Prva sednica Prvog redovnog zasedanja , 05.03.2025.

2. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam.
Idemo dalje.
Na član 8. amandman je podneo narodni poslanik Marijan Rističević.
Da li želite reč? (Ne.)
Idemo dalje.
Na član 12. amandman je podneo narodni poslanik Marijan Rističević.
Da li želite reč? (Ne.)
Idemo dalje.
Na član 13. amandman je podneo narodni poslanik prof. dr Mitar Kovač.
Da li želite reč? (Ne.)
Na član 15. amandman je podneo narodni poslanik Marijan Rističević.
Da li želite reč? (Ne.)
Na član 17. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Miroslav Aleksić i dr Ana Jakovljević.
Da li želite reč? (Ne.)
Na član 25. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Miroslav Aleksić i dr Ana Jakovljević.
Da li želite reč? (Ne žele reč.)
Na član 25. amandman je podneo narodni poslanik prof. dr Mitar Kovač.
Da li želite reč? (Ne.)
Na član 48. amandman je podneo narodni poslanik prof. dr Mitar Kovač.
Da li želite reč? (Ne.)
Na član 49. amandman je podneo narodni poslanik prof. dr Mitar Kovač.
Da li želite reč? (Ne.)
Na član 50. amandman je podneo narodni poslanik prof. dr Mitar Kovač.
Da li želite reč? (Ne.)
Idemo dalje.
Pošto smo završili pretres o svim amandmanima, zaključujem pretres Predloga zakona, u pojedinostima i pošto smo obavili pretres Predloga zakona, u načelu i u pojedinostima, Narodna skupština će u danu za glasanje odlučivati o Predlogu zakona, u načelu, u pojedinostima i u celini.
Sada prelazimo na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja.
Primili ste amandmane koji su podneti na Predlog zakona, pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres saglasno članu 157. Poslovnika.
26/2 VS/IR
Otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Na član 1. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zeleno-levog fronta, koji ne žele reč.
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Marijan Rističević.
Da li želite reč? (Ne.)
Na član 2. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zeleno-levog fronta.
Idemo dalje.
Na član 3. amandman su zajedno podneli narodni poslanici poslaničke grupe Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd.
Ne žele reč.
Na član 3. amandman je podneo narodni poslanik Marijan Rističević.
Idemo dalje.
Na član 4. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Radomir Lazović, docent dr Biljana Đorđević, dobro u svakom slučaju čitava poslanička grupa Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd, koji nisu prisutni, pa ne mogu da obrazlože amandman.
Na član 5. amandman su zajedno podneli narodni poslanici poslaničke grupe Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd, koji nisu prisutni.
Na član 6. amandman su zajedno podneli narodni poslanici poslaničke grupe Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd.
Idemo dalje.
Na član 7. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zeleno-levog fronta – Ne davimo Beograd.
Na član 8. amandman su zajedno podneli narodni poslanici poslaničke grupe Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd.
Nisu prisutni.
Na član 8. amandman je podneo narodni poslanik Marijan Rističević.
Ne želi reč.
Na član 9. amandman su zajedno podneli narodni poslanici poslaničke grupe Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd.
Ne žele reč.
Na član 10. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zeleno-levog fronta.
Nisu prisutni.
Na član 11. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zeleno-levog fronta, koji nisu prisutni.
Na član 12. amandman su zajedno podneli narodni poslanici poslaničke grupe Zeleno-levi front.
Nisu prisutni.
Na član 13. amandman su zajedno podneli narodni poslanici poslaničke grupe Zeleno-levi front.
Nisu prisutni.
Na član 14. amandman su zajedno podneli narodni poslanici poslaničke grupe Zeleno-levi front.
Nisu prisutni.
Na član 15. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Poslaničke grupe Zeleno-levi front.
Nisu prisutni.
26/3 VS/IR
Na član 16. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Poslaničke grupe Zeleno-levi front.
Nisu prisutni.
Na član 17. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Poslaničke grupe Zeleno-levi front.
Nisu prisutni.
Na član 18. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Poslaničke grupe Zeleno-levi front.
Nema ko da obrazloži amandman.
Na član 19. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Poslaničke grupe Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd.
Ne žele da ga obrazlažu.
Na član 19. amandman je podnela narodni poslanik Slavica Radovanović. Niko se ne javlja za reč.
Na član 20. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Poslaničke grupe Zeleno-levi front, koji nisu tu da obrazlažu svoje amandmane.
Pošto smo završili pretres o svim amandmanima, zaključujem pretres Predloga zakona, u pojedinostima, a pošto smo obavili pretres Predloga zakona, u načelu i u pojedinostima, Narodna skupština će u danu za glasanje odlučivati o Predlogu zakona, u načelu i u pojedinostima i u celini.
Prelazimo na Predlog zakona o izmenama Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju.
Primili ste amandmane koji su podneti na Predlog zakona, pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 157. Poslovnika, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Na član 1. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Poslaničke grupe Zeleno-levi front, koji nisu tu da obrazlažu amandman.
Na član 2. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Poslaničke grupe Zeleno-levi front, koji nisu tu.
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Marijan Rističević.
Ne želi reč.
Na član 3. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Poslaničke grupe Zeleno-levi front, koji nisu tu.
Na član 4. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Poslaničke grupe Zeleno-levi front, koji nisu prisutni.
Na član 5. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Zeleno-levi front, koji nisu prisutni.
Na član 5. amandman je podneo narodni poslanik Marijan Rističević.
Da li želite reč? (Da.)
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Dame i gospodo narodni poslanici, osnovno obrazovanje nije obavezno, ali su roditelji obavezni da odgovaraju ukoliko deca ne idu u školu. Pojave su da je ova trgovina tugom, dakle naša opozicija i tzv. plenumi, a juče smo imali jednog plenumaša ovde, to je samostalni plenumaš, juče ste mogli da vidite u praksi na šta liči plenum, i pojavio se jedan poslanik sa svojom poslaničkom grupom i preuzeo ovlašćenja Narodne skupštine i drsko i bezobrazno rekao da on konstatuje da je prestao mandat Vladi. Dakle, to je ovlašćenje Skupštine, ali se našao pojedinac, koji ima jednu malu poslaničku grupu da kaže kako su oni konstatovali prestanak mandata Vladi.

26/4 VS/IR

Time su preuzeli ovlašćenja, kršili zakon i preuzeli ovlašćenja Narodne Skupštine, koja ima apsolutni suverenitet po pitanju suvereniteta građana, znači mi smo na određen način izabrani i gospođa iz njegove poslaničke grupe je rekla da niko čak je bila kontradiktorna, rekla je da niko ne sme da otuđi volju naroda.

Juče je predsednik njene partije i predsednik njene poslaničke grupe upravo to pokušao da uradi. Da vam ukažem i na pojavu da su uglavnom organizatori plenuma, pa i u osnovnim školama i srednjim školama, pogotovo, nastavnici i profesori, znači oni su glavni organizatori. Recimo u Inđiji postoji razredni starešina koji šest puta na dan zove učenike da dođu i da su obavezni da učestvuju u Plenumu.

Dakle, gospođa ministarka, samo da znate da u srednjoj školi u Inđiji, postoje razredne starešine koji po šest puta zovu učenike u toku dana da je obavezno da se pojave na plenumu. Zašto? Dakle, ti trgovci tugom, koji u tuđoj nesreći vide svoju sreću, otprilike postupaju ovako, da bi zadržao lične dohotke, oni dođu na posao i ne drže nastavu, nastava je obustavljena.

27/1 GD/MJ 15.30 – 15.40

Znači, ti prosvetni neradnici nagovore učenike da učestvuju u plenumu i onda - eto, mi bi predavali, ali deca ne dolaze i sad se ja pitam kad nastavnik, razredni starešina zove učenika šest puta u toku dana da obavezno dođe na plenum, a učenik to izbegava i na kraju se šesti put javi majka i kaže - moj sin neće doći na plenum i neće da učestvuje na plenumu, jer je plenum ilegalna organizacija, ja pitam kakav postupak uopšte mogu da pokrenemo protiv razrednih starešina koji to rade i na takav način u srednjoj školi postaju, po meni, osnivači ili stoje iza plenuma koje je, po meni, nelegalna organizacija.

Zakon o udruženjima građana kaže ovako - član 2. stav 4. kaže da tajna udruženja su nezakonita i paravojna udruženja. U isti stav su svrstavali tajna udruženja i paravojna udruženja.

Dakle, da li nastavnici na način na koji sam opisao mogu da osnivaju plenume, odnosno tajna udruženja, čime krše Zakon o udruženjima, krše verovatno i Zakon o obrazovanju, itd? Ko će za to da odgovara i ko će sutra, neko je to već rekao, te učenike da natera u klupe ili da ih natera u poštovanju nastave, nastavnika i tako dalje?

Za mene to nije prirodno i mislim da neko posle svega treba da snosi odgovornost i da moramo da zavedemo neki red u prosvetu, da ovi prosvetni neradnici koji traže zarade, to znači za rad, a oni hoće zaradu bez rada i pri tome osnivaju plenume da bi omogućili sebi da dobiju plate, iako ne rade.

Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam.
Reč ima narodni poslanik Edin Đerlek.
...
Stranka pravde i pomirenja

Edin Đerlek

Narodni poslanici koji nisu članovi poslaničkih grupa
Uvažena predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, na samom početku želim da čestitam post meseca Ramazana svim muslimanima, ali isto tako svim kolegama i koleginicama želim da čestitam i svim građanima hrišćanima, pravoslavcima veliki post, da ove dane provedemo u zdravlju, miru, u duhovnosti, u zajedništvu, u svemu ovome čemu treba da se vratimo i što treba zapravo da nas okuplja, nasuprot onim scenama koje smo videli juče, scenama divljanja i vandalizma, koje želim nedvosmisleno da osudim, smatrajući da nijedna politika nema opravdanje u ugrožavanju života bilo kog ljudskog bića, a naročito žena. Ne zaboravite da su to nečije majke, nečije sestre, nečije ćerke i nečije supruge i to je ono što želim kategorički da osudim sa ovog mesta. To nije manir i način koji treba da postoji uopšte u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Sada ću se osvrnuti na izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju. Mi ćemo podržati ove izmene, koje imaju za cilj unapređivanje kvaliteta visokog obrazovanja u Srbiji i koji će olakšati studentima uslove za školovanje i koji će takođe poboljšati materijalni status profesorima, što je veoma važno. Međutim, pored ove materijalne dimenzije, kada govorimo o kvalitetu obrazovanja, pogotovo o kvalitetu visokoškolskih ustanova, ono što je ključno jeste kvalitet nastavničkog kadra i kvalitet uprave.

Kada govorimo o upravi, ne mogu a da ne spomenem državni Univerzitet u Novom Pazaru, koji je, pored internacionalnog univerziteta, jedna od najvažnijih ustanova u ovom gradu i koji trenutno prolazi kroz najveću moguću krizu od vremena svog osnivanja.

Većina kolega i koleginica ovde ne zna da, iako je to državni univerzitet, on je zapravo najprivatniji univerzitet u zemlji. Privatizovan je u potpunosti od porodice Doličanin, sada i aktuelne rektorke Zane Doličanin, koja, pored već sada dokazane nesposobnosti, sprovodi diktaturu na ovom univerzitetu kroz pritiske i kroz

27/2 GD/MJ

diskriminaciju najboljih profesora, usled čega je došlo do gubljenja nekoliko departmana akreditacije najvažnijih departmana, usled čega je došlo do napuštanja najuglednijih profesora i do činjenice da je broj studenata gotovo prepolovljen.

U najmlađem gradu u Evropi studenti ne mogu studirati akreditovane programe prava, niti mogu studirati ekonomiju, niti mogu studirati srpski jezik i književnost, niti mogu studirati bosanski jezik. Zašto? Pa, zato što neko permanentno radi na urušavanju visokog obrazovanja u Sandžaku i u Novom Pazaru i očekuju od nas da ćutimo i da žmurimo na to. Zašto? Pravdajući to time da niko ne sme da se meša u autonomiju univerziteta. Međutim, ne radi se ove o autonomiji, niti o zaštiti autonomije, već se radi o klasinoj zloupotrebi autonomije od strane istih onih koji urušavaju ovaj univerzitet i koji time štite sebe i svoje vlastite interese, zaboravljajući pritom da je državni univerzitet javna institucija koja se finansira iz budžeta ove države, koja se finansira novcem građana i naša obaveza je, naše legitimno pravo da ukazujemo na alarmantnost ovog problema i da pozivamo one koji su najodgovorniji za urušavanje ove institucije.

S druge strane, imamo sprečavanje pristupa kvalitetnom visokom obrazovanju, što postaje najozbiljnije društveno pitanje i želim da znate da je to trenutno u Novom Pazaru najozbiljnije društveno pitanje, kojim podhitno moraju da se pozabave sve nadležne institucije, Ministarstvo prosvete, između ostalog i ova Skupština kroz svoja radna tela, jer ćemo u suprotnom imati dalji odliv mladih ljudi, dalje urušavanje akademske zajednice, totalno upropašćavanje intelektualnog potencijala koji ova zemlja ima, dok sa druge strane imamo totalnu nestručnost, nekompetentnost, jednu oligarhijsku grupu koja preti da ugrozi i ovu instituciju i sve ono što ima vrednost i značaj u ovoj zemlji i što je vredno i značajno i za naš narod i za čitavu zemlju i to je nešto što mi kao politički subjekt nećemo dozvoliti ni u Novom Pazaru, ni u Sandžaku, ali ni u celoj Srbiji.
...
Socijalistička partija Srbije

Snežana Paunović

| Ministarka državne uprave i lokalne samouprave | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima kolega Albijanić.
Izvolite.
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

ZDRAVA SRBIJA - RUSKA STRANKA - UJEDINjENA SELjAČKA STRANKA
Uvažena potpredsednice Narodne skupštine, gospodo ministri, dame i gospodo narodni poslanici, kao predsednik poslaničke grupe Zdrava Srbija – Ruska stranka i Ujedinjena seljačka stranka javio sam se zbog toga što želim jasno i najoštrije moguće da osudim jučerašnje dešavanje u Narodnoj skupštini, koje se može okarakterisati kao vandalizam, primitivizam, nasilje i sve ono što ne daje nikakvu nadu da će doći do međusobnog razgovora, rasprave i dijaloga, za šta se poslanička grupa Zdrave Srbije i zalaže.

Juče sam istakao jednu važnu činjenicu koja možda nije dovoljno pokazana u javnosti, a to je da se mi zalažemo najsnažnije moguće da dođe do dijaloga, da postojeću političku krizu jedino može rešiti dijalog i rekao sam način kako da se otpočne i razvije takav dijalog.

Rekao sam da je važno da zamolimo Njegovu svetost patrijarha srpskog, da zamolimo predsednika Srpske akademije, da zamolimo i druge ugledne ličnosti, da zamolimo i državne funkcionere, predsednika Republike i predsednicu Narodne skupštine da pozovu profesore i studente, da pozovu i šefove poslaničkih grupa da zajednički sednemo, da razgovaramo sa njima i da odamo priznanje studentima, da kažemo – studenti su u pravu i odajemo vam priznanje, a ne da budemo nekako dvosmisleni, da im s jedne strane dajemo priznanje, a s druge strane nešto ih iskritikujemo.

Hoću jasno i razgovetno da kažem – podržavam studente u njihovim zahtevima i odajem im priznanje za učinjeno, da se oko toga potpuno razumemo.

28/1 BN/MP 15.40 -15.50

Ali, istovremeno čujem šumove koji kažu da je to organizovano na ovaj ili onaj način, da iza njih stoje neke međunarodne... Znate, za revoluciju je potrebno nekoliko elemenata. Prvo, sama pobuna, učesnici revolucije. Drugo, potreban je strani element. Treće, potreban je unutrašnji element, dakle, u sastavu Vlade i ministarstava, da pripomogne njima. Za sada takvih elemenata u svom sadržaju nema.

Dakle, mi možemo reći da studente potpomažu neki strani elementi sa nejasnom konstrukcijom i nejasnim dokazima, ali glavna stvar je da kažemo da ti ljudi sasvim savesno, sasvim dobronamerno iskazuju svoj stav. Ne možemo oko toga da okolišamo. Ja sam profesor tim studentima. Ja čujem mnoge koji negde u šumu osude njih. Pa, kako ja kao profesor da izađem pred studente? Znate, ja kada dođem da predajem, ja svakoj novoj generaciji, kada je pogledam u oči, ja uvek mislim da ima nade za Srbiju. To su mladi ljudi kojima mi ostavljamo budućnost. Oni će biti nosioci budućnosti ove države, ovog naroda, ove zemlje, razvoja, kakav god mi trasirali danas.

S druge strane, želim da kažem da postoje mnogi problemi na fakultetima, problemi koje valja rešavati. Kako rešavati probleme? Rešavati ih opet dijalogom, opet razgovorom, opet stavljanjem tih problema na sto i razgovorom sa rukovodstvima, rektoratima, fakultetima, kako da se određene stvari reše. Ne može se napamet i na jedan način osuditi ponašanje profesora na univerzitetu. Pa, i ja sam profesor na univerzitetu, pa i mene vređa kada se kaže – svi profesori su ovakvi ili onakvi. To tako ne može da se radi.

Druga stvar, imamo jednu činjenicu koja stoji u javnosti, to je da štrajkuju profesori i određene srednje škole i osnovne škole u Srbiji. Mi sa tim problemom moramo da se suočimo.

Znate, mi kada pogledamo Forum beogradskih gimnazija, kada pogledamo npr. čačansku gimnaziju, one su nosioci tih protesta, ako je dobro to vidim, ali vi morate da shvatite činjenicu, odakle je osnov tih njihovih nastupa, odakle se to stvorilo?

Dakle, 1996. godine, kada sam i sam radio u Elektrotehničkoj školi „Nikola Tesla“, počeli su protesti i stvarali su se sindikati, između ostalog, Unija sindikata prosvetnih radnika. Iz te Unije sindikata prosvetnih radnika posebno su istaknuti bili Čačani. Iz te Unije sindikata prosvetnih radnika izašao je Forum beogradskih gimnazija. Iz te Unije sindikata izašao je i Sindikat srednjih stručnih škola. Sve su to sindikati koji su se tada izrodili i sve su to ljudi koji su časno i odgovorno protestvovali tada.

Kako ti ljudi reaguju na samu pretnju? Pa, reaguju tako što se naljute. Prosto je, ako njima neko, kao što se i nama tada događalo, ja sam bio sindikalac u „Tesli“. Dakle, nama zapreti tada predsednik Vlade Mirko Marjanović i kaže – Vlada ima veliki pečat i mi smo sa sindikatima postigli sporazum i vi morate da nas slušate i sada mora da radite. I mi se razljutimo i kažemo – je li, vi imate veliki pečat, pa i mi imamo petlju da štrajkujemo. I „Tesla“ i pančevačka gimnazija u daljem toku dejstva štrajkuju četiri godine, 30 minuta, uz povremenu obustavu rada od mesec ili dva dana. Niko nam nikada za te četiri godine nije smanjio platu ni za dinar. Bili smo uporni, bili smo jedinstveni i izdržali smo.

Šta hoću da vam kažem? Hoću da vam kažem da morate da vodite računa kada se upotrebljavaju oštre reči protiv prosvetnih radnika, nego se mi lepo osmelimo da sa tim ljudima razgovaramo oči u oči, da vidimo šta ti ljudi hoće.

Znate, ako ste arogantni bilo kada i bilo gde, meni se tada dogodilo, ne meni, nego nekom licu iz Ministarstva prosvete, tada se dogodilo sledeće.

28/2 BN/MP

Dakle, mi štrajkujemo i oni dolaze da smire taj štrajk u „Tesli“, srednjoj elektro školi, i cela škola stane u dve vrste i okrene leđa pomoćniku ministra prosvete i on mora da prođe kroz taj špalir sa okrenutim leđima nastavnika.

Hoću da vam kažem, ne smemo u našem delovanju iziritirati nastavnika uopšte. Zašto dolazi do antagonizma i njihovih kontrareakcija? Zato što je u prethodnom periodu dužine 30 godina i više, 35, 40 godina, urušeno dostojanstvo prosvetnih radnika. I oni su ljudi i moramo ih tretirati i posmatrati kao ljude i razgovarati s njima.

Zato ja smatram da je dijalog blagotvoran na svakom mestu, razgovarati, razgovarati i razgovarati. Svedoci smo da ovaj jučerašnji način, koji svi osuđujemo i molimo se za koleginice da se što pre oporave i vrate se u salu, koje su povređene, da to nije način da sukob, pretnje, međusobno konfrontiranje, svađe, nisu način za rešavanje problema. Način za rešavanje problema je razgovor, dijalog.

Zato ja smatram da najveći autoriteti u Srbiji i molim ih i sve zajedno molim da stanu na čelo, da razgovaramo, da odamo priznanje studentima. Zašto da odamo priznanje studentima? U pitanju je i njihov integritet i dostojanstvo. Oni treba da se vrate u nastavu, da ne bi izgubili školsku godinu. Vreme curi. Postaje dramatično. Gubljenje školske godine označava veliki problem u državi. Nije to problem samo za studente, nije to problem, problem je i za srednjoškolce, problem je i za osnovce, jer jedna generacija gura drugu. Mora da se polaže prijemni ispit. Kako da se polaže prijemni ispit kad prva godina nije završila svoje studije, kako da uđu na studije?

Druga stvar, nekako nerad ili nešto mi je provuklo kroz uši da prosvetni radnici, ne znam, ne rade, to je jedan ozbiljan, odgovoran, težak posao. Šta je pedagog? Znate li, molim vas, šta je to dobar pedagog? Kažu da postoji jedna definicija, koja je utemeljena i koja glasi – dobar pedagog je onaj koji voli svoje đake i studente i oni vole njega. Nema druge formule. Kaže – pedagog mora da se usmeri na to da pronađe šta je naklonost onog studenta ili onog đaka kako bi u njemu izgradio da sam tu svoju naklonost iskoristi za sopstveni razvoj. Pa, to je poduhvat. Pedagog ima poduhvat. On radi više od onog nego što je potrebno.

Zato moramo da vodimo računa kako se tim ljudima obraćamo. Pa, oni vaspitavaju i našu decu. Ljudi, ne možemo samo da krenemo da nekoga napadnemo i da kažemo da je loš ili ovakav ili onakav. Ne, nego daj da razgovaramo, možda i on ima neki problem. Pa, dajte da rešavamo probleme. Zaista vam hvala na ovoj mogućnosti.

29/1 TĐ/CG 15.50 – 16.00
...
Socijalistička partija Srbije

Snežana Paunović

| Ministarka državne uprave i lokalne samouprave | Predsedava
Hvala.
Poštovani narodni poslanici, saglasno članu 27. i članu 87. stavovi 2. i 3. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da ćemo danas raditi i posle 18.00 časova zbog potrebe da Narodna skupština što pre donese akte iz dnevnog reda ove sednice.
Sistem je pun.
Reč dajem ministarki prosvete, gospođi Slavici Đukić Dejanović. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić Dejanović

| Ministarka prosvete
Narodni poslanici, prethodno učešće u raspravi me je prosto obavezalo da vam se obratim zbog toga što se može steći utisak da država, Vlada, ministarstvo, svi mi skupa nismo imali dovoljno razumevanja za prosvetne radnike koji su i sami učestvovali u atmosferi koju niko od nas ne želi, onoj atmosferi koja je na ulicama, atmosferi u kojoj je mnogoj deci oduzeto pravo na obrazovanje, kao jedno od najelementarnijih prava.
Mnoge konvencije, čiji smo potpisnici mi kao država, upravo sadrže stav da pored osnovnog obrazovanja do 2030. godine treba da bude obavezno i srednje obrazovanje u zemljama Evrope, uključujući i našu zemlju. Mi smo upravo intenzivno radili kao ministarstvo i na pripremama da realizujemo taj svoj zavet, jer su se 193 zemlje u UN zavetovalo da će to i učiniti.
Međutim, nastali događaji koji imaju karakter bezuspešne obojene revolucije i koju smo i juče u jednoj od aktivnosti ovde prekinuli, pobedili, pokazali da nam je stalo do države, a sada govorimo o deci, do dece, do obrazovanja, nikako nije parametar da se nekome preti. Pretnje nisu postojale. Od prvog dana smo molili, tražili da predstavnici države, koje god studenti hoće, učestvuju u dijalogu sa njima. Lično sam kao ministar pokušala na jednoj javnoj raspravi u Nišu, kada smo organizovali raspravu po zakonima koji su danas na dnevnom redu, da priđem studentima i ponudila sam da sa njima razgovaram. Zamolila sam dekanku, odnosno rektorku umetničkih univerziteta u Beogradu, ona se ponudila da napravi kontakt između mene i studenata.
Neću ni da podsećam sve vas da je predsednik države nudio razgovor sa rektorom Beogradskog univerziteta. Svi članovi Vlade su svoju pažnju fokusirali upravo ka pitanjima obrazovanja, svesni da je neznanje najveći atak na budućnost Srbije. Razgovora nije bilo zbog toga što su za razgovor potrebne dve strane. Na svakom nivou smo razgovarali. Ja sam ipak uspela sve direktore koji su blokirali, čije su škole bile blokirane i nije bilo rada, da u grupama pozivam i da sa njima razgovaram. Oni su naravno govorili da će prestati sa blokadom u školi onog momenta kada se ispune studentski zahtevi, a onda su studentski zahtevi imali jedan cirkularni oblik sadržaja koji se malo i menjao. U jednom momentu javnost se pitala - a šta to još treba da se ispuni?
Mi danas radimo na ispunjenju zahteva četvrtog ili jednog od četiri zahteva. Kao što je javnost mogla da vidi, bilo je onemogućeno juče, volja manjeg dela poslanika došla je do izražaja i da je ona realizovana da uopšte završimo taj zadatak koji smo kao društvo upravo zbog ideje da je dijalog, tolerancija, civilizacijsko ponašanja jedini način da sa onima koji su nam suprotstavljeni u mišljenju stupimo u kontakt i ostvarimo zajedničke ciljeve, ujedno i naš zadatak.
Da se ne bi stekao utisak da država, Vlada, predsednik države, ministarstvo, ja koristim ovu priliku, ministri se menjaju, ali znate sastav ljudi u Ministarstvu prosvete, tih eksperata i profesionalaca je takav, imala sam prilike to da kažem i na Odboru kojem je predsedavao kolega Atlagić, je takav da država može biti
29/2 TĐ/CG
ponosna na njih. Čak neki ljudi koji su više nego savesni nisu mogli da izdrže pritisak koji je vršen na ministarstvo i najvredniji među njima su podnosili ostavke, kao što je bio moj pomoćnik za srednje obrazovanje, a možete misliti koliko nam je bilo važno upravo zbog tih raznih asocijacija, gimnazija, srednjih škola da imamo i tog čoveka u timu koji radi. On je naravno ostao da radi, ali prosto podneo je ostavku iz moralnih razloga, nije mogao to da izdrži. Dakle, kritika da ne razgovaramo dovoljno sa onima koji prave haos, koji uvode neke termine u prosvetu, tipa „plenum“, koji uvode i u politički život i u život naših porodica strah, a mi nećemo da razgovaramo, prosto molim da se tako ne shvati sve ovo što se do sada događalo.
Prosvetni radnici, učitelji su omiljene ličnosti dece. Prosvetni radnik svojim dignitetom, dostojanstvom u ponašanju, znanjem, porukama koje šalje je ponos naše države.
Koristim ovu priliku da se zahvalim onim prosvetnim radnicima koji su stigmatizovani od onih sa ulice i organizatora protesta i sve vreme su radili, 45 minuta im je trajao čas. Shvatam da neki nisu mogli da se odupru pritisku, pa su radili 30 minuta, i to čak mogu da razumem, ali prosvetnim radnicima koji kažu non scholae sed vitae discimus, kao što smo danas imali prilike da čujemo, ne mogu kao ministar prosvete da se zahvalim. Imam oštru kritiku za njih i smatram da ne mogu biti plaćeni, a i zakon me na to obavezuje, kao oni koji su radili. Niko ne uči za školu, jer svoje znanje neće ugraditi u školu, može biti ponos te škole jednog dana, ugradiće u svoj život, u život društva kome pripada. Međutim, ne smemo brkati i ne smemo prosto imati pogrešne predstave o tome, iako možda najispravnije mislimo, i stvarati kod građanstva samo zbog toga što nam se čini da je neki prosvetni radnik, može biti, povređen. Nema prosvetnih radnika koji žele dobro Srbiji, svojim đacima, svojim učenicima, a da smatraju da su prazni amfiteatri, učionice i prostori škola način da se pomogne Srbiji. Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Snežana Paunović

| Ministarka državne uprave i lokalne samouprave | Predsedava
Reč ima kolega Zdravko Mladenović.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Zdravko Mladenović

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Poštovana predsedavajuća, uvaženi ministri, poštovane koleginice i kolege, sad treba nešto da se kaže pametno o obrazovanju i posebno vaspitanju posle ove epske sramote koja se juče desilo gde nam je najviši zakonodavni dom pretvoren u „sever“ Marakane. Mi sad treba samo da pogledamo ko se najviše raduje ovom što se desilo juče u parlamentu, a to su zvanični Zagreb, zvanično Sarajevo i pogotovo nezvanična Priština i onda nam je potpuno jasno za čiji račun je ovo juče urađeno.

Najviše me je na ovu diskusija potakla koleginica Ana Jakovljević koja je došla ovde na pola sata, istresla gomilu floskula, okrenula se i otišla. Dakle, ja imam mnogo veće pravo da pričam o stanju o prosveti i obrazovanju, a koleginica je advokat, koliko znam, po struci. Ja sam radio kao profesor, bio sam i direktor škole, a bio sam bogami i sindikalista. Bio sam sindikalista u ono vreme kada su njihovi tadašnji i današnji predsednici bili na vlasti i nikada, verujte mi, u mojoj školi koja je štrajkovala, i ja sam štrajkovao u ono vreme, ali nikada nam nije palo na pamet da potpuno obustavimo nastavu, niti je to bila tema, jesmo štrajkovali po 30 minuta.

30/1 AL/LjL 16.00 - 16.10

Pogotovo neću da pričam o bezobrazluku gde se pojedini nastavnici kriju iza učenika. Na šta bi ličilo, i to je zaista za mene posebna sramota, da pojedini profesori, naročito u srednjim školama, isturaju učenike da blokiraju škole? Evo, videli smo obrazloženje jednog foruma srednjih škola gde su rekli - mi bismo radili ali nam đaci ne daju. Izvinite, gospodo, vi ste, što je rekao malo pre šef naše poslaničke grupe Milenko Jovanov, inače moram da kažem da sam iznenađen koliko je sjajno skenirao situaciju kao da radi 20 godina u prosveti i mnogo toga što sam ja planirao da kažem on je već rekao, dakle, u tim trenucima nikome od nas nije padalo napamet to da radi.

Danas se to dešava masovno i ja prosto ne mogu da imam razumevanja za takve profesore, za takve kolege i ovo što je rekao takođe prethodni govornik, kolega Albijanić, osvrnuću se nešto kasnije malo i na to, dakle, morate da shvatite da je situacija u školama u blokadi, moj sin ide u školu koja je u blokadi šest nedelja, situacija u toj školi je zaista katastrofalna, u smislu da je problematičan i regularan završetak školske godine, a da ne pričam o znanju koje ta deca dobijaju, odnosno u ovom slučaju ne dobijaju.

Kao što je malo pre rečeno, šta ćemo mi sad da radimo? Mi ćemo sad da zipujemo gradivo, jel tako, i sad možete da zamislite situaciju koju imamo, za nekoliko meseci završni ispit i na tom završnom ispitu imate učenike koji su potpuno regularno išli 45 minuta u školu iz svih ovih predmeta, srpski, matematika, biologija, hemija, fizika itd. a imate učenike kojima će sve to biti zbijeno u nekih dva meseca.

Sad ja postavljam jedno potpuno logično pitanje i mislim da bi to tako bilo i logično - mi bismo sad trebali da imamo dva završna ispita, jedan za one učenike koji su išli regularno u školu i jedan za one učenike čiji profesori nisu hteli da ih uče? Jer, nivo znanja svakako neće biti isti, jer ovi učenici koji su išli u školu gde je nastava držana po 45 minuta, oni će biti u ogromnoj prednosti na završnom ispitu kad budu upisivali svoje srednje škole. O tome svakako mislim da treba da se povede računa.

Prosvetni radnici, ja sad ovde hoću da zaštitim prosvetne radnike koji rade, ne prosvetne radnike koji ne rade. Ne pada mi napamet da se dodvoravam bilo kome, nisam ja ovde Mahatma Gandi pa ćemo - sve je dobro, sve je sjajno, sve je bajno. Oni ljudi koji rade 45 minuta, a takvih je većina u Srbiji, verujte mi da su veoma nezadovoljni zato što na svaki pokušaj da kažu suprotno mišljenje, ti ljudi bivaju linčovani, što u svojim Viber grupama, nastavničkim, što u samoj kancelariji, verbalno. Još uvek, bogu hvala, nije bilo fizičkih napada, ali imali smo situaciju da je direktorka Pete beogradske gimnazije, videli ste na koji način je dočekana od učenika. Ja nemam mnogo godina, ali nemam ni malo. To je u naše vreme bilo nezamislivo.

Stvorena je atmosfera u kojoj je potpuno normalno, kolega je malo pre pomenuo Uniju sindikata prosvetnih radnika Srbije, to je najveći sindikat već dugi niz godina i ja sam bio član tog sindikata i samo bih voleo da vidim da li je normalno da se stvori takva atmosfera da se potpredsednik Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije, Martin Mihailović iz Novog Sada fizički napadne u svom dvorištu, u svojoj kući, od strane nekih nepoznatih lica? Samo zato što je atmosfera stvorena da je on nekoga izdao. A šta je on izdao i koga je izdao? Ja čoveka ne poznajem, nikad nisam ni čuo čak za njegovo ime do tog događaja, ali prosto imam principijelnu potrebu da ga branim. Dakle, šta je on izdao?

30/2 AL/LjL

Hajmo da vidimo šta je sve urađeno na poboljšanju statusa prosvetnih radnika, i materijalnom i nematerijalnom, što sam pričao na julskoj sednici. Dakle, što se tiče materijalnog statusa prosvetnih radnika, za 13 meseci imamo povećanje od 32%. Nikada u istoriji, i dok sam radio u prosveti i kasnije, nikada nije bilo ni približno toliko za jednu godinu. Uostalom, to je bio zahtev. Taj zahtev je ispunjen.

Ono što, bar koliko ja znam, nije bio zahtev a urađeno je na novembarskoj sednici, to je da se prosvetnim radnicima dodeli status praktično službenih lica. Sad smo došli u situaciju da je popravljen i materijalni i nematerijalni status prosvetnih radnika. Na taj način ćemo preduprediti situacije kao ona koja se dešavala u Trsteniku, u kojoj bahati roditelji nasrću na profesore, itd. itd.

Kad kažete - treba razgovarati sa profesorima u blokadi, o čemu? O zahtevima koji su ispunjeni? Koliko ja znam, to su bili zahtevi i ti zahtevi su ispunjeni. Za ljubav je uvek potrebno dvoje, sve ostalo je jednosmerna ulica i ja se plašim da na pruženu ruku, koja je pružena mnogo puta, ta ruka je ostala da visi u vazduhu.

Uvedena je nova institucija - plenum prosvetnih radnika te i te škole. Evo, konkretno, kod mog sina poslali su na Viber grupu papir sa nekim zahtevima, gde piše - plenum profesora te i te škole. Ljudi moji, to se zvalo "nastavničko veće" od uvek. Šta je ovo danas? Umesto da sve to radimo na regularnim institucijama koje postoje od pamtiveka, a to je nastavničko veće, danas se skupi 15, 20, 30, neka je i 80 profesora, ali ne može to da bude plenum, niti je on validan da donosi bilo kakve odluke.

Ono što je najveća sramota, to je da te plenume vode, ja ću s punim pravom to reći, političke komesarke bivšeg režima. Da im ne navodim prezimena sad, reći ću samo jednu koleginicu koja je ovde narodni poslanik, iz Šapca je, ona je šefica plenuma tamo te neke škole, ne znam u kojoj radi u Šapcu. Dakle, to je koleginica koja je na jednoj plenarnoj sednici ovde rekla, pričajući onako sva u zanosu i kritikujući autoput Ruma-Šabac, rekla je - znate li vi gospodo šta je jedan milimetar i onda je podigla ovako papir i rekla - to je debljina ovog papira. Profesorka fizike. Dakle, treba da uči o mernim jedinicama itd. i sada ja koji sam, eto neka bude da sam sendivačar koji ne zna ništa, pa onako stanem i razmislim - jedan ris papir ima 500 listova, 500 listova po jedan milimetar pa to je pola metra. Razmislite ris papira odete i kupite ovoliki.

Dakle, takvi ljudi da dođu i da pričaju o prosveti i kako treba itd. mislim da je to velika sramota i da se tim moraju kolege da se izbore u samim kolektivima.

Da li postoji jedna zemlja na svetu u kojoj profesori podstiču svoje učenike da blokiraju svoje škole? Samo jednu zemlju mi navedite na svetu. Afrika, Azija, Južna Amerika, bilo gde. Dajte mi jednu zemlju, ja ću da prihvatim da je to okej.

Sad, ono što je ključno, što je rekao Milenko Jovanov, vi ste gospodo, sad se obraćam kolegama blokatorima iz škola, vi ste otvorili duha iz boce. Deca uče po modelu. To je odavno poznato. Dakle, on je naveo nekoliko primera, a ja ću da navedem još par primera. Desilo se ono u Trsteniku, sećate se svi, stravično poniženje koleginice. Pod pretpostavkom, sada će ona biti zaštićena zakonom, Krivičnim zakonikom, ali pod pretpostavkom da se takva situacija ponovi, takav učenik treba da bude isključen iz škole i to se svi, verujem, apsolutno slažemo, nepodeljeno je mišljenje i šta ćemo ukoliko se sastane plenum učenika i kaže - mi stupamo u blokadu škole, ne damo da se isključi?

Onda oni naravno postavljaju pitanje - izvinite, kako je to moglo onda, a danas ne može i takvih situacija može da se otvori milion. Pismena vežba u kojoj učenici jednostavno učini im se da je teško i oni ustanu i izađu i kažu - ovo je teško, nećemo da radimo, plenum je pogrešio, mi nećemo da radimo ili tražimo da se poništi pismeni zadatak, bio je pretežak. Na koji način?

31/1 MO/LŽ 16.10 – 16.20

Ja samo hoću da skrenem pažnju da će ovo imati stravične, stravične, dalekosežne posledice po srpsko obrazovanje. Ovaj način udruživanja u plenume, ovo što rade, kažem opet, profesori blokatori, ne pada mi na pamet da im se dodvoravam, mislim da su oni najviše krivi i ove političke komesarke za trenutnu situaciju u osnovnom i srednjem obrazovanju.

Šta misli ovaj Mišel, ne, Miloše, Mišel Jovanović, šta misli da mu amfiteatar Pravnog fakulteta uleti student koji je nezadovoljan zato što je nezadovoljan pao ispit i baci mu suzavac i dimnu bombu, jel to uredu. Ne znam šta bi uradio u tom slučaju. Njemu je ovo bilo uredu. on se ovim juče ponosio, jel on time dao primer nekom ko sutradan na njegovom fakultetu treba da učini to, nezadovoljan nečim, kao što je on ovde nezadovoljan, sam one znam čime.

Na samom kraju, malo sam i odužio, izvinjavam se, ali prosto, ovo je tema na koju sam ja i osetljiv, dakle, ja zaista hoću da se zahvalim svim kolegama koji drže regularno nastavu i časove po 45 minuta, ali i onima koji drže ipak nastavu 30 minuta i oni poštuju zakon. Ne možete se pozivati na zakon samo kad, to je švedski sto pa, uzećemo samo ono što nam treba. Dakle, želim zaista da im se zahvalim na hrabrosti koju su pokazali, jer u ovo zlo doba plenuma, napisao sam jedan tekst koji je izašao u Novostima, zove se baš tako „Zlo doba plenuma“. Dakle, u ovom zlom dobu plenuma je velika hrabrost, velika hrabrost reći šta mislite, velika hrabrost i ja se zbog toga zaista tim kolegama divim.

Na kraju da zaključim, to ovo zlo doba plenuma će proći svakako, i ako ćemo kao društvo dugo, dugo osećati posledice ovog anarhizma u školama koji se dešava danas, ali neće da prođe sramota onih koji su juče ovde ugrozili četiri života, i to tri naše koleginice i malog Gavrila i zato hoću da im poručim da će ipak pobediti Srbija, da nema vlasti bez izbora i živela Srbija. Hvala.