želim da istaknem i značajnu ulogu države Srbije, Vlade Republike Srbije, Pokrajinske Vlade i lokalnih samouprava koje su u poslednjim godinama značajno doprinele unapređenju infrastrukture i životnog standarda svih građana, pa tako i pripadnika naše zajednice, zahvaljujući partnerskom odnosu koji je izgrađen.

Da se vratim na centralnu temu ove sednice – izbor sudija Ustavnog suda, mandat sudije Ustavnog suda traje devet godina, što znači da odluka koju donosimo prevazilazi jedan politički mandat ili saziv Narodne skupštine. To je odluka koja će dugoročno oblikovati ustavno-pravni poredak Republike Srbije i uticati na poverenje građana u institucije.

Kao master pravnik Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, sa posebnim zadovoljstvom ističem da se među kandidatima nalaze osobe koje su tokom mog akademskog obrazovanja bile moji profesori i asistenti, ali i moje kolege sa fakulteta. U tom kontekstu podsećam i na ustavnu obavezu da sa svake liste kandidata najmanje jedan izabrani sudija mora biti sa teritorije autonomnih pokrajina. To nije tehničko pitanje, već izraz ustavnog principa ravnopravnosti i teritorijalne uključenosti.

Uvereni smo da će Narodna skupština i predsednik Republike Srbije prepoznate kvalitete naših kandidata, kandidata poslaničke grupe SVM čija dosadašnja karijera predstavlja najbolju potvrdu njegove stručnosti, integriteta i dostojnosti funkcije sudije Ustavnog suda.

Obzirom da Ustav Republike Srbije predviđa zastupljenost manjina u institucijama, želim da istaknem da bi imenovanje našeg kandidata bila jasna poruka podrške politici integracije i pune uključenosti predstavnika nacionalnih manjina Republike Srbije u najviše institucije naše države. Naravno, ne isključivo po osnovu nacionalne pripadnosti, već po osnovu znanja, stručnosti i ličnog integriteta. Istovremeno, takva odluka dodatno bi ojačala kredibilitet Ustavnog suda, naročito u oblastima zaštite ljudskih prava, manjinskih sloboda i primene evropskih standarda. Uveren sam da ćemo, svesni odgovornosti koju imamo, doneti odluku u najboljem interesu Republike Srbije, njenog ustavnog poretka i svih njenih građana. Zahvaljujem na pažnji.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Reč sada ima Sanja Jefić Branković.
Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Sanja Jefić Branković

Socijaldemokratska partija Srbije
Zahvaljujem.

Poštovana predsednice, uvažene koleginice i kolege, kao što znate, u svakoj državi postoje trenuci kada politika mora da pokaže zrelost, a ne snagu i izbor sudija Ustavnog suda je upravo takav trenutak. Mi danas ne donosimo odluku koja je laka, već odluku koja je važna, i to je suštinski odluka kojom pokazujemo poverenje koje imamo u Ustav naše zemlje.

S tim u vezi, rekla bih da se pred nama ne nalaze samo imena za koja treba glasati u danu koji za to bude određen, već se pred nama nalaze ljudi koji će onda kada svi drugi govore imati snage da ćute, odnosno kada svi ćute imati hrabrosti da govore u ime Ustav i pravnog poretka naše zemlje. Zato sam mišljenja da, bez obzira na to da li govorimo o sudovima opšte nadležnosti ili o Ustavnom sudu, moramo voditi računa o

19/3 TĐ/JG

tome da naša retorika bude dovoljno argumentovana i da imamo svest o tome da svaka reč koja je izgovorena u plenumu, a koja se odnosi na ovu temu, ima odgovarajuću težinu koja prevazilazi svakodnevnu politiku. Dakle, ova tema nije i ne sme biti teren na kome će se igrati politička utakmica.

Važno je da se zapitamo šta zapravo znači biti narodni poslanik u trenutku kada donosimo jednu ovako važnu odluku kojom oblikujemo sudbinu svih građana kako danas, tako i nekih budućih generacija, da li je to samo odgovornost koju imamo prema sebi kao nosiocima određene funkcije, da li je to odgovornost koju imamo prema politici koju zastupamo ili nešto sasvim drugo.

20/1 AL/IR 13.20 – 13.30

Mislim da naša odgovornost prevazilazi prethodne dve i da kao takva ona ima jaču težinu, odnosno da predstavlja odgovornost prema nekoj budućoj deci, prema nekim budućim generacijama kojima stvaramo pravni okvir u kome će oni rasti i razvijati se.

Tokom studiranja moj profesor Ustavnog prava trudio se, uporno ponavljajući, da na nas prenese jedan važan postulat. Očigledno da je u tome i uspeo, mada mi u tom trenutku nismo razumeli kao studenti prve godine prava šta zapravo to znači. On je isticao da ne postoji savršen propis, već da postoji samo odgovor na primenu propisa.

U tom smislu ja ću se potruditi da ispred Socijaldemokratske partije Srbije posmatram izbor za sudiju Ustavnog suda baš u kontekstu ovog postulata koji je na nas, koji je konkretno na mene preneo moj profesor za vreme studiranja.

Kao prvo, od sudije se ne očekuje da nekritički i slepo slede postojeća rešenja, već se od njih očekuje da ih najpre razumeju, ukoliko ih razumeju biće u mogućnosti da ih unaprede, pa tek onda sledi primene koja mora biti u skladu sa Ustavom i pravnim poretkom naše zemlje.

Zašto je to važno? Pa, zato što Ustavni sud nikada nije ni bio samo arbitrarni tumač zakona, već je to institucija koja predstavlja most između stvarnog i realnog života sa jedne strane, a sa druge strane između zakona koji se ovde donose. I zato je veoma važno pratiti društvene trendove i pratiti atmosferu u društvu, kako bi se odgovarajući propisi prilagodili upravo onome što je građanima i potrebno.

Iz tog razloga, ja ponavljam još jednom, da izbor sudija Ustavnog suda nije i ne sme biti pitanje političkih preferencija, niti trenutnih interesa.

Opet, sa druge strane, složićete se sa mnom da pravosudni sistem ne živi u svojevrsnom vakumu, nego on predstavlja sinergiju između svih ostalih drugih društvenih okolnosti i aktivnosti i zato se pred pravosuđem o našoj zemlji nalaze tri i te kako važna izazova koja će pravosuđe na čelu sa Ustavnim sudom i sudijama, koje ćemo birati u danu za glasanje, koje će morati kontinuirano da prevazilaze.

Tu, pre svega, mislim na modernizaciju pravosuđa. Kada kažem modernizacija ne mislim samo na tehničku već i organizacionu, kadrovsku i normativnu organizaciju i modernizaciju pravosuđa, a biografije kandidata koje imamo ispred sebe govori u prilog tome da ovi kandidati i profesionalno, ali i generacijski mogu da odgovore ovom izazovu, odnosno ovom zadatku i u tom smislu rekla bih da njihova prednost ne leži u njihovim godinama, već u kapacitetu da razumeju stvarno stanje i potrebu društva u kome se danas nalazimo, i da s tim u vezi prate savremene tehnologije i kao takve primene i u sudskim postupcima i sudskom postupanju.

Drugi i te kako važan izazov jeste transparentnost rada sudova i u tom smislu otvorenost sudova prema javnosti, iako se shvata na neki drugačiji način, ne ugrožava sudijsku nezavisnost, naprotiv, ona je jača, jer u uslovima visokog stepena složenosti svih društvenih odnosa i društvenih zbivanja, u kojima se danas nalazimo, transparentnost jeste osnovni mehanizam jačanja legitimiteta sudske vlasti.

I poslednji izazov, ali ne i najmanje važan, jeste efikasnost u radu sudova koji pre svega zahteva preciznost definisanja samog pojma efikasnosti. Zašto to kažem? Pa zato što se u javnosti često ističe da sudovi nisu dovoljno efikasni, da postoje brojni predmeti stari koji još uvek nisu rešeni, zatim, da postupci traju duže nego što bi to trebalo u skladu sa odgovarajućim načelima.

20/2 AL/IR

Međutim, ja bih se tu pozvala na jednu pravnu teoriju, odnosno maksimu koja je i te kako poznata pravnicima, a to je ko brzo sudi, žuri da se kaje. Zato sam mišljenja da sudije i sudstvo, generalno pravosudni sistem nema u svojoj biti kao prevashodnu funkciju brzinu samu po sebi, već da ona mora na osnovu promišljenih postupaka, postupajući u skladu sa Ustavom i pravnim propisima da donese odluku koja će biti pravedna, pravična, zakonita i kao takva ulivati pravnu sigurnost svih građana.

U prirodi svakog čoveka jeste da teži ka savršenosti i na tom putu u svakodnevnom životu često se suočavamo sa time da imamo potrebu da ističemo stvari koje su loše, odnosno koje želimo da popravimo, gde negde u drugi plan stavljamo sve one situacije ili dobre primere koje smo i sami postigli u svom životu. Tako je i u pravosudnom sistemu.

Mislim da iz tog razloga treba govoriti i o nekim dobrim primerima prakse pojedinih sudova, kako bi se pre svega prošila svest o tome da nisu svi sudovi na nivou koji nije moguće popraviti, odnosno da ima i te kako dobrih stvari koje pojedini sudovi u Srbiji rade, ali ukoliko nedovoljno govorimo o njima, onda svest o tome zapravo i ne postoji.

Kada to kažem, mislim na Apelacioni sud u Nišu. Recimo, on već godinama unazad u potpunost realizuje program rešavanja starih predmeta. Tako da, oni u ovom trenutku praktično i nemaju zaostale predmete koji se nalaze u fazi apelacije, što jasno pokazuje da uz dobru organizaciju može doći do optimalnih rezultata, odnosno mogu se postići visoki standardi efikasnosti bez ugrožavanja obavljanja svakodnevnih zadataka sudova.

Takođe, posebnu pažnju zaslužuju i prekršajni sudovi, jer oni predstavljaju često prvu, ali i jedinu tačku susretanja građana sa pravosudnim sistemom i upravo je možda ta stepenica, odnosno prekršajni sud jeste oličenje percepcije građana prema pravosudnom sistemu uopšte i možda njemu treba posvetiti malo više pažnje.

To kažem iz razloga što se upravo u ovom segmentu pravosuđa nailazi na najveći broj problema sa kojima se građani suočavaju, a samim tim i stvaraju neku potpuno drugačiju sliku o pravosuđu. Mislim na dostavljanje poziva. Mislim na obezbeđivanje prisustva stranaka i mislim na izvršenje sankcija.

U velikim gradovima kao što su Beograd, Niš, Novi Sad, procenat uspešnih dostava pisama često ne prelazi 20%, što direktno utiče na trajanje samih postupaka, ali i na stupanje zastarelosti u pojedinim slučejevima.

Međutim, ni to nije nemoguće prevazići. Najbolji primer za to jeste grad Novi Pazar. Prekršajni sud u Novom Pazaru već nekoliko godina unazad, svakog januara, obnavlja svoj ugovorni odnos sa omladinskom zadrugom i to tako što za poslove dostavljanja angažuje kurire koji dalje raznose prema pojedinim delovima grada pisma, čime je u velikom meri ubrzano dostavljanje dokumenata strankama, a samim tim i dolazi do sprečavanja produženja trajanja postupaka, ali i opasnosti od potencijalnog postupanja zastarelosti.

Međutim, da bismo realizovali sve ove ciljeve koje imamo pred sobom i koji se odnose na unapređenje pravosudnog sistema, mi otvoreno moramo razgovarati o još jednoj veoma važnoj temi, a to je tema integriteta samih sudija.

Prema istraživanjima do kojih sam došla pripremajući se za ovu današnju sednicu, odnosno raspravu, naišla sam na podatak da je percepcija korisnika sistema pravosuđa o integritetu sudija povoljna, ali da još uvek nije na potpuno zadovoljavajućem nivou.

20/3 AL/IR

Istraživanja pokazuju da nešto više od polovine građana ocenjuju integritet sudija kao visok, dok čak 85% ispitanih navodi da se sudija tokom postupka prema njima ponašao profesionalno. Da li je to dovoljno? Nije, ali posmatrano regionalno, najprofesionalniji odnos sudija imamo u Vojvodini, što je za svaku pohvalu, dok je relativno najmanja u južnoj i istočnoj Srbiji. Dakle, to su indikatori koji potencijalno mogu usmeriti pažnju i nas koji o tome odlučujemo, ali i onih koji predlažu izvesna poboljšanja u kom smeru treba razmišljati kada je reč o tome.

Na kraju, dozvolićete mi samo na kratko da se direktno obratim kandidatima, o čijem izboru danas odlučujemo. Mislim da ne postoji nijedan propis, niti institucija koja može garantovati nezavisnost sudija ukoliko oni sami tu nezavisnost ne nose u sebi, ako ne proizilazi iz njihovog ličnog integriteta.

Nezavisnost sudija počinje od savesti, a savest je najbolji saveznik pravde.

Od vas se očekuje stručnost, nepristrasnost i odgovornost. Ono što je važno jeste da raspravite sporna pitanja, da ujednačite sudsku praksu, da primenite zauzete pravne stavove i sigurna sam i uverena ispred Socijaldemokratske partije Srbije da rezultati vašeg rada neće izostati.

Možda najvažnije jeste – budite sudije i van sudnice, jer pravosuđe se ne unapređuje samo presudama, već i profesionalnim stavom i ponašanjem i svojim ličnim primerom. Sve dok sudije kvalitetom svoje ličnosti, svojim ponašanjem van suda, svojim poštenjem, ophođenjem prema građanima i ličnim primerom stiču integritet i poštovanje, dotle će i institucije koje oni predstavljaju biti poštovane.

U tom smislu, želim da verujem da će izbor koji budemo napravili zaista odgovarati svim ovim principima o kojima sam sada govorila i kako ne bih dužila, što kaže najveći rimski pesnik Horacije, istina se izgubi u suvišnom raspravljanju i iz tog razloga ja ću ovde svoju diskusiju završiti. Zahvaljujem na pažnji.

21/1 MV/MJ 13.30 – 13.40
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam.
Sledeći je narodni poslanik Risto Kostov.
Izvolite.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Risto Kostov

PUPS - solidarnost i pravda
Poštovana predsednice gospođo Brnabić, dame i gospodo narodni poslanici, pre svega građani Srbije, mi u PUPS-u, Partiji ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera, uvek osećamo zadovoljstvo kada smo na takozvanim slatkim mukama i imamo mogućnost da biramo. To je upravo i ovom prilikom kada ćemo birati za izuzetno važne funkcije sudija najvišeg i najvažnijeg suda, Ustavnog suda Republike Srbije.

„Svi se pokoravamo zakonima da bismo bili slobodni“, rekao je davno Ciceron, jedan od najtalentovanijih govornika Starog Rima. Ustavni sud upravo štiteći najviši zakon - Ustav, a time i sve druge zakone, štiti slobodu svih građana, a time i slobodu, nezavisnost i samostalnost države Srbije. Reč je o jednoj od institucija koja treba da bude jedan od kamena temeljaca kako celokupnog političkog sistema, tako i sistema zaštite Ustavom i zakonom zagarantovanih ljudskih prava i pravosuđa uopšte.

Iako naše sudstvo ima relativno dugu tradiciju, više od 60 godina, u poređenju sa nama sličnim državama u okruženju, moramo priznati da odnos prema ovoj instituciji u ovom periodu nije uvek bio onakav kakav treba da bude u zemlji koja sebe smatra demokratskom i uređenom na vladavini prava. U nekim ranijim vremenima od pre dve decenije, na primer, mi smo imali slučaj da ta institucija više od godinu dana nije bila u stanju da funkcioniše usled toga što nije imala kvorum za rad zbog prestanka mandata sudija koji nisu bili blagovremeno popunjavani.

Iako to sada nije bio slučaj, mi smo trenutno takođe došli na ivicu te situacije, s obzirom da u ovom momentu Ustavni sud broji tek desetoro od predviđenih 15 sudija usled različitih okolnosti prestanka mandata sudija koje su bile birane u prethodnom mandatnom periodu od 2016. godine.

Podsećam da je naša poslanička grupa PUPS – Solidarnost i pravda bila jedna od retkih koja je na to svojevremeno skretala pažnju.

No, ipak, utvrđivanjem predloga koji ćemo poslati predsedniku Vučiću, izborom kandidata sa njegove liste koju nam je poslao, mi ćemo učiniti da ovaj organ može ponovo nesmetano da radi.

Iz priloženih predloga vidimo da imamo jedan širok dijapazon predloženih kandidata sa raznovrsnim pravničkim iskustvima i karijerama. Od ukupno 20 kandidata ima čak 12 doktora pravnih nauka, od kojih su desetoro profesori na različitim, pre svega pravnim fakultetima i univerzitetima u državi, ali ima i nekoliko sudija apelacionih i viših sudova zaposlenih ili rukovodilaca u organima državne uprave, kao i advokata.

Iako stepen i obrazovanje radne karijere ne moraju nužno da garantuju da neko ima sve predispozicije da bude uspešan sudija Ustavnog suda, mislim da je u oba predloga ipak urađena kvalitetna selekcija kandidata koji se nude za izbor na ovu visoku funkciju i da nam njihovu životni putevi i profesionalne karijere mogu dati nadu i realna očekivanja da ćemo u budućnosti i dalje imati jedan stručan organ, maksimalno posvećen zaštiti, ali i izgradnji sistema zaštite ljudskih prava, ustavnosti i zakonitosti.

Naša poslanička grupa će u danu za glasanje podržati usvajanje liste predloga Narodne skupštine, a u dogovoru sa koalicionim partnerima daćemo i svoju podršku onim kandidatima sa liste predsednika Republike za koje smatramo da će najkvalitetnije i najprofesionalnije obavljati ovu dužnost. Neka pobede najkvalitetniji, a ostali neka se poređaju kako im je volja.

21/2 MV/MJ

S razlogom očekujemo da će izbor sudija Ustavnog suda garantovati ne samo Ustavom garantovanih prava građana Srbije, već i odbranu njene suverenosti i teritorijalne celovitosti Republike Srbije.

Zato, na kraju, poruka iz PUPS-a glasi - Živela ustavno jaka Srbija! Zahvaljuje.