Zahvaljujem.
Poštovane građanke i građani Srbije, ne mogu a da ne počnem sa onim što bi bilo logično da se sada dešava jer juče smo imali situaciju u kojoj u 10.00 sati nije bilo kvoruma, a u 12.00 je bilo. Dakle, kada je zakazana ova druga sednica, dok prva o nepoverenju Vladi nije ni počela i za nju nije bilo kvoruma, tada kao obrazloženje zašto neće biti kvoruma za jednu, a biće kvoruma za drugu rečeno je da je to hitno jer su na dnevnom redu neki zakoni koji su hitni. A na pitanje šta je to toliko hitno, rečeno je – hitno je zato što je hitno.
I sad da vidimo šta je to hitno. Četrdeset pet dana nije bilo hitno da se desi nešto u redovnom zasedanju. O vanrednom u februaru i da ne govorimo. Tada očito nije bilo hitno, a sada je hitno. Toliko je hitno da Vlada koja, kako kažu naprednjaci, očito ima poverenje, nije htela da sačeka da prođe sednica o njenom poverenju pa da hitno onda rešava sve ove druge stvari. Hitno je kupiti vreme, produžiti krizu koja bi u svim uređenim društvima trebalo da se rešava na izborima. Hitno je produžiti agoniju procesa evropskih integracija, jer ovaj proces, nažalost, sa vama na čelu to jeste – agonija. Mi smo čak mislili jedno vreme da samo stojimo u mestu. Sada je vrlo očito da mi nazadujemo.
I kad to kažemo, a govorimo to jako dugo već glasno, ne krijemo se, nije to izrečeno samo na Kolegijumu pa da iscuri neki moj polucitat nedovršeni u „Informer“ o tome da sa vama nema procesa evropskih integracija, da kada vi usvajate evropske zakone, to nas nikako ne približava članstvu u Evropskoj uniji, dakle, da čak i kada usvojite nešto dobro to ne sprovodite i da onda u tom smislu to fingiranje, hitnim usvajanjem tzv. evropskih zakona, jer ovo je odjedanput sednica o hitnom usvajanju evropskih zakona, dakle, ne možete time da nadomestite činjenicu da na izborima koji se u ovoj zemlji dešavaju imamo batinaše koje čuva policija, da nemamo REM, da se ukidaju nezavisni mediji, da se napada pravosuđe i da jedine šanse u stvari da mi sredimo ovo društvo jeste da imamo neke izbore i da neka sledeća vlast ima makar šansu da uskoči u poslednji voz u ovoj trenutnoj fazi proširenja u Evropskoj uniji i da onda imamo šanse da uradimo neke stvari za koje je meni, nažalost, bilo jasno i pre 14 godina da sa vama nisu bile moguće. Meni nije bilo potrebno 14 godina da to shvatim, nekim ljudima jeste, ali sad su svi to shvatili. Hvala bogu, do toga smo konačno došli.
3/3 MZ/MT
Molim vas, nemojte tako da nas uvodite u Evropsku uniju, tako što postajemo umerena autokratija, najkorumpiranija zemlja u regionu, pa gotovo i u čitavoj Evropi, tako što nemamo slobodne i poštene izbore, tako što nam se gase institucije, sve suprotno tim evropskim standardima zbog kojih je hitno ova sednica sazvana i ima kvoruma za hitne evropske zakone, tako što nam policija upada u rektorate, najpre Novosadskog univerziteta, pa Novopazarskog univerziteta, pa Beogradskog univerziteta, sinoć upada i lomi staklo na Dekanatu Medicinskog fakulteta.
Zanimljivo, juče je moj kolega prof. Đorđe Pavićević tražio da se dopuni dnevni red jednim zakonom o studentskom organizovanju, izmenama i dopunama tog strašno lošeg zakona o studentskom organizovanju iz 2021. godine.
4/1 JJ/LjL 10.30 – 10.40
U stvari, ono što se sinoć dogodilo na Medicinskom fakultetu i te kako govori o tom zakonu, o tome kako ste vi mnogo pre ovih blokada za koje optužujete sve nas koji na univerzitetu radimo da mi zloupotrebljavamo univerzitet, zapravo vi to radili, upravo ovim zakonom. Sada kada gubite te izbore, pokušavate da zloupotrebljavate policiju, a to ste radili i mnogo pre 2024. godine. Vi ste uvodili politiku na fakultete, vi ste pokušavali da svojim studentskim organizacijama kontrolišete studentsko telo, ali onda i uprave i izbore na fakultetima i institutima.
Znate šta je poseban teatar apsurda? To da se posebno zločesta uprava napadaju oblasti obrazovanja, nauke, kulture, jedine oblasti za koje mi imamo zatvorena poglavlja. Ljudi, zatvorena poglavlja u procesu pristupanja evropskim integracijama, poglavlje 25 i 26. Jedina privremeno zatvorena poglavlja smo već bili harmonizovali i sada su vašim postupcima ona ugrožena. Dakle, kad narušite univerzitetsku autonomiju, kad ograničavate naučni rad, kada otežavate međunarodnu saradnju, kada pritiskate akademsku zajednicu, vi ugrožavate jedina poglavlja koja su privremeno zatvorena.
I posle svega toga što ste vi uradili, vi kukate kako je opozicija kriva zato što je zapravo uspela da natera neke evropske institucije i zemlje članice da čuju i vide šta se u ovoj zemlji dešava. I da, mi to radimo, toga se ne stidimo, to radimo i ovde, to radimo i kada otputujemo u druge evropske zemlje, u zemlje za koje smatramo da treba da budu naši partneri, a trebalo bi da smatrate i vi, ako zaista želite Srbiju u EU. Ali, vi to ne želite.
Danas kada komisija razmatra zamrzavanje paketa finansijske pomoći Srbiji, vi za to krivite one koji govore o tome da vi nanosite štetu ovoj zemlji a ne krivite sami sebe jer ste tu štetu naneli. Tako da to ubrzavanje evropskog puta sada, ovako na brzinu, hitno, po principu švedskog stola, to baš neće moći da prođe.
Konkretno oko današnjeg dnevnog reda, moram da kažem da on meni liči da je sastavljen tako kao da ste rekli – dajte nam neke zakone da kažemo da moraju hitno da se usvoje, ali ako to mogu biti zakoni kojima se harmonizujemo pa da kažemo da smo na evropskoj agendi ili evropskom putu i da to sad hitno radimo, a idealno bi bilo ako se prosto desi da su to neki zakoni gde su se javne rasprave desile nekad ranije, pa je neko civilno društvo na njima čak i učestvovalo u vreme dok je još kao bilo nekog dijaloga, da bi mi rekli da smo mi šampioni dijaloga, pošto ovo sad sa dijalogom nije baš uspelo. Naravno, ne može ni da uspe kad imate nasilje svuda koje sprovodite.
Evo, dajte nam te trgovinske zakone, ne mora ministarka ni sve da obrazloži, može jedan. Predsednica parlamenta je rekla da nema potrebe da se gubi vreme da se obrazlažu ostali, to smo slušali juče. A gde je trgovina, može i trgovina robljem, jer je tako rekao Aleksandar Vučić na dnevniku RTS-a, jer je rekao da ćemo usvojiti zakon o trgovini robljem.
Juče smo isto tako čuli od Ivice Dačića da je taj zakon, ne o trgovini robljem, na svu sreću, to je međunarodnim konvencijama zabranjeno 1926. godine, predsednik to ne zna, ali taj zakon, juče nas je obavestio Ivica Dačić, o sprečavanju trgovine ljudima, je dugo spreman, pazite, kaže – dugo je spreman, iako je u parlament hitno ušao pre tri dana. Ako je dugo spreman i dugo čeka da bi dobio zeleno svetlo, zašto ga nismo imali ranije ovde? Izgleda da nije bilo hitno.
Isto tako, kako je sad Predlog zakona o uspostavljanju funkcionisanja sistema za upravljanje kohezionim fondovima postao hitan nakon što je dugo stajao u fijoci Tanji Miščević, da citiram kolegu Roberta Kozmu?
4/2 JJ/LjL
Inače, da građani razumeju, ovo je jako važan zakon, taj zakon nama treba, ali je zanimljivo da nam treba zato što će se sprovoditi odmah kada uđemo u EU. Ali, očigledno da je danas, 17. aprila, hitno da mi o njemu raspravljamo, da se on što pre usvoji, jer ako građani Srbije nisu znali, mi uskoro ulazimo u EU i hitno je da što pre o tome raspravimo, pre rasprave o poverenju ovoj vladi, samo da porušimo još neka stakla na fakultetima beogradskih univerziteta i gotovo, ulazimo u EU. Očito da SNS misli da je to ta trgovina koja se ovde dešava.
U okviru mera koje je predložio režim prošlog leta za problem visokih cena hrane, istaklo se ograničenje trgovačkih marži. Mi smo tada odmah rekli da to neće raditi, već imate iskustva nekih zemalja koje su to probale, Mađarska, Rumunija, Severna Makedonija, na koje ste se ugledali i pokazalo se da smo bili u pravu, jer se to prosto pokazalo i u tim zemljama, da takve intervencije mogu samo kratkoročno da dovode do opadanja cena hrane, ali da se posle toga cene vraćaju na staro, da postoje rizici od nestašica, manje zaposlenosti, nižih zarada radnika u trgovini.
Sada se to dogodilo i zato sada treba hitno da se usvoje zakoni koji deluju više kao izlazna strategija nakon neuspeha sa maržama, jer, nažalost, nije sve u zakonodavnom okviru. Vi tako hoćete da predložite zapravo svoju nesposobnost da se borite sa životnim standardom koji treba da unapredite za građane Srbije, sa inflacijom i cenama hrane koje nisu samo rezultat loših propisa. Da, imamo i loše propise, ali su dosta i rezultat politike ove Vlade o čijem poverenju ne želite da raspravljate, kao i prethodnih vlada o čijem poverenju takođe niste želeli da raspravljate.
Ovi zakoni konkretno su u redu, evo, dobro je što se novim zakonom o nepoštenim trgovačkim praksama uvode neka evropska zakonska rešenja, ali evo sada jedan konkretan primer zašto to neće samo po sebi nadomestiti lošu politiku Vlade, smanjiti cenu hrane i koliko će on biti sproveden u praksi, pogotovo ako uzmemo u obzir da bi njegovu primenu trebalo da nadgleda Komisija za zaštitu konkurencije. Bilo bi zanimljivo da na ovom dnevnom redu imamo novi izveštaj komisije, ali verovatno ćete čekati da prođu još tri godine, ali, verovatno nećete moći vi da sačekate to, pa da ponovo grupno razmatramo te izveštaje. Ta komisija se do sada pokazala nedovoljno efikasnom u suzbijanju monopola u oblasti trgovine, a vi joj sad dodajete još dodatne nadležnosti, još nešto da nadgleda, a i to će raditi neefikasno.
Recimo, jedna od naših srednjoročnih mera bila je izmena Zakona o ograničenju trajne sektorske analize koju radi Komisija za zaštitu konkurencije na 12 meseci, po ugledu Nemačku, jer ako Komisija bude, kao što je do sad bila, pasivna, netransparentna, radi neefikasno, mi ne možemo da imamo preventivne i pravovremene efekte mera, ni u široj, mnogo značajnijoj oblasti zaštite konkurencije, pa onda ni u ovim drugim nadležnostima koje ovoj neefikasnoj Komisiji dodajete. Možda ona nema dovoljno kapaciteta, ali hajde da radimo na tome.
Konkretno ovde, baš u ovoj oblasti, dakle, sektorska analiza, koliko sam ja gledala izveštaje, trajala je od 2022. godine. U međuvremenu je krenulo ispitivanje uslova konkurencije prehrambenih proizvoda, maloprodaje, pa je pokrenut postupak protiv četiri trgovinska lanca koji ukupno čine preko 50% tržišta maloprodaje na teritoriji Srbije, "Delez", "Merkator", "Univereksport" i DIS, zbog pretpostavke da su izvršili povredu konkurencije zaključivanjem restriktivnog sporazuma i ništa od svega toga nije urađeno. Sada je 2026. godina i ništa od svega toga nije urađeno. Dakle, mi ne znamo ništa o ovom postupku, deluje da nije završen, nema nijednu meru, a onda sada dodamo još nadležnosti za Komisiju da nam ovde hitno reši i nepoštene trgovačke prakse.
4/3 JJ/LjL
Idemo dalje, dakle, kao što smo rekli, gde je trgovina tu je i trgovina robljem, kako kaže Aleksandar Vučić ili tačnije, da se sada uozbiljim, pošto ovo zaista jeste ozbiljna tema, Zakon o sprečavanju suzbijanja trgovine ljudima i zaštiti žrtava. Ljudi koji se godinama bave ovom temom kažu da ima mnogo drugih problema i da donošenje jednog zakona nije baš nešto što su oni tražili, nije im to bilo baš hitno, ali on se kao i mnogi druge stvari našao u reformskoj agendi, neke stvari u toj Reformskoj agendi su zaista dobre i treba da budu tu, ali one su isto zbrzane, jer niste konsultovali civilno društvo kada ste pravili, verovatno ste zgodno namestili neke stvari koje možete brzo da rešite i da kažete – evo, sada smo ovo hitno usvojili. Konkretno ovaj zakon je mera u podoblasti – borba protiv organizovanog kriminala. To smo juče isto čuli od ministra, zajedno sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, Krivičnim zakonikom i tako dalje. Naravno, za to vreme dok je hitno da se bavim borbom protiv organizovanog kriminala, mi napadamo Tužilaštvo za organizovani kriminal, sklanjamo tužioce koji rade na slučajevima trgovine drogom, pošto valjda može da se trguje drogom, može da se trguje robljem, a može i da se izvozi oružje za ubijanje dece u Palestini. Dakle, sve to može, ali je hitno odjedanput da rešimo neke stvari, ubrzamo naš evropski put.
Dakle, pošto je ovde tvrdnja da je borba protiv trgovine ljudima jako hitno i bitno pitanje za režim, mogli bi da nam odgovore na neka pitanja – koliko ste organizovanih kriminalnih grupa koje se bave trgovinom ljudima otkrili prošle godine? Jednu. Zašto se podneli krivične prijave tek protiv 25 lica, identifikovanih žrtava je tri puta više u 2025. godini? Koliko je sumnji na trgovinu Centru za zaštitu uputio zdravstveni sistem, prosveta, Inspektorat za rad? Dakle, svi ovi sistemi prošli su silne obuke, međutim, ovi brojevi su nula-jedan-nula-jedan.
5/1 VS/JG 10.40 – 10.50
Samo prošle godine 35% od ukupnog broja identifikovanih žrtava bilo je radno eksploatisano, a radna inspekcija poslala je samo jednu prijavu sve ostale uglavnom organizacije civilnog društva. Kako planirate da se borite protiv radne eksploatacije stranih radnika? Što je narastajući problem, a zakon uopšte ne tretira ovo pitanje dovoljno. Šta je sa sigurnim smeštajem za muškarce žrtve? Još 2024. godine rekli ste da je obezbeđen prostor nikako da se obezbedi licenca.
Koliko je ovo pitanje važno govori to da je nacionalni izvestilac u oblasti trgovine ljudima Zaštitnik građana i u ovim drugim zemljama, verovatno gde su na tim pozicijama primereni Zaštitnici građana, to ima smisla u Srbiji, nažalost to nikako nema smisla. Pogotovo i zato što se Zaštitnik građana pokazao u ovoj oblasti onako da nije video prinudni rad, a u drugim oblastima uglavnom se ističe posebno negativno.
Tako je on vodio postupak ocene zakonitosti, ispravnosti rada više organa uprave povodom navoda radne eksploatacije u Fabrici „Linglong“ u Zrenjaninu i ovo je jedan od retkih postupaka koje Zaštitnik građana zapravo vodio i nalaze objavio. Kako izgleda taj Izveštaj koji je on objavio.
Dakle, on ima 29 strana prepisanih izveštaja koji su mu dostavljani, a onda ima zaključak da nisu utvrđeni nikakvi propusti. Dve godine kasnije odlukom američke službe za carinu i zaštitu granica uvedene su sankcije Kineskoj fabrici „Linglong“ u Srbiji zbog sumnje na prinudni rad. Pošiljke iz Srbije zadržane su zbog dokaza koji ukazuju na postojanje devet indikatora prinudnog rada u proizvodnji. Zamislite, Zaštitnik građana ništa nije video, ništa nije mogao da pronađe iako je bio na terenu. Ništa mu nije bilo sumnjivo. Hitno je, baš je hitno da se borimo protiv organizovanog kriminala.
Da, se vratim ponovo za kraj na ovaj ozbiljan i važan zakon, on zaista ima dobra rešenja, tu je i juče Ivica Dačić pomenuo načela socijalnog puta, to je dobro, dobro je što se navodi da će i organizacija civilnog društva koja pruža i zaštitu u ovoj oblasti konačno dobiti sredstva za svoje licencirane usluge iz budžeta, da će biti obezbeđena sredstva za kompenzaciju žrtava.
Mi smo podneli amandmane uvažavajući predloge onih organizacija koje se ovom temom godinama bave i čije vi predloge niste uvažili. Jedan takav predlog želim da istaknem za kraj, tiče se oblika eksploatacije i zahteva da se i tu uvrsti i komercijalno surogatstvo. Predložena dopuna se zasniva na razvoju zakonodavnog okvira EU i u skladu je sa najnovijom antitrafiking direktivom iz 2024. godine.
Dakle, ona prepoznaje zloupotrebu surogatsva kao oblika eksploatacije žena i s obzirom na prekogranične prakse koje pogađaju žene iz siromašnijih sredina, Srbija bi trebalo da u ovu praksu eksplicitno uključi ove zakone i na taj način uskladi svoje zakonodavstvo sa standardima EU. Kada već hoćete da fingirate, da se harmonizujemo sa evropskim direktivama, hoćete da fingirate da vam je stalo, hajde bar to da uradimo kako treba vi ovo primenjivati nećete, ali ima ko hoće. Hvala.