Sednica je oblik rada Narodne skupštine, odnosno njenog radnog tela na kojoj narodni poslanici, odnosno članovi radnog tela razmatraju pitanja koja se nalaze na dnevnom redu i o njima odlučuju.
Na sednici od 23. oktobra 2019. godine, članovi Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava razmotrili su Predlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku o izmenama i dopunama Finansijskog plana Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje za 2019. godinu.
Predlog odluke obrazložila je predstavnik predlagača Jelena Tanasković, državna sekretarka Ministarstva finansija, koja je navela da se tzv. rebalans budžeta PIO fonda radi iz dva razloga, a to su jednokratna isplata penzionerima u iznosu od 5.000 dinara i sprovođenje Zaključka Vlade o povezivanju staža i vrednosti konverzija kojima se potraživanja PIO fonda po osnovu neisplaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje pretvaraju u trajni ulog u kapitalu.
Nakon rasprave, članovi Odbora prihvatili su Predlog odluke i uputili ga Narodnoj skupštini na razmatranje i odlučivanje i odlučili da izvestilac Odbora na sednici Narodne skupštine bude član Odbora Đorđe Milićević.
Sednici je predsedavala predsednica Odbora dr Aleksandra Tomić, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Zoran Bojanić, Olivera Pešić, dr Milorad Mijatović, Srbislav Filipović, Goran Kovačević, Snežana B. Petrović, Radmilo Kostić, Đorđe Milićević i Tanja Tomašević Damnjanović.
Na sednici Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, održanoj 22. oktobra, razmotreni su predlozi zakona koji su predloženi za dnevni red Četvrte sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine u 2019. godini.
Članovi Odbora su ocenili da su Predlog zakona o poštanskim uslugama, Predlog zakona o potvrđivanju akata Svetskog poštanskog saveza, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o informacionoj bezbednosti, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o opštoj bezbednosti proizvoda i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o izvozu i uvozu robe dvostruke namene, koje je podnela Vlada, u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.
Sednici je predsedavao predsednik Odbora Đorđe Komlenski, a prisustvovali su članovi i zamenici članova Odbora: Aleksandra Majkić, Vesna Marković, Srbislav Filipović, Bojan Torbica, Bajro Gegić, Jelena Žarić Kovačević, Petar Petrović i Milena Ćorilić.
Na sednici od 22. oktobra 2019. godine, članovi Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava pokrenuli su postupak za izbor člana Saveta guvernera Narodne banke Srbije.
Imajući u vidu da članu Saveta guvernera NBS mr Nikoli Martinoviću drugi mandat ističe 8. decembra ove godine, o čemu je NBS dopisom obavestila Odbor, predsednica Odbora dr Aleksandra Tomić predložila je da Odbor uputi dopis predsednicima poslaničkih grupa u Narodnoj skupštini da u roku od 15 dana dostave predloge kandidata sa biografijom i izjavom o prihvatanju kandidature, nakon čega će Odbor obaviti razgovor sa kandidatima. Ovaj predlog članovi Odbora prihvatili su jednoglasno.
Sednici je predsedavala predsednica Odbora dr Aleksandra Tomić, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Zoran Bojanić, Sonja Vlahović, Momo Čolaković, Olivera Pešić, Milan Lapčević, dr Milorad Mijatović, Srbislav Filipović, Veroljub Arsić i Goran Kovačević.
Na sednici Obora održanoj 22. oktobra razmotreni su, u načelu, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o opštoj bezbednosti proizvoda i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o izvozu i uvozu robe dvostruke namene, koje je podnela Vlada.
Predloge zakona su, u ime Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, obrazložile Vera Despotović i Jasmina Roskić.
Članovi Odbora su, većinom glasova, usvojili predloge zakona dnevnog reda 51. sednice Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku.
Sednici je predsedavala predsednica Odbora Snežana B. Petrović, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova: prof. dr Aleksandra Tomić, Stanislava Janošević, Gorica Gajić, Aleksandar Stevanović, Zoran Bojanić, Milimir Vujadinović, Snežana R. Petrović, Snežana Paunović i Ana Čarapić.
Na sednici održanoj 22. oktobra, članovi Odbora razmotrili su Predlog zakona o poštanskim uslugama, Predlog zakona o potvrđivanju akata Svetskog poštanskog saveza i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o informacionoj bezbednosti, u načelu.
Predloge zakona obrazložili su predstavnici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Marija Vučinić, načelnica Odeljenja za poštanski saobraćaj i nadzor i Natalija Radoja, šefica Odseka za regulativu, analizu i planiranje u oblasti informacionog društva.
Marija Vučinić je istakla da su osnovni ciljevi donošenja zakona o poštanskim uslugama stvaranje uslova za unapređenje razvoja tržišta poštanskih usluga, obezbeđenje održivosti i dostupnosti univerzalne poštanske usluge, kao i stvaranje uslova za unapređenje kvaliteta u obavljanju poštanskih usluga.
Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su većinom glasova predložili Narodnoj skupštini da prihvati pomenute predloge zakona, u načelu.
Sednici je predsedavala predsednica Odbora Katarina Rakić, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Ivana Nikolić, Dalibor Radičević, dr Vladimir Orlić, Ognjen Pantović, Aleksandar Stevanović, Jasmina Karanac, Olivera Pešić, Stefana Miladinović, Goran Kovačević i Snežana B. Petrović.
Na sednici, održanoj 22. oktobra, članovi Odbora razmotrili su u načelu, više predloga zakona koji su predloženi za dnevni red Četvrte sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2019. godini.
Nakon obrazloženja predstavnika Ministarstava trgovine, turizma i telekomunikacija Odbor je prihvatio Predlog zakona o poštanskim uslugama, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o informacionoj bezbednosti, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o opštoj bezbednosti proizvoda i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o izvozu i uvozu robe dvostruke namene, u načelu.
U nastavku sednice, članovi Odbora odredili su delegaciju koja će učestvovati na 62. plenarnom sastanku Konferencije odbora za evropske poslove parlamenata država članica Evropske unije (KOSAK), koji će se održati u Helsinkiju, Republika Finska, od 1. do 3. decembra 2019. godine, a koju će činiti poslanici Elvira Kovač, Biljana Pantić Pilja i Vladimir Đurić.
Sednici je predsedavala zamenica predsednika Odbora Elvira Kovač, a prisustvovali su članovi i zamenici članova Odbora: Ivana Nikolić, dr Muamer Bačevac, Dušica Stojković, Vesna Marković, Vladimir Đurić, Dragan Šormaz, Olivera Pešić, Zvonimir Đokić i Dubravka Filipovski.
Članovi Odbora za dijasporu i Srbe u regionu, održali su, zajedno sa Odborom za kulturu i informisanje, 22. oktobra, sednicu na kojoj se razgovaralo o očuvanju kulturnog identiteta u dijaspori.
Na tu temu članovima Odbora obratila se Milica Mila Pivnički Malruni, supruga bivšeg premijera Kanade Brajana Malrunija, istaknuta članica srpske dijaspore u Kanadi.
U ime predsednice Narodne skupštine Maje Gojković, i svoje ime, Milu Malruni i njenog supruga Brajana Malrunija, pozdravio je potpredsednik Narodne skupštine prof. dr Vladimir Marinković, a uvodnim obraćanjima obratili su se predsednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta, kao i predsednik PGP sa Kanadom Zoran Bojanić.
Mila Malruni, kao istaknuta članica srpske dijaspore iz Kanade, govorila je o tome kako očuvati kulturni identitet srpskog naroda u dijaspori. Ona je naglasila da je multikulturalizam izuzetno važno pitanje u Kanadi, kao državi koja veruje u vladavinu prava, demokratiju i slobodu mišljenja, dodavši da kulturne raznolikosti mogu biti blago svake zemlje ukoliko su tretirane na pravi način.
Milica Mila Pivnički Malruni poreklom je iz Novog Bečeja i kao istaknutoj članici srpske dijaspore dode ljen joj je Vitez svetosavskog pacifizma. Opština Novi Bečej je u saradnji sa Arhivom Zrenjanina i Novog Bečeja i ambasadorkom dr Ljiljanom Nikšić priredila knjigu pod nazivom „Milina zemlja predaka – Porodica Pivnički u istoriji Novog Bečeja“.
Sednici su prisustvovali članovi Poslaničke grupe prijateljstva sa Kanadom, ambasador Kanade u Srbiji Nj.E. Kati Čaba, ambasadori Belgije, Iraka, Katara, Maroka i Alžira, predstavnici diplomatskog kora, Ministarstva spoljnih poslova i Opštine Novi Bečej.
Sednici je predsedavao predsednik Odbora Miodrag Linta, kao i članovi i zamenici članova Odbora Mirjana Dragaš, Aleksandar Marković, Blaža Knežević, Olivera Ognjanović, mr Jadranka Jovanović, Snežana Paunović, prim. dr Vlado Babić, Marjana Maraš, Dragan Veljković, Zoran Bojanić i Aleksandar Čotrić.
Članovi Odbora za kulturu i informisanje, održali su, zajedno sa Odborom za dijasporu i Srbe u regionu, 22. oktobra, sednicu na kojoj se razgovaralo o očuvanju kulturnog identiteta u dijaspori.
Na tu temu članovima Odbora obratila se Milica Mila Pivnički Malruni, supruga bivšeg premijera Kanade Brajana Malrunija, istaknuta članica srpske dijaspore u Kanadi.
U ime predsednice Narodne skupštine Maje Gojković, i svoje ime, Milu Malruni i njenog supruga Brajana Malrunija, pozdravio je potpredsednik Narodne skupštine prof. dr Vladimir Marinković, a uvodim obraćanjima obratili su se predsednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta, kao i predsednik PGP sa Kanadom Zoran Bojanić.
Mila Malruni, kao istaknuta članica srpske dijaspore iz Kanade, govorila je o tome kako očuvati kulturni identitet srpskog naroda u dijaspori. Ona je naglasila da je multikulturalizam izuzetno važno pitanje u Kanadi, kao državi koja veruje u vladavinu prava, demokratiju i slobodu mišljenja, dodavši da kulturne raznolikosti mogu biti blago svake zemlje ukoliko su tretirane na pravi način.
Milica Mila Pivnički Malruni poreklom je iz Novog Bečeja i kao istaknutoj članici srpske dijaspore dode ljen joj je Vitez svetosavskog pacifizma. Opština Novi Bečej je u saradnji sa Arhivom Zrenjanina i Novog Bečeja i ambasadorkom dr Ljiljanom Nikšić priredila knjigu pod nazivom „Milina zemlja predaka – Porodica Pivnički u istoriji Novog Bečeja“.
Sednici su prisustvovali članovi Poslaničke grupe prijateljstva sa Kanadom, ambasador Kanade u Srbiji Nj.E. Kati Čaba, ambasadori Belgije, Iraka, Katara, Maroka i Alžira, predstavnici diplomatskog kora, Ministarstva spoljnih poslova i Opštine Novi Bečej.
Sednici je predsedavao predsednik Odbora Mirko Krlić, kao i članovi i zamenici članova Odbora mr Jadranka Jovanović, Aleksandar Jugović, Dragana Kostić, Stanija Kompirović, prof. dr Marko Atlagić, Mladen Lukić, Snežana Paunović, Nataša Mihajlović Vacić, Hadži Milorad Stošić i Đorđe Vukadinović.
Na sednici održanoj 22. oktobra, članovima Odbora za spoljne poslove obratio se Brajan Malruni, bivši premijer Kanade, koji je govorio o 100 godina savezničkih veza Srba i Kanađana.
Brajan Malruni, 18 premijer Kanade, istakao je da poseta Srbiji predstavlja i za njega i za njegovu suprugu izuzetnu čast, kao i to što ima priliku da preko svoje porodice deli veze sa Srbijom i njenim narodom.
„Zahvaljujem se na prilici da vam se danas obratim u ovom visokom domu, bio sam poslanik u kanadskom parlamentu 10 godina, devet godina sam bio premijer Kanade i svestan sam posvećenosti svih članova parlamenta koji radom pomažu razvoj svog naroda“, poručio je Malruni članovima Odbora za spoljne poslove.
On je dodao da Kanađani i Srbi imaju zajedničku prošlost i odnose među ljudima koji ih povezuju. U Kanadi živi preko 100.000 stanovnika srpskog porekla, koji su važan činilac kanadskog društva, istakao je Malruni. On je dodao da je kanadska vlada koju je predvodio 1988.godine donela prvi zakon o multokulturalnosti sa ciljem da se izgradi multikulturno društvo u kome će ljudi iz čitavog sveta imati jednaku ulogu i priznanje u društvu. Govoreći o zajedničkoj istoriji Malruni je dodao da dve zemlje povezuje savezništvo iz oba svetska rata, kada su se Srbi i Kanađani borili i umirali zajedno za slobodu.
„Mi poštujemo Srbiju zbog hrabrosti, izdržljivosti i borbenosti. Znamo i nećemo nikada zaboraviti izuzetno veliku cenu koju je srpski narod platio braneći slobodu“, poručio je Malruni.
Da ilustruje poštovanje srpskih žrtava, Malruni je naveo da se u zapadnoj Kanadi, u provinciji Alberta, nalazi planina nazvala po Radomiru Putniku, sa obeležjem na kome je napisano da je postavljeno u čast Radomira Putnika i palih srpskih boraca.
Malruni je govorio o svom angažmanu u UN tokom ratnih sukoba u bivšoj Jugoslaviji i doprinosu kanadskih snaga u mirovnim misijama i poručio da veruje da srpski narod treba da bude tvorac svoje budućnosti, kao i da Srbi moraju da imaju snove i vizije kako bi ostvarili svoje ciljeve. On se u svom obraćanju osvrnuo i na pitanje Kosova i Metohije i dijalog Beograda i Prištine ocenivši ga kao osetljivo pitanje.
„Moramo da zalečimo sve stare rane kako bismo učili iz svojih grešaka. Suočavanje sa prošlošću je način da se zaleče rane i da se krene napred. Srbija sada ima priliku, kao i mnoge druge zemlje, da postane članica EU, sa stanovišta nekoga ko je prošao kroz sličnu atmosferu, mi znamo da je proces pristupanja EU danas mnogo teži. Članstvo u EU nudi Srbiji izglede za prosperitet, napredak, te vas ohrabrujem da nastavite ovim putem sa zanosom i elanom i da rešite nesporazume koje imate sa drugim zemljama u regionu. Ne postoji zemlja koja je dovoljno bogata i sposobna da se bori sa novim izazovima sama, neophodno je da se razmenjuju mišljenja i da se grade novi i obnavljaju stari odnosi. Nadam se da će Kanada i Srbija nastaviti da zajedno rade na ostvarivanju ovih ciljeva“, poručio je Malruni.
Supruga Brajana Malrunija, Milica Mila Pavlički Malruni prethodno se obratila narodnim poslanicima na zajedničkoj sednici Odbora za dijasporu i Srbe u regionu i Odbora za kulturu i informisanje. Mila Malruni poreklom je iz Novog Bečeja i kao istaknutoj članici srpske dijaspore dodeljen joj je Vitez svetosavskog pacifizma. Opština Novi Bečej je u saradnji sa Arhivom Zrenjanina i Novog Bečeja i ambasadorkom dr Ljiljanom Nikšić priredila knjigu pod nazivom „Milina zemlja predaka – Porodica Pivnički u istoriji Novog Bečeja“.
Sednici su prisustvovali članovi Poslaničke grupe prijateljstva sa Kanadom, ambasador Kanade u Srbiji Nj.E. Kati Čaba, ambasadori Belgije, Iraka, Katara, Maroka i Alžira, potomci Mihajla Pupina, predstavnici diplomatskog kora, Ministarstva spoljnih poslova i Opštine Novi Bečej.
Sednici je predsedavao predsednik Odbora prof.dr Žarko Obradović, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Dubravka Filipovski, Ljiljana Malušić, Jovan Palalić, Tijana Davidovac, dr Milorad Mijatović i Đorđe Vukadinović.
Odbor za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu održao je 17. oktobra 2019. godine sednicu van sedišta Narodne skupštine, na Staroj planini, na kojoj je razmotreno stanje u poljoprivredi u područjima sa otežanim uslovima rada, sa posebnim osvrtom na stočarstvo, voćarstvo i seoski turizam.
Sednici je, pored članova Odbora, prisustvovao državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Velimir Stanojević sa saradnicima, Igor Stevanović, zamenik predsednika Skupštine opštine Knjaževac i predstavnici poljoprivrednih udruženja.
Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede istakao je značaj razvoja stočarstva, voćarstva i seoskog turizma na jugu Srbije. Prisutne je upoznao sa projektima i subvencijama koje Ministarstvo daje za razvoj ovih grana poljoprivrede.
Nakon duže rasprave, u kojoj su učestvovali članovi Odbora, predstavnici poljoprivrednih udruženja i predstavnici Ministarstva, Odbor je usvojio zaključak povodom razmatranja teme stanja u poljoprivredi u područjima sa otežanim uslovima rada, sa posebnim osvrtom na stočarstvo, voćarstvo i seoski turizam.
Odbor je ovu sednicu održao van sedišta Narodne skupštine, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC), u okviru projekta „Jačanje nadzorne uloge i javnosti u radu Narodne skupštine.“.
Sednici je predsedavao predsednik Odbora Marijan Rističević, a prisustvovali su članovi i zamenici članova Veroljub Matić, Žarko Bogatinović, Milija Miletić, Aleksandra Jevtić, Mladen Lukić, Arpad Fremond, Marjana Maraš i Zvonimir Đokić.
Na sednici, održanoj 10. oktobra, članovi Odbora za spoljne poslove usvojili su pet inicijativa za posete, konstatovali redovne aktivnosti stalnih delegacija, usvojili više izveštaja o realizovanim posetama i konstatovali ostale realizovane kontakte.
U nastavku sednice, Odbor je konstatovao i obrazovanje Poslaničke grupe prijateljstva sa Gvatemalom, za čijeg predsednika je izabran narodni poslanik prof. dr Vladimir Marinković. Takođe, izabran je i predsednik Poslaničke grupe prijateljstva sa Demokratskom Republikom Korejom, dr Vladimir Orlić, a konstatovane su promene i u sastavu Poslaničke grupe prijateljstva sa Ugandom.
Sednici je predsedavao predsednik Odbora prof. dr Žarko Obradović, a prisustvovali su članovi i zamenici članova Odbora: Dušica Stojković, Đorđe Kosanić, Jovan Palalić, Milisav Petronijević, Maja Puzić Mačužić, Nikola Savić, Tijana Davidovac, dr Milorad Mijatović i Ljiljana Malušić.
Odbor za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku je na sednici održanoj 9. oktobra utvrdio Listu kandidata za predsednika Komisije za zaštitu konkurencije i uputili je Narodnoj skupštini na razmatranje i odlučivanje.
Članovi Odbora su na sednici utvrdili i Listu kandidata za tri člana Saveta Komisije za zaštitu konkurencije, koju su uputili Narodnoj skupštini na razmatranje i odlučivanje.
Sednici je predsedavala predsednica Odbora Snežana B. Petrović, a prisustvovali su članovi i zamenici članova Odbora: dr Aleksandra Tomić, Stanislava Janošević, Studenka Kovačević, Gorica Gajić, Nataša Mihailović Vacić, Snežana R. Petrović, Zoran Bojanić, Milimir Vujadinović, Snežana Paunović i Ana Čarapić.
Na sednici Odbora, održanoj 7. oktobra, razmotreni su amandmani na predloge zakona dnevnog reda Druge sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine u 2019. godini.
Na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Republike Srbije za 2019. godinu, podneto je 14 amandmana. Odbor je ocenio da nisu u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu amandmani koje je na član 1. i član 7. podneo narodni poslanik prof. dr Miladin Ševarlić, kao ni amandmani koje je na član 1. i član 7. sa ispravkom, podneo narodni poslanik Marijan Rističević, te je ocenjeno da ti amandmani nisu u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije. Odbor je ocenio da su ostali amandmani u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.
Na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu, podneto je 19 amandmana, za koje je Odbor ocenio da su u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.
Na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost, podneto je 15 amandmana. Odbor je ocenio da su svi amandmani u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.
Na Predlog zakona o kontroli državne pomoći, podnet je 31 amandman. Odbor je ocenio da su svi amandmani u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.
Na Predlog zakona o računovodstvu, podneto je 36 amandmana. Odbor je ocenio da su svi predloženi amandmani u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.
Na Predlog zakona o reviziji, podneto je 35 amandmana, za koje je odbor ocenio da su u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.
Na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita, podneto je 30 amandmana. Odbor je ocenio da amandman na član 11. koji je podneo narodni poslanik Tomislav Ljubenović, nije u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije. Prema oceni Odbora preostali amandmani su u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.
Na Predlog zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom, podneto je 28 amandmana, a Odbor je ocenio da su svi amandmani u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.
Na Predlog zakona o alternativnim investicionim fondovima, podneto je 35 amandmana. Odbor je ocenio da su svi amandmani u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.
Sednici je predsedavao predsednik Odbora Đorđe Komlenski, a prisustvovali su sledeći članovi zamenici članova: Aleksandra Majkić, dr Dragana Barišić, Neđo Jovanović, Srbislav Filipović, Krsto Janjušević, dr Balin Pastor, Jelena Žarić Kovačević i Milena Ćorilić.
Na sednici Odbora, održanoj 7. oktobra, razmotreni su amandmani na Predlog zakona o kontroli državne pomoći, Predlog zakona o računovodstvu, Predlog zakona o reviziji, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita, Predlog zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom i Predlog zakona o alternativnim investicionim fondovima, koje je podnela Vlada.
Na Predlog zakona o kontroli državne pomoći podnet je 31 amandman, od kojih je Vlada predložila Narodnoj skupštini da usvoji amandmane na članove 5,10,12,29,35 i 47. Predloga zakona, koje je podneo narodni poslanik Vladimir Orlić. Preostale amandmane Vlada i Odbor nisu prihvatili.
Na Predlog zakona o računovodstvu podneto je 36 amandmana. Vlada i Odbor nisu prihvatili predložene amandmane.
Na Predlog zakona o reviziji podneto je ukupno 35 amandmana. Vlada i Odbor odbili su predložene amandmane.
Na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita, podneto je ukupno 30 amandmana, Vlada i Odbor nijedan nisu prihvatili.
Na Predlog zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom podneto je ukupno 28 amandmana, Vlada i Odbor nijedan nisu prihvatili.
Na Predlog zakona o alternativnim investicionim fondovima, podneto je 35 amandmana, Vlada i Odbor nijedan nisu prihvatili.
Sednici je predsedavala predsednica Odbora prof. dr Aleksandra Tomić, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Sonja Vlahović, Olivera Pešić, Goran Kovačević, Momo Čolaković, Zoltan Pek, Tanja Tomašević Damnjanović, Zoran Bojanić i dr Milorad Mijatović.
Na sednici održanoj 7. oktobra, članovi Odbora razmotrili su Odluku Republičke izborne komisije o dodeli mandata narodnog poslanika radi popune upražnjenog poslaničkog mesta u Narodnoj skupštini.
Odbor je izvršio uvid u Odluku Republičke izborne komisije i uverenje o izboru narodnog poslanika Nevenke Kostadinove, izabrane sa Izborne liste ALEKSANDAR VUČIĆ - SRBIJA POBEĐUJE, čime su se stekli uslovi za potvrđivanje mandata imenovanim narodnim poslanicima, te predlaže da Narodna skupština po prijemu ovog izveštaja, konstatuje potvrđivanje mandata novoizabranoj narodnoj poslanici Nevenki Kostadinovoj.
Tokom sednice, Odbor je razmotrio i dao pozitivno mišljenje narodnoj poslanici mr Jadranki Jovanović, da uz vršenje funkcije narodnog poslanika, može obavljati i drugu javnu funkciju, odnosno da vrši i funkciju člana, predstavnika osnivača, Saveta Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Na kraju sednice, članovi Odbora razmotrili su i Izveštaj Eparhijskog upravnog odbora Eparhije raško-prizrenske o pravdanju sredstava uplaćenih na račun Eparhije raško-prizrenske u iznosu od 121.911,44 dinara, za pomoć narodnim kuhinjama na Kosovu i Metohiji, a na osnovu Odluke o usmeravanju novčanih sredstava iz Fonda solidarnosti Narodne skupštine.
Sednici je predsedavao predsednik Odbora dr Aleksandar Martinović, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova: Sandra Božić, dr Dragana Barišić, dr Darko Laketić, Slavica Živković, Momo Čolaković, Petar Petrović, Goran Nikolić, Marko Zeljug i Aleksandar Marković.
Odbor za evropske integracije je, na sednici od 7. oktobra, razmotrio Izveštaj o pregovorima o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji tokom predsedavanja Rumunije (januar – jun 2019. godine), koji je članovima Odbora obrazložila pomoćnica ministarke za evropske integracije Ksenija Milenković.
Milenković je navela da je u tom periodu EU bila preokupirana unutrašnjim pitanjima, imajući u vidu da je vođena kampanja i da su održani izbori za EP, što se odrazilo i na politiku proširenja. Vlada Srbije nastavila je sa pripremama za otvaranje pregovaračkih poglavlja, ukazala je Milenković.
Nakon obrazlaganja Izveštaja, članovi Odbora usvojili su Izveštaj o pregovorima o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji tokom predsedavanja Rumunije (januar – jun 2019. godine) i predložili Narodnoj skupštini da ga razmotri i prihvati.
Sednici je predsedavao predsednik Odbora Nenad Čanak, a prisustvovali su članovi i zamenici članova Odbora Ivana Nikolić, dr Muamer Bačevac, Hadži Milorad Stošić, Vladimir Đurić, Krsto Janjušević, Tanja Tomašević Damnjanović, Biljana Pantić Pilja, Zvonimir Đokić i Elvira Kovač.