Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 29.03.2018.

4. dan rada

POSLANIČKO PITANJE

...
Pokret socijalista

Bojan Torbica

Poslanička grupa Pokret socijalista - Narodna seljačka stranka - Ujedinjena seljačka stranka
Poštovani predsedavajući, uvaženi ministri, pre svega želim da se zahvalim Vladi i ministrima što su uz brojne obaveze, pronašli vremena da danas budu sa nama u Narodnoj skupštini i da odgovaraju na pitanja narodnih poslanika.

Želeo bih da u ime poslaničke grupe Pokret socijalista, Narodna seljačka stranka, Ujedinjena seljačka stranka, pohvalim Vladu za dosadašnji rad tokom ovih desetak meseci, kao i da izrazim očekivanje da će taj rad u narednom periodu biti još bolji.

Za početak bih imao dva pitanja od kojih je jedno vezano medije, a drugo za zdravstvo. Od ukupno 73 elektronska medija, koji su 2014. godine bili u vlasništvu države, 50 medija je ušlo u proces privatizacije, od čega je njih 34 privatizovano, dok u 16 nisu pronašli svog kupca. Od medija koji su prvobitno imali kupce, u šest slučajeva su ugovori raskinuti, dok je u medijima koji nisu imali potencijalnog vlasnika pokrenut stečajni postupak.

Pojedini mediji nisu imali kupce iz više razloga, npr. zato što nisu imali poslovni prostor, zato što su imali staru i dotrajalu opremu, zato što su imali dugove i u njima je u skladu sa zakonom, kako je i predviđeno, sprovedena raspodela kapitala tadašnjim zaposlenima i bivšim zaposlenima. Sve što sam rekao se odnosi na elektronske medije koji su radili kao javna preduzeća, ali u procesu privatizacije je trebalo da uđe desetak medija koji su osnovani i koji su radili kao javne ustanove i to, uglavnom se radilo o dvojezičnim i višejezičnim radio stanicama od kojih je najveći broj bio na teritoriji AP Vojvodine.

Ti mediji zbog statusa javne ustanove, ali i delatnosti koju u najvećem broju slučajeva, uz informisanje je bila i kulturna delatnost, sem jednog izuzetka, nisu mogli biti privatizovani, pa su svi ili ugasili delatnost informisanja, ali su u potpunosti ugašeni kroz postupak likvidacije.

NJihovim gašenjem došli smo u situaciju da su mnoge opštine i gradovi ostali bez svoj jedinog lokalnog radijskog emitera, a lokalne televizijske emitere nikad nisu ni imali, a novi konkursi za upražnjene frekvencije nisu raspisivani poslednjih nekoliko godina.

Pošto svi znamo koliki je značaj lokalnih medija, interesuje me da li će i kada će biti raspisan konkurs za izdavanje dozvole emiterima radijskog programa na lokalnom nivou, naravno u sredinama gde ne postoji emiter i gde su te frekvencije slobodne.

Drugo pitanje jeste pitanje dokle se stiglo sa uključivanjem vojnih medicinskih ustanova u zajednički zdravstveni sistem, kako bi olakšali lečenje civilnim licima na ovim vojno-medicinskim ustanovama? Hvala.

ODGOVORI

Vladan Vukosavljević

| Ministar kulture i informisanja
Dakle, odgovor na vaše pitanje sastojao bi se otprilike u sledećem. Ministarstvo kulture i informisanja je završilo nacrt, teksta medijske strategije za narednih pet godina, radna grupa je potpisala taj tekst i mi očekujemo da će u narednom kratkoročnom periodu, možda sedam do deset dana i početi javna rasprava, koja je predviđena procedurom.
Dakle, jedan deo strategije baviće se i pitanjima koje ste vi postavili, a po donošenju, odnosno usvajanju strategije pristupiće se preispitivanju odredaba medijskih zakona i Zakona o javnom informisanju i medijima i Zakon o elektronskim medijima i Zakon o javnim medijskim servisima itd, u smislu njihove usklađenosti sa strateškim opredeljenjima države. Predlog zakona koji Vlada bude uputila Narodnoj skupštini, sadržaće i odredbe koje se tiču rešenja za stabilno i drugo finansiranje i elektronskih medija i štampanih medija.
Prema tome, tek po usvajanju strategije mi ćemo moći da vidimo koje odredbe koji zakona moraju i treba da budu usklađeni sa okolnostima koje ste vi naveli, koje se tiču funkcionisanja elektronskih medija.
...
Srpska napredna stranka

Zlatibor Lončar

| Ministar zdravlja
Mislim da verovatno znate, da što se tiče vojnih ustanova one već učestvuju u zbrinjavanju i radu sa civilnim stanovništvom. Primer je i recimo, dežurstvo VMA svake srede koje radi. To je jedan zajednički projekat koji već funkcioniše, shodno kapacitetima koje ima vojno zdravstvo mi smo u stalnoj komunikaciji i uvek razmatramo šta je to što možemo još više. Mogu da kažem da je to odlična saradnja i da će se sigurno tako i nastaviti.