Sednica je oblik rada Narodne skupštine, odnosno njenog radnog tela na kojoj narodni poslanici, odnosno članovi radnog tela razmatraju pitanja koja se nalaze na dnevnom redu i o njima odlučuju.
Na sednici od 20. februara, članovi Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava doneli su Odluku o pokretanju postupka za utvrđivanje predloga za izbor četiri člana Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki.
Predsednica Odbora dr Aleksandra Tomić obavestila je članove Odbora da je Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, 6. februara 2018. godine, obavestila Odbor da je četvoro članova Komisije kojima će 1. aprila 2018. godine isteći mandat. U skladu sa tim Odbor je doneo Odluku o pokretanju postupka za utvrđivanje predloga za izbor četiri člana Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, kojom se sprovodi javni konkurs, nakon kojeg će Odbor dostaviti predlog Narodnoj skupštini za izbor četiri člana Komisije. Tekst javnog konkursa je sastavni deo Odluke, a rok za dostavljanje prijava kandidata je 30 dana od dana objavljivanja javnog konkursa.
U nastavku sednice, Odbor je doneo Odluku o obrazovanju Radne grupe za sprovođenje postupka za izbor četiri člana Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki. Radnu grupu čine predsedavajući Veroljub Arsić i članovi Goran Ćirić, dr Milorad Mijatović, Milan Lapčević i Goran Kovačević.
Sednici je predsedavala predsednica Odbora dr Aleksandra Tomić.
Sednici su prisustvovali sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Momo Čolaković, Sonja Vlahović, Srbislav Filipović, Zoran Bojanić, Goran Kovačević, Olivera Pešić, Vojislav Vujić, Veroljub Arsić, Zoltan Pek, prof. dr Vladimir Marinković, Zoran Krasić, Milorad Mirčić i Milan Lapčević.
Na sednici održanoj 20. februara 2018. godine, članovi Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu razmatrali su plan IPARD javnih poziva u 2018. godini, plan podrške poljoprivrednicima kroz nacionalne mere, informacijama o zabrani izvoza voća i povrća sa posebnim osvrtom na izvoz u Rusku Federaciju i sticanje uslova za aktiviranje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Srbije Evropskoj uniji.
Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Zoran Janjatović informisao je članove Odbora o akcionom planu IPARD programa, naglasivši da se javni poziv za IPARD podsticaje za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava - kupovinu nove mehanizacije i opreme, raspisan 25. decembra 2017. godine i javni poziv za kupovinu novih traktora, raspisan 4. januara 2018. godine, zatvaraju 26. februara tekuće godine. Janjatović je objasnio značaj saradnje Ministarstva sa Privrednom komorom Srbije po pitanju mere 3 IPARD programa, istakavši da se kroz nacionalne mere objedinjuju i poljoprivrednici koji nisu korisnici IPARD programa, a da, na terenu, poljoprivredne stručne službe istovremeno pružaju podršku kroz informisanje i razne obuke.
Radivoj Nadlački, predstavnik Ministarstva, istakao je da se u cilju poboljšanja mera direktnog plaćanja uvode pojedine mere (gornji limit), a Bojan Živković iz Uprave za agrarna plaćanja je izneo podatke da je, po dosadašnjim javnim pozivima, po meri 1, podneto 62 zahteva za kupovinu novih traktora i 21 zahtev za kupovinu nove mehanizacije i opreme.
U nastavku sednice, učesnici su izneli svoja iskustva, probleme i sugestije.
Odbor je zaključio da, u vezi sa IPARD javnim pozivima u 2018. godini, sredstva treba da budu iskorišćena u maksimalno dozvoljenom iznosu, a da se, u vezi sa planom podrške poljoprivrednicima, kroz nacionalne mere ispoštuju zaostale, prenete obaveze iz 2017. godine.
Drugu tačku dnevnog reda obrazložio je Nebojša Milosavljević iz Uprave za zaštitu bilja ističući da je u toku intenzivna saradnja na dnevnom nivou, sa ciljem definisanja i rešavanja problema koji su nastali pošto je Ruska Federacija privremeno obustavila uvoz krušaka iz Srbije. Po tom pitanju, Odbor je zaključio da su neophodne konsultacije sa institucijama Republike Srbije nadležnim za kontrolu reeksporta voća i povrća iz zemalja Evropske unije na tržište Rusije, a u cilju povećanja kontrole i sprečavanja moguće zabrane izvoza voća i povrća proizvedenih u Srbiji na tržište Ruske Federacije.
U nastavku sednice, Odbor je zaključio i da su u narednom periodu potrebne konsultacije u vezi sa eventualnim postojanjem problema na tržištu u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Srbije Evropskoj uniji (čl. 32 i 41).
Sednici je predsedavao predsednik Odbora Marijan Rističević, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova: Veroljub Matić, Jasmina Obradović, Radovan Jančić, Milija Miletić, Marjana Maraš, Tijana Davidovac, prof. dr Miladin Ševarlić, Vladimir Đurić, Žarko Bogatinović, Miroslav Aleksić, Mladen Lukić, Arpad Fremond i Olena Papuga.
Na sednici od 13. februara, članovima Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova predstavljen je Izveštaj Republike Srbije u okviru trećeg ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda i dobijene preporuke.
Pre predstavljanja Izveštaja, Odboru se obratila Karla Herši (Karla Hershey), stalna koordinatorka Kancelarije UN u Srbiji, koja je izrazila zadovoljstvo nastavkom sprovođenja Univerzalnog periodičnog pregleda (UPP) na nacionalnom nivou. Ona je istakla da je ovo najvažniji mehanizam za unapređenje ljudskih prava, kako zbog svoje univerzalnosti, tako i zbog činjenice da se sprovodi na nacionalnim nivoima i ukoliko su sve institucije u društvu posvećenje njegovoj primeni, onda on može imati punu primenu na terenu. Herši je izrazila zadovoljstvo što se UPP u Srbiji sprovodi u saradnji sa svim relevantnim institucijama, posebno Parlamentom, u čemu će imati punu podršku Kancelarije UN.
Zamenik šefa Misije OEBS u Srbiji Džozef Melot (Joseph Mellott), istakao je u obraćanju članovima Odbora da je ovaj Izveštaj rezultat dijaloga o stanju ljudskih prava. Misija je svesna značaja procesa izveštavanja, ali i koraka koje je potrebno učiniti kako bi se pratilo izvršenje preporuka koje su Srbiji uputile zemlje članice UN, naveo je Melot. On je dodao da Misija daje punu podršku ovom procesu kako bi bio funkcionalan i pozdravio saradnju Saveta za praćenje primene preporuka mehanizama UN za ljudska prava Vlade Republike Srbije sa nezavisnim institucijama i civilnim sektorom. Melot je pozvao sve činioce u društvu da nastave rad na unapređenju ljudskih prava, a Misija OEBS ostaje opredeljena da zajedno sa Kancelarijom UN pruži punu podršku Srbiju na tom polju.
Suzana Paunović, predsednica Saveta za praćenje primene preporuka mehanizama UN za ljudska prava Vlade Republike Srbije i šefica delegacije Srbije za treći ciklus Univerzalnog periodičnog pregleda, upoznala je Odbor sa tokom rasprave o Izveštaju Republike Srbije pred Savetom za ljudska prava UN, koji je predstavljen u Ženevi 24. januara ove godine, i dobijenim preporukama. Suzana Paunović je istakla da je proces izrade Izveštaja bio inkluzivan i da su, pored državnih organa, u njemu učestvovali i nezavisni državni organi i organizacije civilnog društva. Paunović je navela da je Savet izradio plan za praćenje primene dobijenih preporuka, a da je u planu da se, u saradnji sa Kancelarijom UN u Beogradu, izrade indikatori ispunjenosti preporuka. Ona je ukazala i da se nastoji da se te preporuke povežu sa Ciljevima održivog razvoja.
Članovima Odbora su se obratili i Zaštitnik građana Zoran Pašalić i direktorka organizacije Beogradski centar za ljudska prava Sonja Tošković, koji su govorili o učešću nezavisnih državnih organa i organizacija civilnog društva u izradi izveštaja.
Zaključujući sednicu, predsednik Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova
Meho Omerović je podsetio na Rezoluciju koju je usvojio Savet za ljudska prava UN 23. juna 2017. godine o doprinosu parlamenata u radu Saveta za ljudska prava i njegovom Univerzalnom periodičnom pregledu. Tom Rezolucijom se države članice ohrabruju da promovišu uključenost parlamenata u svim fazama procesa izveštavanja u okviru UPP, naglasio je Omerović.Unapređenje saradnje parlamenata, državnih organa i organizacija civilnog društva važno je za promociju i zaštitu ljudskih prava, istakao je on i posebno naglasio da će Odbor za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova nastaviti da prati stanje u pogledu implementacije preporuka koje smo dobili.
Sednica je održana u saradnji sa Savetom za praćenje pripreme preporuka mehanizama UN za ljudska prava Vlade Republike Srbije.
Sednici je predsedavao predsednik Odbora Meho Omerović, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Nikola Jolović, Nataša St. Jovanović, Milanka Jevtović Vukojičić, Ljibuška Lakatoš, Ljiljana Malušić, Olivera Ognjanović, Marjana Maraš, Olena Papuga, Vesna Ivković i Elvira Kovač i narodni poslanik Boško Obradović.
Na sednici od 12. februara, koja je održana van sedišta, u Skupštini opštine Svrljig, članovi Odbora razmotrili su jedinu tačku dnevnog reda: dualno obrazovanje - „praktično“ za svakog.
Na sednici je rečeno da je glavni izazov sa kojim se susreću male opštine pad nataliteta, a koji za posledicu ima zatvaranje školiskih i obrazovanih ustanova, nedostatak stručnog osoblja za rad u firmama i zatvaranje fabrika. Cilj lokalnih samouprava je da se Zakon o dualnom obrazovanju praktično primeni i da se roditelji i deca upoznaju sa koristima koje je ovaj zakon doneo.
Na sednici, članovi Odbora su, zajedno sa predstavnicima lokalne samouprave, direktorima obrazovnih ustanova i privrednicima, razgovarali o izazovima sa kojima se susreću. Direktorka srednje škole u Svrljigu govorila je o uvođenju novih obrazovnih profila koji bi privukli učenike da ostanu da se školuju u Svrljigu i da se odmah nakon završetka školovanja obezbede radna mesta u lokalnim privrednim kompanijama. Govorilo se i o stipendijama koje bi se davale istaknutim učenicima za podsticaj dualnom školovanju. Kroz dualno obrazovanje učenici će postići praktična znanja neophodna za rad u struci i teoretska znanja neophodna za dalje željeno usavršavanje u poslu, rečeno je na sednici.
Sednici je predsedavao zamenik predsednika Odbora prof. dr Ljubiša Stojmirović, a prisustvovali su i članovi i zamenici članova Odbora Miletić Mihajlović, Đorđe Kosanić, Milan Knežević i narodni poslanik Milija Miletić.
Odbor je ovu sednicu održao van sedišta Narodne skupštine, u Svrljigu, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC), u okviru projekta „Jačanje nadzorne uloge i javnosti u radu Narodne skupštine”.
Odbor za evropske integracije je na 32. sednici, održanoj 8. februara 2018. godine, koja je na osnovu člana 255. Poslovnika Narodne skupštine bila zatvorena za javnost, razmotrio je i dao pozitivno mišljenje na predlog pregovaračke pozicije Republike Srbije za poglavlja 18 „Statistika”.
Na sednici održanoj 7. februara, članovi Odbora za spoljne poslove usvojili su šest inicijativa za posete, konstatovali devet redovnih aktivnosti stalnih delegacija, usvojili više izveštaja o realizovanim posetama i konstatovali ostale realizovane kontakte.
Takođe, članovi Odbora konstatovali su promene u sastavu PGP sa Tunisom, Gruzijom i UAE.
Sednici su prisustvovali sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Dragan Šormaz, Jovan Palalić, Dubravka Filipovski, Milisav Petronijević, Nataša Mihailović Vacić, prof. dr Ljubiša Stojmirović, Nikola Savić, dr Sanda Rašković Ivić, Marija Obradović, Maja Mačužić, Jelena Vujić Obradović i dr Milorad Mijatović.
Sednici je predsedavao predsednik Odbora prof. dr Žarko Obradović.
Odbor za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo, na 20. sednici, održanoj 7. februara 2018. godine, koja je na osnovu člana 255. Poslovnika Narodne skupštine bila zatvorena za javnost, razmotrio je i dao pozitivno mišljenje na Predlog pregovaračke pozicije Republike Srbije za Međuvladinu konferenciju o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji za Pregovaračko poglavlje 18 -„Statistika“.
Sednici je predsedavao Muamer Zukorlić, predsednik Odbora.
Na sednici Pododbora, održanoj 6. februara, članovi su, zajedno sa državnim sekretarom Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Željkom Radoševićem i njegovim saradnicima, razgovarali o aflatoksinima kao potencijalnoj opasnosti za hranu životinja i sirovo mleko.
Budući da je potpuno odstranjivanje aflatoksina u hrani nemoguće, prevencija se vrši u vidu kontrole prehrambenih proizvoda za ljude i životinje, rečeno je na sednici Pododbora. Predsednik Pododbora Milija Miletić naveo je da je Pravilnikom, koji je donesen 31. avgusta 2017. godine, uvedena mera da se po litri mleka može nalaziti 0,25 odsto mikrograma aflatoksina, kako bi se pomoglo i unapredilo plasiranje i prodaja mleka proizvođačima mleka.
Državni sekretar naveo je da se konstantni monitoring vrši zajedno sa poljoprivrednim stručnim službama, kao i da je Pravilnik iz 2017. donet kao odgovor rada na terenu i da će na snazi biti do 30. novembra 2018. godine, kada će se doneti novi pravilnik kojim će se najverovatnije smanjiti gornja granica dozvoljene koncentracije aflatoksina u mleku, kako bi se zaštitili potrošači, ali i kako bi se dostigao standard zemalja Evropske unije.
Emina Milkara, v.d. Uprave za veterinu, navela je da je širom Srbije održan niz radionica koje su imale za cilj edukaciju poljoprivrednika o nastanku mikoorganizama i posledicama koje imaju po zdravlje, kako ljudi tako i životinja. Dodala je i da se poljoprivrednicima do sada dodelilo 16 tona zeolita, prirodnog prečišćivača zemlje, i da je 80 odsto ispitanog kukuruza bilo ispravno za konzumiranje. Direktorka je navela podatke o koncentraciji aflatoksina u mleku iz decembra prethodne i januara ove godine, koji su pokazali da je devet odsto ispitanog mleka sadržalo aflatoksine u većoj meri od dozvoljene, 32,5 odsto mleka je bilo u vrednosti između srpskog i evropskog standarda, a 58,5 odsto ispitanog mleka sadržalo je količinu manju od 0,05 odsto po litri, što je gornja dozvoljena granica u zemljama Evropske unije.
Sednici je prisustvovao i direktor Uprave za zaštitu biljaka Nenad Milojević koji je istakao, da su preventivne mere uglavnom obeležile rad Uprave prethodne godine. Direktor je napomenuo da se prethodne godine vršio monitoring na 290 parcela u Srbiji, a da su rezultati monitoringa doveli do rezultata da rani hibridi sadrže manju količinu aflatoksina od kasnih hibrida, odnosno vrste kukuruza koja sazreva kasnije. Milojević je takođe naveo da se u monitoringu pokazalo da kukuruz koji se sa polja skuplja kombajnom, sadrži veću količinu toksina od kukuruza koji se sakuplja u klipu.
Nakon diskusije sagovornici su usvojili zaključak kojim se preporučuje da poljoprivredne savetodavne i stručne službe provode više vremena na terenu, kao i da se poljoprivrednicima daju dalje preporuke u vezi prevencije i suzbijanja mikoorganizama.
Sednici je predsedavao predsednik Pododbora Milija Miletić, a prisustvovali su i članovi Žarko Bogatinović, Mladen Lukić i Dalibor Radičević.
Na sednici od 2. februara, članovi Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja dali su pozitivno mišljenje za obavljanje drugog posla narodnoj poslanici Dragani Kostić.
Takođe, članovi Odbora dali su pozitivno mišljenje za obavljanje druge javne funkcije narodnim poslanicima Žarku Mićinu i Nenadu Konstantinoviću, kao i članu Republičke izborne komisije Marku Daniloviću.
Sednici je predsedavao predsednik Odbora dr Aleksandar Martinović, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Momo Čolaković, dr sci. med. Darko Laketić, Aleksandar Marković, Veroljub Matić, dr Dragana Barišić, Branimir Jovanović, Milorad Mirčić, Goran Ćirić, Vojislav Vujić, Goran Nikolić, Marko Zeljug i Branka Stamenković, kao i Boško Obradović, narodni poslanik koji nije član Odbora.
Na sednici održanoj 30. januara 2018. godine, članovi Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu razmotrili su Informaciju o radu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za četvrti kvartal 2017. godine.
Informaciju je predstavio Velimir Stanojević, državni sekretar u Ministarstvu, da su u četvrtom kvartalu 2017. godine usvojene četiri uredbe i 12 pravilnika, među kojima su i Pravilnik o kvalitetu sirovog mleka i Pravilnik o malim količinama primarnih proizvoda. Po pitanju međunarodne saradnje i procesa pristupa Evropskoj uniji, Stanojević je istakao da je Vlada Srbije usvojila pregovaračku poziciju za Poglavlje 13 (sektor ribarstva) i da je dokument predat Evropskoj komisiji, kao i da je dostavljen drugi deo Nacrta akcionog plana za Poglavlje 11. Takođe je istakao da je završena eksterna revizija za sprovođenje IPARD programa, implementiran je projekat rejonizacije voćarske proizvodnje, kao i da je sa radom započela laboratorija za ispitivanje i kontrolu kvaliteta mleka, čiji je prevashodni cilj utvrđivanje kvaliteta kod primarnih proizvođača i unapređenje proizvodnje mleka u Srbiji.
Nakon rasprave, članovi Odbora prihvatili su, većinom glasova, Informaciju o radu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za četvrti kvartal 2017. godine.
Sednici je predsedavao predsednik Odbora Marijan Rističević, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Veroljub Matić, Radovan Jančić, Ognjen Pantović, Mladen Lukić, Žarko Bogatinović, Nada Lazić, Marjana Maraš, Arpad Fremond, Vladimir Đurić, Milija Miletić, Tijana Davidovac, Milorad Mirčić i Miroslav Aleksić
Na sednici Odbora, održanoj 25. januara, članovi Odbora razmotrili su Izveštaj o radu Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija za period od 1. aprila do 30. juna 2017. godine i za period od 1. jula 2017. godine do 30. septembra 2017. godine.
Izveštaje o radu Ministarstva narodnim poslanicima obrazložila je državna sekretarka Tatjana Matić sa saradnicima. Matić je navela da je Sektor za elektronske komunikacije i poštanski saobraćaj u pomenutom periodu bio usmeren na zakonodavne aktivnosti, odnosno na izradu Zakona o elektronskim komunikacijama i izrada Zakona o širokopojasnoj komunikacionoj infrastrukturi. Ministarstvo je pripremilo i strategiju razvoja mreža nove generacije do 2023. godine, koja će postaviti glavne ciljeve i pravce uspešnog razvoja širokopojasnih mreža i servisa u Republici Srbiji. Ulaganje u ovu oblast uticaće na rast bruto društvenog proizvoda, konkurentnosti svih sektora privrede i unapređenje kvaliteta života građana.
Nakon zajedničkog pretresa prve i druge tačke dnevnog reda sednice Odbor je, većinom glasova, usvojio Izveštaj o radu Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija za period od 1. aprila do 30. juna 2017. godine i Izveštaj o radu Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija za period od 1. jula 2017. godine do 30. septembra 2017. godine.
U nastavku sednice Narodna skupština razmotrila je predstavke građana na predlog radne grupe Odbora. Odbor je prihvatio predlog Radne grupe za razmatranje predstavki, koji se odnosi na sedam pristiglih podnesaka i uputio ih na dalje postupanje.
Sednici je predsedavala zamenica predsednice Odbora Stefana Miladinović, a prisustvovali su i članovi i zamenici članova Odbora Ivana Nikolić, Radoslav Cokić, dr Vladimir Orlić, Dragan Jovanović, Ivana Stojiljković, Dalibor Radičević, Ognjen Pantović, Goran Kovačević, dr Dragan Vesović i Snežana B. Petrović.
Na sednici održanoj 24. januara 2018. godine, članovi Odbora za zdravlje i porodicu razmatrali su Izveštaj o radu Zdravstvenog saveta Srbije za 2016. godinu.
Na početku sednice, akademik prof. dr Dragan Micić, predsednik Zdravstvenog saveta Srbije predstavio je Izveštaj o radu Zdravstvenog saveta Srbije za 2016. godinu. Micić je istakao da je Zdravstveni savet Srbije, tokom 2016. godine, usvojio Poslovnik o radu Zdravstvenog saveta Srbije, kao i da su formirane dve radne grupe: Radna grupa za razmatranje programa razvoja sistema zdravstvene zaštite i Radna grupa za kontinuiranu edukaciju, ali i da su održane brojne konsultacije i sastanci, kako sa Ministarstvom zdravlja Republike Srbije i komorama zdravstvenih radnika, tako i sa zdravstvenim radnicima i saradnicima u Srbiji, u vezi sa kontinuiranom edukacijom. Takođe je istakao da je Radna grupa za razmatranje programa razvoja sistema zdravstvene zaštite sačinila spisak relevantnih međunarodnih dokumenata koji, uporedo sa dokumentima Republike Srbije, predstavljaju polazni okvir za unapređenje sistema zdravstvene zaštite, kao i da te aktivnosti predstavljaju deo plana rada Zdravstvenog saveta Srbije za 2017. godinu, ali i da će, nakon izvršene analize situacije u vezi sa zdravstvenim stanjem stanovnika i sistema zdravstvene zaštite, Radna grupa definisati dokument koji predstavlja okvir za razvoj zdravstvenog sistema.
Meho Mahmutović, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja istakao je da će Ministarstvo nastojati da doprinese poboljšanju kvaliteta rada u svim segmentima zdravstva.
U nastavku sednice, dr sci. med. Darko Laketić, predsednik Odbora zaključio je da je potrebno obezbediti uslove za nesmetano obavljanje nadležnosti Saveta, kao i da intenzivnija zajednička saradnja doprinosi kvalitetu zdravstvene zaštite.
Na kraju sednice, Odbor je prihvatio Izveštaj o radu Zdravstvenog saveta Srbije za 2016. godinu.
Sednici je predsedavao predsednik dr sci. med. Darko Laketić, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova: dr Radoslav Jović, dr Muamer Bačevac, prim. dr Milovan Krivokapić, Vladimir Đurić, dr Svetlana Nikolić Pavlović, prof. dr Dušan Milisavljević, dr Danica Bukvić, dr Dragana Barišić, dr Desanka Repac, Dragan Vesović, dr Ljubica Mrdaković Todorović i Danijela Stojadinović.
Na sednici Pododbora, održanoj 23. januara, članovi Pododbora razgovarali su o zakupu državnog zemljišta kao vidu pomoći u razvoju poljoprivrede u najnerazvijenijim područjima.
Predsednik Pododbora Milija Miletić i članovi Pododbora su na današnjoj sednici razgovarali sa državnim sekretarom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, direktorkom Uprave za poljoprivredno zemljište i sa profesorom Građevinskog fakulteta o zaštiti imovinskog prava Republike Srbije, odnosno poljoprivrednog državnog zemljišta. Sagovornici su naveli da je krajnji rok da lokalne samouprave upute javni poziv za licitiranje državnog poljoprivrednog zemljišta 31. mart 2018. godine.
U razgovoru koji je usledio, zaključeno je da je neophodno uspostavljanje bolje saradnje Uprave za poljoprivredno zemljište, lokalne samouprave i katastra.
Razgovarali su i o pozitivnim efektima Zakona o poljoprivrednom državnom zemljištu i istakli da je, od dana stupanja na snagu pomenutog Zakona, izdato na korišćenje preko 30.000 hektara zemljišta lokalnim samoupravama. Predsednik Pododbora je naveo da je bi bilo korisno da se ponovo pokrene postupak za izmenu zakona o vraćanju utrina i pašnjaka selima na korišćenje.
Nakon konstruktivne diskusije, predsednik Pododbora Milija Miletić je izneo predloge zaključaka, koje je Pododbor usvojio.
Sednici je predsedavao predsednik Pododbora Milija Miletić, a prisustvovali su članovi: Mladen Lukić, Žarko Bogatinović i Dalibor Radičević.
Na sednici održanoj 18. januara 2018. godine, članovi Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja su razmotrili i dali pozitivno mišljenje narodnoj poslanici dr Aleksandri Tomić za vršenje druge javne funkcije.
Sednici je predsedavao predsednik Odbora dr Aleksandar Martinović, a prisustvovali su članovi i zamenici članova Odbora Stefana Miladinović, Branimir Jovanović, Momo Čolaković, Veroljub Matić, mr Aleksandra Jerkov, Petar Petrović, Aleksandar Marković, dr Dragana Barišić, dr Darko Laketić, Goran Nikolić i Marko Zegulj.
Na sednici održanoj 17. januara 2018. godine, članovi Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu razmotrili su stanje u vodoprivredi.
Nataša Milić, v.d. direktora Republičke direkcije za vode u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede istakla je značaj usvajanja Strategije upravljanja vodama na teritoriji Republike Srbije 2016. godine, kao i projekata izgradnje brana „Svračkovo“ i „Stubo-Rovni“. Milić je takođe istakla da je započeto 14 projekata iz Abu Dabi fonda u oblasti izgradnje sistema za navodnjavanje, od kojih je 11 u Vojvodini, a tri u Centralnoj Srbiji, kao i da su u okviru ovog fonda u pripremi novi projekti koji će dodatno unaprediti poljoprivrednu proizvodnju. Po pitanju procesa pridruživanja Evropskoj uniji (poglavlje 27), Milić je rekla da su u toku pripreme planova za implementaciju četiri direktive koje su osnova pregovaračke pozicije. Milić je navela da se u narednom periodu planira procentualno povećanje priključenja stanovništva na pijaću vodu, kao i povećanje broja ledolomaca sa ciljem sprečavanja i umanjenja elementarnih nepogoda.
Zvonimir Kocić iz JVP „Vode Vojvodine“ istakao je da po pitanju zaštite od štetnog dejstva voda prioritet imaju naselja, ali i sva ugrožena područja, dok je Dušanka Stanojević iz Ministarstva zaštite životne sredine navela da bi još bolja zajednička saradnja omogućila veću zaštitu i unapređenje vodoprivrede u Srbiji.
Na kraju sednice, Odbor je zaključio da će u narednom periodu unaprediti aktivnosti u vezi sa vodoprivredom u Republici Srbiji.
Sednici je predsedavao predsednik Odbora Marijan Rističević, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova: Miroslav Aleksić, Marjana Maraš, Vladimir Đurić, Mladen Lukić, Žarko Bogatinović, Nada Lazić, Veroljub Matić, Radovan Jančić, Milorad Mirčić, prof. dr Miladin Ševarlić, Milija Miletić, Ognjen Pantović, Tijana Davidovac, Arpad Fremond i Jasmina Obradović.
Na sednici održanoj 16. januara, članovi Odbora za spoljne poslove usvojili su jednu inicijativu za posete, konstatovali jednu redovnu aktivnost stalnih delegacija i usvojili više izveštaja o realizovanim posetama.
Takođe, članovi Odbora konstatovali su realizovane parlamentarne kontakte i ostale realizovane kontakte.
Sednici su prisustvovali sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Dušica Stojković, Ljiljana Malušić, Dragan Šormaz, Jovan Palalić, Dubravka Filipovski, Vera Jovanović, Milisav Petronijević, Nataša Mihailović Vacić, prof. dr Ljubiša Stojmirović, Đorđe Kosanić, Nikola Savić, Sanda Rašković Ivić, mr Aleksandra Jerkov i Marija Obradović.
Sednici je predsedavao predsednik Odbora prof. dr Žarko Obradović.