Predlagač zakona smatra da je tokom prethodnih izbornih procesa dolazilo do propusta u sprovođenju i utvrđivanju rezultata izbora , da su postojeća pravila o predizbornoj tišini u povoljniji položaj stavljale kandidate koji su istovremeno i nosioci javnih funkcija kao i da je oblast predizbornog marketinga potrebno regulisati ovim Zakonom. Iz tog razloga, predlaže usvajanje novih rešenja kojima bi se sprečili propusti u radu organa za sprovođenje izbora i ostvarila efikasna zaštite izbornog prava.
Predlogom zakona predviđeno je besplatno oglašavanje kandidata tokom kampanje i to pod jednakim uslovima za sve liste/kandidate. Takođe, uvodi se obaveza organizovanja javne debate na javnom medijskom servisu , po unapred utvrđenim pravilima. Privatne televizije takođe mogu organizovati javne debate ali se tada i one moraju pridržavati istih pravila kao i javni servis.
Predlagač zakona smatra da su se važeće odredbe zakona koje se odnose na izbornu tišinu u praksi pokazale neefikasnim i da stavljaju u neravnopravan položaj opozicione kandidate, te predlaže ukidanje zabrane izborne propagande 48 časova pre dana održavanja izbora i na dan održavanja izbora.
Predlogom zakona proširuju se nadležnosti RIK-a u skladu sa kojima bi RIK bio nadležan za sprovođenje programa obuke za rad u biračkim odborima kao i za obezbeđivanje internet veze na svim biračkim mestima (kako bi birački odbori odmah po popunjavanju slali RIK-u skenirani zapisnik). Predlogom je precizirano i to da RIK rezultate izbora utvrđuje isključivo na osnovu zapisnika o radu biračkih odbora.
Precizirano je da se javnost u radu RIK-a obezbeđuje prenosima sednica putem interneta i TV-a, kao i prisustvom posmatrača i medija kojima se predlogom zakona daje pravo na uvid u dokumentaciju, stenografske beleške i sl.
Predlogom zakona precizno je definisan način sprovođenja programa obuke za rad u biračkim odborima. Obuku , koju može pohađati svaki punoletan državljanin Srbije koji ima biračko pravo, organizuje RIK dva puta godišnje a sprovodi je tročlana komisija sastavljena od članova stalnog sastava (od kojih je jedan uvek iz opozicione stranke). Obuka se sastoji od teorijskog i praktičnog dela nakon koga polaznici polažu test na osnovu koga im se izdaje potvrda o završenoj obuci koja važi 4 godine. Lice koje ne poseduje ovu potvrdu ne može biti imenovano u sastav biračkog odbora.
Predlagač zakona smatra da parlamentarne stranke ne treba u svakom izbornom ciklusu da prikupljaju potpise podrške birača, budući da njihov parlamentarni status ukazuje na to da imaju dovoljnu podršku birača. Iz tog razloga, predlogom zakona predviđeno je da potpise podrške prikupljaju samo grupe građana i stranka koja nema predstavnike u Narodnoj skupštini. Takođe, predviđeno je da se redosled izbornih lista na zbirnoj izbornoj listi utvrđuje žrebom, a ne prema redosledu njihovog proglašavanja.
Predlogom zakona predviđena je obaveza biračkog odbora da, odmah po popunjavanju, zapisnik o radu skenira i elektronskim putem dostavi RIK-u, koji ga najkasnije u roku od 2 sata po zatvaranju biračkog mesta mora objaviti na svojoj internet stranici.
Predlogom zakona omogućava se predstavnicima izbornih lista da prisustvuju logičko-računskoj kontroli podataka u zapisnicima o radu biračkih odbora u opštinama.
Takođe, predviđeno je da se svojstvo stranke nacionalne manjine može dokazati isključivo rešenjem o upisu u Registar političkih stranaka čija se overena kopija dostavlja prilikom podnošenja izborne liste.
Predlagač zakona predlaže produženje roka za objavljivanje konačnih rezultata izbora sa 96 sati na 9 dana od časa završetka glasanja. Predlaže se i obaveza RIK-a da privremene rezultate objavljuje na internet stranici, i to kako rezultate na republičkom nivou tako i rezultate po biračkim mestima.
U pogledu zaštite izbornog prava, predlagač smatra da nadležnost RIK-a treba proširiti na čitavu sadržinu ovog prava određenu Zakonom. U skladu sa tim, predlaže se ukidanje nadležnosti Nadzornog odbora Skupštine u postupku sprovođenja izbora nad postupcima političkih stranaka, kandidata i sredstava javnog obaveštavanja.
Osim toga, predlogom je predviđena i mogućnost izjavljivanja prigovora i u slučajevima kada se uvidom u birački materijal uoči nepravilnost u sprovođenju izbora i to u roku od 24 časa od časa kada je nepravilnost uočena.
Predloženim izmenama zakona omogućava se izjavljivanje vanrednog pravnog sredstva na odluke Upravnog suda donešene po žalbama na odluke RIK-a.
Predlogom zakona predviđene su više novčane kazne za kršenje odredbi Zakona.
Da li podržavate ovaj predlog zakona?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate