Najnovije izmene i dopune Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti („Zakon“) stupile su na snagu 13. novembra 2020. godine, danom objavljivanja u Službenom glasniku, prethodno usvojene po hitnom postupku. Predlog izmena i dopuna Zakona usvojila je Vlada Srbije 06. novembra 2020. godine, dok je Narodna skupština o ovom predlogu raspravljala i glasala u jednom danu, bez ijednog podnetog amandmana, te je predlog usvojen sa 189 glasova za, od 192 prisutnih narodnih poslanika. Takođe, nijedan izvestilac nadležnih radnih tela Narodne skupštine nije se javio za reč prilikom rasprave u plenumu.
Polazna novina u ovom trenutku jeste to što je u članu 5. Zakona COVID-19, bolest koju izaziva virus SARS-COV-2, uvrštena na listu zaraznih bolesti koje se mogu sprečiti imunizacijom.
U nastavku je pregled važnijih izmena i dopuna Zakona, u smislu prava i obaveza građana, kaznenih odredbi i same primene novih odredbi Zakona.
1. NOVI POJMOVI UVEDENI IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA I NJIHOVO ZNAČENJE
Zakon je uveo nekoliko novih pojmova, među kojima su najznačajniji oni koji se odnose na mere zaštite i sprečavanja širenja zaraznih bolesti.
LIČNA ZAŠTITA
Mere lične zaštite predstavljaju ponašanje pojedinca usmereno na zaštitu sopstvenog i tuđeg zdravlja i života od zarazne bolesti (obaveza korišćenja zaštitnih sredstava, određenog ponašanja u zatvorenom prostoru, na javnim okupljanjima, itd). Konkretne mere lične zaštite i način njihove primene propisuje Vlada (trenutno je npr. na snazi mera lične zaštite – obavezno nošenje zaštitne maske za vreme boravka na javnim mestima u zatvorenom prostoru i ovu meru su dužna da primenjuju sva lica).
KUĆNA IZOLACIJA
Mera kućne izolacije je izdvajanje obolelih lica, bez simptoma ili sa simptomima koji ne zahtevaju hospitalizaciju, tokom perioda zaraznosti, sa ciljem da se spreči širenje zarazne bolesti. Ovu meru nalaže doktor medicine specijalista za infektivne bolesti ili drugi doktor medicine u skladu sa naredbom ministra, o čemu obaveštava teritorijalno nadležnog epidemiologa.
Način i kontrolu primene mere kućne izolacije propisuje Vlada.
KARANTIN U KUĆNIM USLOVIMA
Ovom merom se ograničava sloboda kretanja i prati zdravstveno stanje zdravih lica koja su bila u kontaktu, ili za koja se sumnja da su bila u kontaktu, sa licima zaraženim od zarazne bolesti ili putnika u međunarodnom saobraćaju koji dolaze iz država sa nepovoljnom epidemiloškom situacijom. Mera može trajati najduže do vremena maksimalne inkubacije određene zarazne bolesti.
Zakon navodi da ovu meru rešenjem određuje sanitarni inspektor. Inspektora obaveštava lekar specijalista epidemiologije o osobama na koje treba da se primeni mera. Lekar specijalista takođe obaveštava i osobu o trajanju mera i načinu sprovođenja. Ono što je važno jeste i da se rešenje sanitarnog inspektora smatra i potvrdom o sprečenosti osobe da radi dok ova mera traje, shodno čemu će osoba u karantinu moći da ostvari naknadu zarade.
Način i kontrolu primene mere karantina u kućnim uslovima propisuje Vlada.
2. PROŠIREN KRUG NADLEŽNIH ZA VRŠENJE INSPEKCIJSKOG NADZORA I NJIHOVA OVLAŠĆENJA
Najnovije izmene i dopune proširile su krug nadležnih za vršenje inspekcijskog nadzora nad primenom Zakona i među prava i dužnosti organa inspekcijskog nadzora uvrstile i izdavanje prekršajnog naloga.
Pored sanitarnih inspektora koji su u sklopu ministarstva do sada vršili nadzor, u slučaju proglašenja epidemije od većeg epidemiološkog značaja, posao nadzora poverava se i jedinicama lokalne samouprave. One pak ovaj nadzor mogu vršiti preko komunalne inspekcije i, u onim jedinicama gde postoji, preko komunalne milicije.
Ovlašćenja koja su ovi organi dobili su sledeća:
- Izdavanje prekršajnog naloga,
- Podnošenje prijave nadležnom organu za učinjeno krivično delo, odnosno zahtev za pokretanje prekršajnog postupka,
- Obaveštavanje drugog organa o razlozima za preduzimanje mera za koje je taj organ nadležan.
Izuzetno, kada postoje razlozi hitnosti zbog neposrednog ugrožavanja života i zdravlja ljudi, u slučajevima nepoštovanja mera u pogledu okupljanja ljudi suprotno propisima, ovi organi mogu da:
- Nalože da se isprazni objekat u kom je došlo do kršenja propisanih mera i
- Zabrane obavljanje delatnosti u objektu dok nadležni organ ne preduzme mere, a najduže 72 sata.
Jedinica lokalne samouprave, koja bude na ovaj način sprovodila nadzor, dužna je da obezbedi primenu plana zajedničkog nadzora komunalne inspekcije i komunalne milicije, kao i da na nedeljnom nivou dostavlja ministarstvu zdravlja izveštaje o sprovedenom nadzoru i preduzetim merama.
3. KAZNE ZA NEPOŠTOVANJE ZAKONA
Kaznene odredbe su takođe proširene i to tako što su kazne od 50.000 do 150.000 dinara predviđene i za fizička lica koja: (i) se na graničnom prelazu ne prijave nadležnoj zdravstvenoj službi, kao i ako se u mestu boravka ne jave nadležnom zavodu, odnosno institutu za javno zdravlje (odnosi se na lica koja dolaze iz zemalja u kojima su identifikovana oboljenja koja predstavljaju pretnju po međunarodno javno zdravlje ili postoji epidemija i rizik od oboljevanja od zaraznih bolesti koje se mogu uneti u zemlju), (ii) se u skladu sa izdatim rešenjem sanitarnog inspektora, u roku od 24 sata ne jave zavodu, odnosno institutu za javno zdravlje prema mestu boravka radi praćenja svog zdravstvenog stanja (ukoliko su po ulasku u zemlju stavljena pod zdravstveni nadzor) i (iii) odbiju ili se ne pridržavaju mere karantina u kućnim uslovima.
U Zakon je uveden i novi član 85a, koji predviđa kazne za pravna lica koja ne obezbede primenu mera lične zaštite u iznosu od 300.000 dinara, odnosno 150.000 dinara za preduzetnike. Odgovorno lice u pravnom licu će za ovaj prekršaj biti kažnjeno u iznosu od 50.000 dinara, a lice odgovorno za neposrednu primenu mera u iznosu od 30.000 dinara.
Isti član predviđa i kaznu od 5.000 dinara za sva fizička lica koja se ne pridržavaju propisanih mera lične zaštite u vreme proglašene epidemije.
4. MOGUĆNOST PREPORUČENE ILI OBAVEZNE IMUNIZACIJE PROŠIRENA NA "SVE DRUGE ZARAZNE BOLESTI"
Još jedna od važnih izmena jeste prilično široko ostavljena mogućnost određivanja preporučene ili obavezne imunizacije za sva lica. Do sada je ovo bilo moguće za bolesti (infekcije) navedene u članu 32. Zakona, dok je poslednjim izmenama i dopunama prošireno i i na sve „druge zarazne bolesti“. Ovakva opšta imunizacija naređuje se aktom ministra, u skladu sa preporukama Svetske zdravstvene organizacije, na predlog Zavoda za javno zdravlje i uz saglasnost Republičke stručne komisije za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti.
5. MOGUĆNOST OGRANIČAVANJA SLOBODE KRETANJA OSOBAMA U KOLEKTIVNOM SMEŠTAJU
Od ostalih izmena važno je napomenuti i da Zakon sada izričito predviđa mogućnost ograničavanja slobode kretanja licima u kolektivnom smeštaju. Ovu meru će biti moguće uvesti naredbom nadležnog ministra za sve vrste i sve objekte kolektivnog smeštaja ili samo za one u kojima su smeštena lica u povećanom riziku od razvijanja teških formi bolesti ili smrtnog ishoda usled infekcije.
6. OBAVEZA LEKARSKOG PREGLEDA PRILIKOM ULASKA U SRBIJU IZ ODREĐENIH ZEMALJA
Tačka 5. člana 53. Zakona uvodi mogućnost obaveznog lekarskog pregleda, laboratorijskog ispitivanja ili podnošenja izveštaja o takvom ispitivanju prilikom ulaska u Srbiju iz određenih zemalja.
7. OSTALE IZMENE
Još jedno zanimljivo rešenje, koje na neki način prati izmene Zakona, jeste i novi stav člana 13. Zakona koji predviđa dužnost pridržavanja propisanih mera i uputstava koje naloži lekar specijalista epidemiologije za lica koja identifikuje kao kontakte. Prema ovakvom zakonskom rešenju, moguće je na primer da određeno lice uopšte ne bude obavešteno o trenutku u kom se uspostavljaju njegove određene dužnosti. Na koji način će biti organizovano sprovođenje ovog rešenja u praksi, kao i ostalih mera predviđenih izmenama i dopunama Zakona, ostaje da Vlada bliže definiše podzakonskim aktima i da praksa pokaže funkcionalnost ovih zakonskih rešenja.
Da li podržavate ovaj predlog zakona?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate