Predlogom zakona uvodi se AtoN sistem obeležavanja plovnih puteva.Uvođenje ovog sistema podrazumeva zamenu klasičnih navigacionih bova koje obeležavaju plovne puteve novim bovama koje će imati ugrađene AIS AtoN transpondere koji omogućavaju da bove budu vidljive na elektronskim navigacionim kartama koje se na brodovima koriste u svim uslovima plovidbe (danju, noću, u uslovima magle…). Od posebnog su značaja iz razloga što omogućavaju da se plovni put vidi na elektronskim navigacionim kartama čak i u slučaju oštećenja bove, kada će organ nadležan za upravljanje Aton sistemom obeležavanja (Direkcija za vodne puteve) moći da aktivira “virtuelni aton”.
Predlagač zakona predlaže izmenu zakona kojom je precizirana sadržina tehničkih pravila za statutarnu sertifikaciju brodova unutrašnje plovidbe. Pored toga, predlaže se ukidanje kontrolnog pregleda kao vrste tehničkog pregleda brodova a uvodi se dobrovoljni pregled, koje se vrši na zahtev brodara između dva redovna pregleda broda.
Predlogom zakona uvodi se obaveza Uprave za utvrđivanje sposobnosti brodova za plovidbu da unosi podatke o plovilima pod srpskom zastavom u Evropsku bazu podataka o plovilima (EHDB) Predlagač zakona ističe da Uprava već vodi elektronski upisnik plovila koji je javno dostupan na internet stranici Uprave, koji u značajnoj meri već odgovara traženom formatu EHDB-a i da zbog toga neće biti potrebno izdvajati dodatna sredstva za nabavku softvera i aplikacija.
Uvedena je obaveza privrednom društvu/preduzetniku koji u obavljanju svoje delatnosti koristi čamac bez sopstvenog pogona, pedaline i sl. da obezbedi da svako lice koje se ukrcava na ova plovila obavezno ima prsluk za spasavanje kao i da obezbedi da navedena plovila koriste isključivo izvan plovnog puta. Predlagač zakona napominje da se radi o obavezi koju su ovi subjekti u praksi i do sada imali na osnovu naredbe Lučke kapetanije.
Predlogom zakona precizirano je da kao član posade broda može da bude ukrcano samo lice starije od 16 godina, odnosno starije od 18 godina ukoliko obavljanje poslova na brodu od strane tih lica može da ugrozi njihovo zdravlje ili bezbednost. Dodatno, predviđeno je da član posade koji je mlađi od 18 godina ne može da radi noću.
Predlagač zakona ističe da su kod pojedinih brodarskih kompanija primećena značajna prekoračenja standarda organizacije radnog vremena koje se primenjuju u EU i iz tog razloga predlaže dopunu zakona odredbama kojima se precizno uređuju radno vreme, radni dani i dani odmora, pravo na odmor, sezonski rad na putničkim brodovima, najduže dozvoljeno radno vreme noću, godišnji odmor, bezbednost i zdravlje na radu članova posade koji rade noću ili u smenama, kao i pravo na besplatni godišnji zdravstveni pregled članova posade.
Važećim Zakonom predviđeno je da u cilju unapređenja bezbednosti i efikasnosti brodskog saobraćaja i zaštite životne ,u područjima gde to bezbednost saobraćaja zahteva, ministar ustanovljava pružanje usluga servisa za upravljanje brodskimsaobraćajem (VTS), koji omogućava identifikaciju i praćenje plovila, pružanje plovidbenih informacija i pomoći i sl. Predlogom zakona precizira se da se za obavljanje poslova VTS obrazuje se VTS centar, kao posebna organizaciona jedinica u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Predlagač zakona smatra da će se na ovaj način rasteretiti lučke kapetanije koje su do sada, pored ostalih poslova iz svoje nadležnosti, obavljale i poslove VTS. Predlagač zakona procenjuje da će za potrebe VTS centra biće potrebno zapošljavanje najmanje četiri državna službenika tokom 2019. godine i da je za njihovo zapošljavanje potrebno obezbediti sredstva za isplatu zarada u ukupnom bruto iznosu od 4.025.397 dinara na godišnjem nivou.
Predviđeno je proširenje nadležnosti Agencije za upravljanje lukama koja će u skladu sa predlogom zakona biti nadležna i da vodi evidenciju o objektima lučke infrastrukture u svojini republike srbije na kojima agencija ima upisano pravo korišćenja, kao i katastarskim parcelama koje čine lučko zemljište;
Lučkim građevinama i objektima, osim lučke infrastrukture(izgrađene obale za pristajanje, lučke saobraćajnice, rasveta i sl.) i suprastrukture(upravne zgrade, skladišta i sl. izgrađeni na lučkom području) , smatra se i pristupna infrastruktura (objekti koji omogućavaju korisnicima pristup luci sa vode ili kopna a koji se nalaze izvan utvrđenog lučkog područja)
Predlogom zakona proširuje se pojam lučkog područja koji koji, prema predlogu zakona, obuhvata lučko zemljište, kao i parcele vodnog zemljišta na kojima se ustanovljava pravo službenosti za izgradnju lučke infrastrukture.
Osim toga, predlogom zakona predviđeno je da brodovi mogu da pristaju izvan lučkog područja radi pretovara šljunka i peska najkasnije do 31.12.2023. godine, i to isključivo na lokacijama na kojima se nalaze objekti za deponovanje i separaciju šljunka i peska obuhvaćenih planom jedinice lokalne samouprave. Predlagač zakona ističe da u Srbiji trenutno ne postoji nijedan legalan lučki terminal za pretovar šljunka i peska , te da će se na osnovu odredbi predloga zakona ovaj problem rešiti najkasnije za 6 godina (2023. godine ) koliko najduže traju privremene građevinske dozvole koje se prema važećim zakonima izdaju privrednim društvima koja upravljaju šljunkarama, nakon čega će doći do konačne relokacije šljunkara na zvanična lučka područja.
Konačno, predlogom zakona uveden je pojam privezišta za čamce (objekti opremljeni za prihvat i čuvanje čamaca) za koja odobrenja izdaje/oduzima jedinica lokalne samouprave. Za izdavanje odobrenja za privezišta za čamce plaća se lokalna administrativna taksa.
Da li podržavate ovaj predlog zakona?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate