Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Borislav Antonijević

Borislav Antonijević

Grupa građana Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović

Govori

Hvala.

Uvažene kolege narodni poslanici, uvaženi narode Srbije, ovaj amandman predlažemo samo kako bismo ovaj član usaglasili sa prethodno predatim amandmanima.

Ono što želimo da istaknemo je da su svi ovi predlozi zakona loši, a prvenstveno je nečuveno što su prvo predati Narodnoj skupštini, a tek onda organizovana javna rasprava, što je mimo svake procedure.

Nakon javne rasprave ništa nije promenjeno u predlozima zakona, nikakva kritika nije usvojena, već je brže-bolje zakazana sednica Skupštine upravo sa ovim tačkama dnevnog reda, što nam govori da je javna rasprava o svim izmenama zakona zakazana čisto pro forme, kao što se i većina stvari radi.

3/2 MT/MJ

Ja bih, kao prethodni kolega, pozvao da se ne glasa za izmene ovog zakona. Da, znam da se ovaj amandman odnosi na stupanje na snagu osmog dana. Da, tako je, da se ne usvoji stupanje na snagu osmog dana, nego da se sve ponovo, da ponovo sve uđe u razmatranje. I, ako želimo da izborni proces u Srbiji konačno bude demokratski i da bude praćen i ispraćen jedna od osnovnih stvari je, ono što smo i predlagali u RIK, uvođenje video nadzora na svim biračkim mestima i da taj proces bude propraćen elektronskom kontrolom upoređivanja lica koja glasaju na svim biračkim mestima. Mislim, svi smo jasni da je to procedura koja je vrlo lako izvodljiva, da imamo programe, da imamo sve što može da se uradi, a što bi dovelo do ozbiljne kontrole biračkog procesa u ispravnosti i da je na izborima demokratska volja građana stvarno zastupljena.

Hvala vam.
Za predsednika, zamenika predsednika, člana i zamenika člana lokalne izborne komisije može biti imenovano samo ono lice koje ima važeću potvrdu o završenoj obuci za rad u izbornoj komisiji.

Naš stav je i smatramo da se ne sme uvoditi obavezna potvrda. U suštini, ne postoji i ne treba da se uvodi licenca za članove biračkih odbora i kontrolore jer za ta mesta kontrolora i za članove biračkih odbora baš ne postoji neka preterana jagma. Ovim se samo otežava mogućnost da se ljudi tome priključe.

Ono što mi je potpuno impresivno je da niko nigde nije pomenuo u Predlogu zakona na koji se način tretira iskustvo onih ljudi koji su kao kontrolori i članovi biračkih odbora učestovali na prethodnim izborima, već se uvodi obaveza nekakvog licenciranja, završavanja obuke kao dodatno opterećenje.

Svedoci smo da su kontrolori na članove biračkih odbora tokom prethodnih izbornih procesa vršili ogroman pritisak, te smo imali situaciju da je naših 20 kontrolora otišlo sa biračkih mesta na izborima u Zaječaru zato što su na to nekako prisiljeni, uslovljeni, ucenjeni itd. Ovim se samo otežava mogućnost da se ljudi prijave na to, zato što je do sada to prijavljivanje bilo dobrovoljno, a da ne pričamo o tome da naknada od 2.000 dinara za posao koji nije uopšte smešan, niti lak, boraviti na biračkom mestu skoro 13, 14 sati, posle toga završavati, prebrojavati glasove i ta naknada nije povećavana godinama. Mislim da će ovo samo otežati sve i nikako neće unaprediti birački proces, te smatram da ovo ne treba da bude usvojeno. Hvala vam.
Uvaženo predsedništvo, uvažene kolege narodni poslanici, postavljam ponovljeno pitanje Vladi Republike Srbije, Ministarstvu finansija Republike Srbije. Na osnovu kojih zakonskih nadležnosti i ovlašćenja Ministarstvo finansija donosi akte i obavlja radnje investitora u izgradnji EKSPO 2027, nacionalnog fudbalskog stadiona i uvođenju drugih infrastrukturnih projekata od značaja za Republiku Srbiju vredne više milijardi evra, kada prema Zakonu o ministarstvima ono nema nadležnost da obavlja ove poslove? Koliko Ministarstvo finansija ima stalno zaposlenih inženjera, saobraćajnih, građevinskih i drugih struka, sa potrebnim licencama i iskustvom za vođenje projekata velike vrednosti od značaja za Republiku Srbiju? I treće, koje stručne kvalifikacije i iskustvo ima pomoćnih ministra u Ministarstvu finansija nadležan za sektor za kapitalne projekte?

Pitanje za predsednika Republike, Vlade i ministarku energetike. Ovih dana smo svedoci zbivanja oko NIS-a gde prisustvujemo u bukvalnom smislu otimanju jednog od najvećih resursa Republike Srbije, koji se uzima iz ruku srpskog naroda. Prodaju nam se priče da će NIS kupiti unaprediti neki od svetskih značajnih firmi, poput MOL-a, „Šela“, a onda se pojavi domaća kompanija, totalno nepoznata, i bez poznate prošlosti koja ponudi dve milijarde evra, za kupovinu NIS-a. Zahtevamo da se hitno ispita o kome se radi, odakle je poreklo novca, pošto postoje osnovane sumnje da je novac od naših političkih elita, koji je niz godina unazad pokraden od naroda i države, čime ujedno dozvoljavamo da nam se najznačajnijim resursima upravljaju kriminalne organizacije i na taj način se nastavlja dalje laganje, pljačkanje naroda, tako i države.

Drugo pitanje – zašto država daje u bescenje eksploataciju nafte i gasa u momentu kada energetska kriza, koja drma ceo svet, naši građani plaćaju jedno od najvećih cena derivata u Evropi, a svi znamo da nas energetska kriza ne može toliko da udari jer imamo svoja eksploataciona polja koja kroz eksploataciju mogu da ublaže taj energetski stres i obezbede značajne količine, kako bismo premostili krizni period?

2/2 AL/VZ

Ministarka treba da obrazloži zašto je naša rudna renta samo 7% od vrednosti sirove nafte i kome to ona čini uslugu kada znamo da u zemljama koje su mnogo energetski jače od nas takve dažbine iznose šest do sedam puta više, ili je u pitanju opet neka burazerska preraspodela i zarad koga se pljačka državna imovina.

Treće pitanje. Zahtevamo da se izvrši bilans stanja nafte i gasa i objavi javno kolike su rezerve i koliko se vrši eksploatacija na godišnjem nivou i koliko država ubira prihoda od toga, da se objasni gde završavaju naše rezerve prirodnog gasa, ko ubira prihode od njih; takođe, da izađe u javnost kako da se prebrodi i na najbezbedniji način krizni period i zaštiti država od ekonomskih udara. Treba da se spreči pljačka i prodaja, bacanje rudnih bogatstava.

Pitanja deset Zajednice gluvih i nagluvih u Republici Srbiji. Kada će biti priznata urođena potpuna gluvoća kao 100% telesnog oštećenja uz odgovarajuću izmenu pravilnika i propisa? Kada će uvedeno pravo na invalidninu, invalidski dodatak ili inkluzivni dodatak, za gluve, nagluve osobe radi dostojanstvenog života i socijalne sigurnosti biti konačno uveden? Kada će biti uvedene sistemske olakšice za lica sa rešenjem 100% telesnog oštećenja uključujući komunalne, poreske, saobraćajne i druge pogodnosti? Kada će biti sprovedena puna primena Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, koju je Republika Srbija ratifikovala? Kada će biti obezbeđena potpuna pristupačnost u medijima, javnom informisanju, i društvenom životu, uključujući totlove, tumače i dostupne sadržaje? Kada će biti unapređeno obrazovanje gluvih i nagluvih osoba uz podsticanje upisa u srednje škole, fakultete, visokoškolske ustanove bez diskriminacije? Kada će biti ukinuto neopravdano ograničenje pri zapošljavanju uz individualnu procenu radne sposobnosti, posebno u zanimanjima gde invaliditet nije stvarna prepreka? Kada će biti sprovedeno obezbeđivanje asistivne opreme o trošku RFZO, uključujući svetlosne vibracione alarme, babu alarmne sisteme, protivpožarne signalizacije i druga pomagala? Kada će biti sprovedeno zakonsko jačanje statusa srpskog znakovnog jezika sa ciljem njegove ustavne i sistemske zaštite kao ravnopravnog jezika Zajednice gluvih i kada će biti povećan broj tumača za srpski znakovni jezik, kao i uvođenje akademskog obrazovanja i stručnog usavršavanja na univerzitetskom nivou? U ime Zajednice gluvih – Dušan Nikolić. Hvala vam.
Uvaženi narode Srbije, uvaženo predsedništvo, uvažene kolege narodni poslanici, par pitanja za Vladu Srbije.

Prvo pitanje. Prevođenje preduzeća sa statusom javnog preduzeća u d.o.o, tu mislimo na „Srbijašume“, „Vojvodina šume“, „Vojvodina vode“, „Skijališta Srbije“, nacionalne parkove, nameće se pitanje zašto se to radi. Promena statusa organizacije koja u ime države i pretpostavljam javnog interesa upravlja vitalnim interesima i resursima Srbije, površinske i podzemne vode, vodoprivredno zemljište, šume, biodiverzitet izaziva zebnju, jer se otvara mogućnost kontrole upravljanja tim

2/2 MZ/CG

novoformiranim preduzećima preko dokapitalizacije, odnosno uloženog privatnog kapitala i različitim faktorima uticaja koji zastupaju upravo privatni, a ne državni interes.

Sadašnji tretman prostora u zemlji koja ima probleme da obezbedi vodosnabdevanje stanovništva u uslovima ekstremnog zagađenja vazduha, vode i zemljišta, sa nekontrolisanom sečom šuma, govori o dominaciji interesnih grupa, ugrožavanju javnog zdravlja i o malicioznoj modifikaciji ključnih zakona i strateških dokumenata. Efikasnost upravljanja se degradira imenovanjem nesposobnih kadrova koji kompromituju rad preduzeća, a onda se stvara narativ o potrebi dovođenja efikasne uprave iz inostranstva i promene pravno-organizacionog statusa preduzeća. Krajnji efekat je preuzimanje kontrole nad resursima, dodatni gubitak suvereniteta, uvođenje stranog faktora i degradacija kvaliteta života čitave zajednice.

„Srbijašume“, svi stručnjaci, inženjeri, sa mizernim platama, uprkos enormnoj seči šume, par miliona kubika, ne mogu dobiti adekvatne plate i inženjeri napuštaju ta preduzeća, odlaze u privatni sektor. Da li je baš to interes?

Drugo pitanje, koji je javni interes Srbije bio da se bivša premijerka Tajlanda, koja je priznala republiku Kosovo Jinglak Šinavatra primi u državljane Republike Srbije, po članu 19. znamo da je to moguće, ali evo postavljamo pitanje – koji je to interes države Srbije da se ova žena primi u državljane, a znamo da mnogo zahteva za državljanstvo se ne realizuje od naše braće iz Republike Srpske i Crne Gore?

Vlada Srbije takođe treba da zna za dramatičnu situaciju u gradu Lazarevcu, koji pet dan već nema grejanje, deca se mrznu, šta se radi, uništena infrastruktura. Pozivaju se sve vlasti da se dozovu pameti i prestanu urušavanje Srbije. Za račun belosvetskog ološa i sopstveni račun, zbog prihvatanja opšteg neoliberalnog koncepta i globalističkih principa naše vlasti su krenule u urušavanje Srbije. Verovatno ste svesni da je ovaj koncept propao, pa bi moglo da se prestane i da se konačno okrenemo sebi, da se prestane sa urušavanjem EPS-a, a posebno „Kolubare“, dovođenjem nestručnog i poslušničkog kadra, čiji je najvažniji zadatak razmeštanje neposlušnih na lošija radna mesta, a od poslušnika formiraju sastav za „ćacilend“, glasačku mašineriju.

Nismo pravili EPS da bi radnici bili korišćeni kao glasačka mašinerija, nego da se bave svojim poslom. Svi koji učestvujete u ovoj podloj prevari, u uništavanju poslednjeg srpskog giganta, nećete proći zato što niste ni vidljivi. Vi koji ste izabrani na važna radna mesta, a nemate dovoljno znanja i iskustva treba da podnesete ostavke na vreme, da vam ne bude suđeno kao onima koji su namerno rušili ovaj sistem. Zahtev od ministarke Handanović Đedović, kao ključnog igrača za ministarstvo i za EPS, da se pod hitno obrati i iznese strategiju opstanka EPS-a i opštine Lazarevac, jer smo svakodnevno svedoci havarija u „Kolubari“, gore trake, mašine ne rade, znači svakodnevno imamo probleme, a na to niko ne reaguje. Hvala.
Uvažene kolege narodni poslanici, pitanje ponovo za DRI. Dobili smo obaveštenje od DRI da je za 2021. godinu izdato 215 preporuka, odnosno primedbi na ono što je predato kao završni račun, za 2022. godinu je izdato 105, za 2023. godinu 142, za 2024. godinu 95. Ovde je takođe DRI dala kakav je rezime otkrivenih nepravilnosti i preporuku za rešavanje i otklanjanje, te se greške dele na one koje treba da se otklone u roku od 90 dana, na greške koje treba da se otklone u roku ne duže od godinu dana.

Pitanje za DRI – zašto opet nije dala negativno mišljenje kada vidimo da se greške nisu otklonile čak ni od 2021. godine? Znači, svi rokovi za otklanjanje grešaka su prošli i zašto kada zaposleni u DRI tačno daju šta ne valja, šta ne treba, a znamo da negativno mišljenje DRI ne bi osporilo usvajanje ni završnog računa, ni budžeta. Državna revizorska institucija daje mišljenje koje je preporuka ali se niko na njega nešto preterano i ne obraća.

Što se tiče onoga čime bi trebalo Ministarstvo finansija da se bavi, a čime se inače nikada nije bavilo, to su uštede u državnim institucijama i uopšte u državi Republici Srbiji, pa evo postavljamo pitanje Vladi Republike Srbije, a ona neka odredi čija je nadležnost – koliko ima ukupno službenih automobila u Republici Srbiji, koliki su mesečni troškovi za gorivo službenih automobila u Republici Srbiji i koliko su troškovi za korišćenje mobilnih telefona u Republici Srbiji?

Za MUP – koliko je ljudi angažovano za obezbeđenje ličnosti u Republici Srbiji. Pitanje za Ministarstvo pravde – koliko je ljudi angažovano i koliki su troškovi za obezbeđenje lica zaštićenih svedoka u Republici Srbiji, da vidimo koliko ih ima i koliko država Srbija izdvaja novca za sve to? Hvala.
Uvaženo predsedništvo, uvažene kolege narodni poslanici i uvaženi građani Srbije, Slaviša iz Vrčina postavlja pitanje za Ministarstvo građevinarstva, posebno za inspekcijsku službu.

U Vrčinu se gradi privatno groblje od strane fizičkog lica, bez ikakvog odobrenja i građevinske dozvole, a ispod groblja se nalaze bunari sa pijaćom vodom. Građevinska inspekcija, uprkos mnogobrojnim prijavama, ne reaguje. Prijava ima preko 50 do sada, a i podneta je peticija stanovnika Vrčina sa preko 200 potpisa. Parcela je od 54 ara i prodaje se grobno mesto 1.000 evra. Međutim, pošto nema dokumentacije, ne može da se napravi nikakav kupoprodajni ugovor, te se ovo tretira kao nelegalna trgovina, a gradnja groblja kao nelegalna gradnja. Inspekcijski nadzor i građevinska inspekcija se mole da reaguju i da se spreči katastrofa i uništavanje vodnih resursa građana koji koriste vodu.

Drugo pitanje je pitanje, naravno, za Ministarstvo poljoprivrede. Puna su usta hvale kako smo veliki izvoznici, kako izvozimo nikad više. Pa, evo, poljoprivrednici iz regiona Topole pitaju zašto se ovako usiljeno radi uvoz jabuka i krompira i reeksport istih? Imamo viškove domaće jabuke i većina jabuke jeste sitnijeg kalibra, ali je zdrava i mnogo je boljeg kvaliteta od uvozne, ali zbog krupnoće ostaje neprodata, jer makedonska, albanska i poljska jabuka su preplavile tržište. Znači, ponovo idemo protiv nas samih.

Suva šljiva, suva šljiva kao proizvod na kojoj je izgrađena država, po kojoj smo bili poznati, ali nažalost zbog vremenskih neprilika koje je Srbija imala prošle godine kada je mraz potamanio rod šljive je minimalan. Šta smo mi uradili? Umesto da subvencionišemo i pomognemo našim poljoprivrednicima, mi uvozimo suvu šljivu iz

1/2 MV/JG

Moldavije koja je bukvalno okupirala tržište, pakuje se i preprodaje se u arapske zemlje kao srpska. Međutim, kvalitet te suve šljive je jako loš i time ćemo zatvoriti tržište za narednu godinu kada šljive i kada suve šljive bude bilo kod nas.

I dalje pitanje za isto ministarstvo. Problem sa prasićima, cena 260 dinara po kilogramu. Imamo pred nama gubitak čitave domaće proizvodnje. To je sada već pitanje bezbednosti. Mi znamo da je svinjarstvo u Srbiji od vajkada i da je država držana na tome. Da li je moguće da država ništa neće preduzeti po tome da se i taj stočni fond spasi?

Prevara sa fiktivnim kravama, krave koje se fiktivno prijavljuju, ne postoje. Mleko u prahu i dalje se koristi. Seljaci gase farme. Opet se pije i koristi nekontrolisano mleko i proizvod koji je samo mleku sličan, a prirodno mleko, naravno, prosipa se.

Onda ćemo ponovo da pričamo – ne, to nije tačno. Ovo što smo sve pričali o laboratoriji koja je otkrila nepravilnosti u hrani, ni to nije tačno. Nisu oni dobili odluku i rešenje o radu. Ne, ni to nije tačno. Ne, sve je tačno. I ovo je tačno, da se država Srbija ne brine o svojim poljoprivrednim proizvođačima koji su gradili, držali i izgradili ovu zemlju i doveli nas dovde, a sada ih puštamo niz vodu da propadaju. Dok ostale države svoje poljoprivrednike subvencionišu i tako konkurišu njihovim proizvodima na našem tržištu, a onda se njihovi proizvodi reeksportom izvoze iz Srbije pod nazivom proizvoda iz Srbije. Hvala.
Ovaj naš predlog je jako jednostavan i u skladu je sa svim onim što pričamo, da izbori treba da budu transparentni, da građani Srbije treba da imaju uvid u izborni proces i da se odagnaju sve sumnje u neregularnost bilo kog segmenta izbornog procesa.

Konkretno se odnosi na postavljanje kamera ispred svih biračkih mesta, da se vidi ko pristupa biračkim mestima i da se postavi kamera koja će se nalaziti tačno iznad prijavnog mesta za birački spisak. Tu se ne ulazi u tajnost dokumenata, zato što je proces pristupa biračkom mestu javna stvar, te se ne remeti nijedan od zakona zaštite privatnosti.

Naravno, niko nikada nije tražio ni kamera da bude prisutna na mestu gde se zaokružuje za koga je neko glasao, zato što bi to bilo potpuno suludo. Ali, kada bismo postavili kamere ispred biračkih mesta i kada bismo postavili kamere na mestu gde se prijavljuje za glasanje, onda bismo imali stopostotno uvid ko pristupa biralištu, ko dolazi na biračko mesto i odagnali bismo one potencijalne sumnje u manipulacije da ljudi koji nisu u Srbiji glasaju, da oni koji su mrtvi glasaju, sve ono što se navodi i što potencijalno postoji mogućnost da se dešava bi ovim bilo odagnato.

7/3 MV/MT

Zato, ne vidim nijedan razlog da ovaj predlog ne prihvate svi narodni poslanici, jer ovo bi bilo samo u korist i u interesu transparentnosti i regularnosti izbornih rezultata, gde bismo i izborne rezultate dobijali mnogo brže, tako da sam siguran da bismo generalni izborni rezultat imali još u toku izborne noći. Hvala.
Uvaženo predsedništvo, uvažene kolege narodni poslanici, uvaženi narode Srbije, poslanička grupa „Mi – Snaga naroda, profesor doktor Branimir Nestorović“ je podnela amandman na član 5, tabela u razdelu 16 pod nazivom korisnika „Ministarstvo finansija“, tražimo brisanje programa 0702, odnosno u rubrici program da se izbriše broj 0702, a u okviru programa 0702 brišu se reči i brojevi, da ne navodim sve, izgradnja Nacionalnog fudbalskog stadiona 5073, 5081 EHRO itd.

Osim što su to projekti koji sada u ovom momentu ne treba da se realizuju, osnovno obrazloženje za brisanje ovog amandmana je da dodeljivanje Ministarstvu finansija sredstava od 115 milijardi 413 miliona 35 hiljada dinara za realizaciju infrastrukturnih projekata od značaja za Republiku Srbiju je u suprotnostima sa kriterijumima iz tačke 4. obrazloženja rashoda i izdataka budžeta, gde sam predlagač Zakona o budžetu definiše da se prilikom planiranja rashoda i izdataka za svakog budžetskog korisnika pošlo od nadležnosti korisnika prema Zakonu o ministarstvima.

Prema Zakonu o ministarstvima član a3. Ministarstvo finansija ima razne nadležnosti, ali sigurno nema da bude investitor, te ova sredstva ne treba da mu pripadnu. Između ostalog bih napomenuo da je preksinoć napadnuta od strane ljudi na portirnici ovde i naša službenica, Maja Dušanić, tako da ovo sada već postaje toliko da je stvarno vreme da Narodna skupština reaguje. Između ovoga, podneli smo još jedan amandman koji se odnosi na potpuno istu stvar, samo što je u članu 8, te njega onda nema potrebe izlagati.

Znači, Ministarstvo finansija ne može da bude investitor projekata od kapitalnog značaja za Republiku Srbiju, te ova sredstva treba da se izbrišu iz sredstava Ministarstava i da se izbrišu iz budžeta kao korisnik Ministarstvo finansija Republike Srbije. Hvala.
Pitanje za predsednika Državne revizorske institucije.

Državna revizorska institucija u Izveštaju o reviziji završnog računa za 2024. godinu otkriva frapantne ponavljajuće nepravilnosti greške u radu Ministarstva finansija i drugih korisnika.

DRI nije mogla da potvrdi stanje nefinansijske imovine Republike Srbije zbog nepostojanja konsolidovanih izveštaja koji nisu sačinjeni.

Ministarstvo finansija nema pomoćne knjige nefinansijske imovine Republike Srbije, što je prouzrokovalo da nefinansijska imovina Republike Srbije u vrednosti od više stotina milijardi dinara nije evidentirana kao imovina u upotrebi.

Vrednost nefinansijske imovine u konsolidovanim finansijskim izveštajima Republike Srbije je netačna.

Stanje obaveza na dan 31. decembar 2024. godine manje je iskazano za vrednost najmanje 2.337.185.000 dinara, što nije u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu.

Šta radi DRI? Četvrtu godinu za redom gleda kroz prste Ministarstvu finansija i iskazuje mišljenje sa rezervom i skreće pažnju, umesto primereno negativno mišljenje. Četiri godine ne preduzima ni jednu od mera od mera koje može. Nije izrazila negativno mišljenje. Nije uručila poziv Vladi Srbije da naloži Ministarstvu finansija da otklone nezakonitosti u svom radu. Nije predložila Odboru za finansije Republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava da zaključkom zahteva od Vlade Republike Srbije otkloni nezakonitosti. Nije podnela prekršajnu prijavu protiv ministra finansija, direktora Direkcije za imovinu Republike Srbije i direktoru Poreske uprave.

Pitanje glasi – zašto DRI prema Ministarstvu finansija i drugim korisnicima državnog budžeta nisu preduzeli nijednu od mera na koje je bila ovlašćena i obavezna Zakonom o DRI? Koju zvaničnu metodologiju DRI je primenjivala u reviziji završnih računa Republike Srbije kada je kvalifikovano dala mišljenje sa rezervom, a ne negativno mišljenje na pravilnost?

Pitanje za ministra Malog. Po kom osnovu je, suprotno Zakonu o ministarstvima, stavio kod sebe u budžet 115.413.035.000 dinara? To će biti pitanje i u amandmanu, pa ćemo raspravljati.

Naftnoj industriji Srbije su na raspolaganju bušotine u Srbiji koje bi trebalo da podmiruju četvrtinu potreba Srbije. Zašto se govori o zatvaranju rafinerije ako ona može da radi sa četvrtinom kapaciteta i prerađuje srpsku naftu? Šta se desilo sa bušotinama u vlasništvu NIS-a u Angoli? Da li su otuđene, kada su otuđene, po kom ugovoru, za koju cenu i koje to odobrio? Ako nisu otuđene, zašto ih ne koristimo?

Pitanje za Ministarstvo infrastrukture i građevinarstva. Građani Jagodine, njih 10.000, su podneli peticiju i inicijativu za izmeštanje planirane izgradnje pruge koja treba da prođe kroz Jagodinu. Zašto o tome niko ne priča i zašto nema odgovora?

Završno pitanje za sve poslanike Narodne skupštine Republike Srbije. Ponavljam, narodne poslanike Republike Srbije. Da li vas noću bude krici dece iz Jastrebarskog? Da li vas noću prate senke ubijenih u Jasenovcu, u Jadovnu, u svim onim mestima u kojima se pominju u crkvi na jutarnjim liturgijama, a za čiju rezoluciju vi niste hteli pre dva dana da glasate? Da li i vi mislite da su to bili samo radni logori u Hrvatskoj i da genocida nije bilo? Predsednik Milanović je rekao da je bilo.

Kada bi se ovakva rezolucija glasala u Hrvatskom saboru, više bi glasova dobila za, nego što smo dobili ovde u Srbiji.

Jedno mogu da vam kažem… Da, tako je i u pravu ste – sram vas bilo što niste glasali za nju i sram će vas biti doveka, jer to ostaje upisano u istoriju, da srpski parlament nije glasao za Rezoluciju o genocidu u NDH. To pokazuje vašu kulturu.

Samo se derite. Samo to znate i da uradite. Sram vas bilo što niste glasali i sada i doveka.

Hvala.
Uvaženo predsedništvo, uvažene kolege narodni poslanici, građani Srbije, pomaže Bog.

Pitanje za ministra finansija. Umesto da zaposlite domaće IT stručnjake za izradu softvera i informacionog sistema Centralni informacioni sistem za obračun primanja zaposlenih u javnom sektoru „Iskra“, predviđate sredstva u razdelu 16 – programu 5014 i ugovarate poslove sa IT firmama samo u 2026. godini za iznos od dve milijarde 380 miliona dinara ili 20 miliona evra. Za ista ta sredstva moguće je uposliti 330 IT stručnjaka za održavanje ovog IT sistema godišnje, a inače za održavanje i nadogradnju moraće da bude izdvojeno još najmanje 30% od njegove knjigovodstvene vrednosti izražene u momentu završetka projekta.

Za ovaj sistem obračuna primanja zaposlenih u javnom sektoru softverski zahtevi su jako jednostavni i time troškovno nisu skupi. Sve informacije o platama u javnom sektoru je do 2000. godine imala SDK, Služba društvenog knjigovodstva, dok je navodni stručnjaci i eksperti Labus, Đelić, Dinkić, čiji naslednici ovih godina uništavaju sve što miriše na državnu suverenost i državni potencijal, uništavaju, preplaćujući višestruko poslove i gurajući brdo novca u džepove njima bliskih lojalnih privatnih firmi.

Pitanje zvanično zašto samo na ovom projektu umesto dva miliona, koliko bi, recimo, koštalo angažovanje 30 IT stručnjaka, za izradu ovog sistema se troši 20 miliona, znači 18 miliona više?

Sledeće pitanje. Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu je nezakonit i s obzirom na netransparentnost i javnu nedostupnost podataka i informacija o razlozima za povećanje troškova radova, infrastrukturnih i drugih projekata, kroz aneksiranje ugovora, što je direktno suprotno članu 4. i 276. Zakona o budžetskom sistemu.

Prilikom pripreme i izvršenja budžeta moraju se poštovati principi efikasnosti, ekonomičnosti, efektivnosti, javnosti, potpunosti, tačnosti i transparentnosti i javne dostupnosti. Budžetski sistem obezbeđuje sveobuhvatne, relevantne, pouzdane, transparentne i javno dostupne o radu informacije.

Fiskalni savet je u oceni revidirane fiskalne strategije 13. novembra 2025. godine u vezi sa velikim infrastrukturnim projektima utvrdio stalna i velika poskupljenja radova u odnosu na osnovne i prvobitne ugovore. Ti troškovi se ne vide u predlogu budžeta, već se vidi samo potreban obim sredstava u 2026. godini i u naredne dve godine. Aneksi ugovora nisu javno dostupni, a Ministarstvo finansija i Vlada u Predlogu zakona o budžetu za 2026. godinu ne pružaju informacije.

Prema tome, Vlada i ministar finansija ozbiljno kršeći navedene odredbe Zakona o budžetskom sistemu u Predlogu zakona o budžetu za 2026. godinu, kao u predlozima zakona o budžetima iz prethodnih godina uporno sakrivaju podatke i informacije o aneksima ugovora i razlozima poskupljenja. Primer, projekat Ruma-Šabac-Loznica, čiji su troškovi radova narasli sa inicijalnih 65,2 milijarde dinara na trenutnih 122,9 milijarde, porast 90%. Procenjeni trošak Fruškogorskog koridora sa početnih 71 milijarde na 106 milijardi, odnosno 48%. Informacije i obrazloženja razloga za poskupljenje radova 90% predlagači zakona u Zakonu o budžetu i rebalansima u periodu su obrazložili razloge za ova poskupljenja, nisu ih obrazložili i niti su obezbedili javnu dostupnost aneksa ugovora.

Zahtev, imajući u vidu navedeno a u cilju usklađivanja Zakona o budžetu Republike Srbije za 2026. godinu sa Zakonom o budžetskom sistemu, tražimo od Vlade Srbije i ministra finansija da do početka glasanja o Predlogu zakona o budžetu narodnim poslanicima dostave na sistematizovan način potpune informacije o razlozima za povećanje troškova radova za sve infrastrukturne projekte kod kojih je došlo do povećanje troškova kroz aneksiranje ugovora u 2025. godini i kroz aneksiranje u prethodnim godinama za koje se planiraju sredstava o Zakonu o budžetu za 2026. godinu.

Znači, Novi Sad-Ruma, obilaznica oko Beograda, Preljina-Požega, Pojate-Preljina, Moravski koridor, Sremska Rača-Kuzmin, na autoputu Beograd-Sarajevo, Ruma-Šabac-Loznica, uključujući Slijepčević-Badovinci, Iverak-Lajkovac i Požarevac-Golubac, Dunavski koridor, EKSPO 2027 i druge projekte.

Ako kažemo da je transparentnost obavezna, hajdemo konačno da do te transparentnosti i dođe.
Zahtev za predloženi Zakon o završnom računu budžeta Republike Srbije za 2024. godinu tražimo da se povuče iz skupštinske rasprave zasnivamo na činjenicama da je DRI kroz Izveštaj o reviziji završnog računa budžeta Republike Srbije za 2024. godinu, broj 400-115/2025-03/29, iz Beograda, 2. septembra 2025. godine, na završni račun budžeta izrekla „mišljenje sa rezervom“ zbog utvrđenih značajnih nepravilnosti i neusklađivanja poslovnih aktivnosti Ministarstva finansija i drugih budžetskih korisnika sa imperativnim zakonom i drugim propisima koji regulišu budžetsko poslovanje i funkcionisanje Fiskalnog saveta u Srbiji.

Sa tim u vezi, posebno naglašavamo da se nepravilnosti ponavljaju iz godine u godinu i da imaju opšti trend, pri čemu predlagači ovog zakona nisu ništa učinili da ove nepravilnosti i nezakonitosti u svom radu otklone zbog čega završni računi budžeta se ne sumiraju, ne pokazuju stvarne rezultate i ne pružaju sveobuhvatan pregled finansijskog učinka Vlade, uključujući njenu imovinu, obaveze, poreske prihode, dug, garancije, potraživanje i drugo.

Ovo ukazuje na činjenicu da identifikovana pogrešna prikazivanja o nepravilnosti nisu samo izolovani manji nedostaci koji ne utiču na relevantnost informacija već da se radi o sistemskim defektima i nepravilnostima u poslovanju, slabostima i sistemu kontrole finansijskog upravljanja Ministarstva finansija i drugih korisnika javnih sredstava zbog čega je prisutan realan rizik od prevara, falsifikovanja, namernog izostavljanja i pogrešnog prikazivanja određenih podataka, krivotvorenja i zaobilaženja internih kontrola.

Stoga zahtevamo da se predloženi zakon o završnom budžetu Republike Srbije za 2024. godinu povuče iz skupštinske rasprave i vrati Vladi i Ministarstvu finansija, radi sprovođenja svih preporuka DRI u cilju usklađivanja sa imperativnim zakonom i drugim propisima kojima se uređuje budžetsko poslovanje, reguliše fiskalni sistem u Srbiji i otklanja nepravilnost i netačnost zbog kojih je DRI izrazila mišljenje sa rezervom o završnom budžetu Republike Srbije za 2024. godinu.

Neophodnost povlačenja zakona o raspravi i završnom budžetu Republike Srbije za 2024. godinu potkrepljujemo samo nekim od najznačajnijih revizijskih nalaza i dokaza koje je DRI predložila i time dala mišljenje sa rezervom:

Konsolidovani finansijski izveštaji nisu sačinjeni u postupku konsolidacije uključivanjem svih informacija sadržanih u izveštajima korisnika budžeta Republike Srbije, zbog čega se nismo izjasnili o istim i nismo potvrdili stanje, vrednost, strukturu promene nefinansijske imovine; nepostojanje pomoćne knjige nefinansijske imovine Republike Srbije prouzrokovalo je da nefinansijska imovina Republike Srbije…

(Predsednik: Vreme. Molim vas da privedete kraju.)

Samo da završim rečenicu.

… da nefinansijska knjiga Republike Srbije ne sadrži investiciona ulaganja za izgradnju puteva, železnica, ostalih nepokretnosti u iznosu više stotina milijardi dinara. Više stotina milijardi, dve, tri, pet, deset… (Isključen mikrofon.)
S obzirom na to da je odlukom Ustavnog suda suspendovan ovaj zakon, onda se stavljanjem ovog zakona i rasprave o njemu stavlja u pravnu zabludu uopšte njegovo postojanje, tako da je sve što se tiče tog zakona besmisleno. Nakon odluke Ustavnog suda o suspenziji, sve ostalo je potpuno besmisleno da se o tom zakonu priča i da se raspravlja. Zbog toga tražimo povlačenje.
Osamdeset godina od Drugog svetskog rata žrtve genocida u NDH, Srbi, Jevreji i Robi nisu dobili odgovarajuću satisfakciju. Počinioci genocida nisu kažnjeni, a i danas se negira ustaška ideologija u Republici Hrvatskoj i vaninstitucionalnim promovisanjem istine iste i tolerancijom institucija.

Rezultat toga je nedavni koncert Marka Perkovića Tompsona na kome je prisustvovalo više od 500.000 ljudi, odnosno svaki sedmi stanovnik Republike Hrvatske, platio kartu da bi na koncertu opevavao klanje Srba i slavio ustašku tradiciju.

Suočeni smo sa tendencijom mnogostrukog umanjivanja broja žrtava ustaškog logora „Jasenovac“ iako je nekoliko posleratnih komisija utvrdilo da je u tom logoru ubijeno i stradalo više stotina hiljada ljudi, gde je najmanja procena išla od 500.000, 600.000, a najveća prelazila 800.000 uz konstataciju da je konačna i puna brojka verovatno i veća.

Nažalost agenti koji pokušavaju da umanje te brojke ne naučnim metodama i koji time negiraju rad stručnih komisija, deluju i na teritoriji Srbije, te je ova deklaracija veoma značajna iz razloga da bi se zaustavila njihova subverzivna delatnost na reviziji i falsifikovanju istorijskih činjenica.

Ne vidim uopšte i jedan razlog da se ovakva deklaracija u ovom domu odbije, obzirom da su deklaracije o ustaškim zločinima donošene u drugim državama, te smatram i apelujem na sve poslanike da se ovo prihvati i da se konačno jednom za svagda da zvanično mišljenje i stav o onome što se dešavalo na teritorije NDH u Drugomo svetskom ratu u periodu 1941. do 1945. godine. Hvala.
Naš predlog je za ovu sednicu da se obavi 20 pretresa, 10 zajedničkih načelnik, tri pojedinačna načelna pretresa, pet zajedničkih jedinstvenih i dva pojedinačna jedinstvena pretresa.

Zašto? Da bi građani Srbije bili uopšte upućeni u ono o čemu raspravljamo ovde i da se raspravi na pravi način, rasprava ne treba da bude objedinjena zbog toga što mi hoćemo sednicu da završimo u naredna tri dana. Imali smo po tri meseca da se zakaže ovakva sednica, da se zakaže rasprava, pa da o svakom pojedinačno možemo da razgovaramo.

Ne znam zajednički načelni pretres o Vojsci Srbije kakve veze ima sa načelnim pretresom o organskoj proizvodnji ili kakve veze ima organska proizvodnja sa Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima, a još manje kakve veze imaju udžbenici sa Zakonom o upravljanju otpadom da bi smo mi ovo sve objedinjavali?

Zato apelujem i molim sve narodne poslanike da izvršimo svoju dužnost zbog onoga zbog čega smo izabrani u ovom domu da raspravljamo i da se ovaj pretres i ova rasprava održi na način koji smo predložili. Hvala.
Uvaženi članovi Vlade, kao što moj uvaženi kolega Života Starčević reče malopre, ovo jeste jedan od najvažnijih zakona pred Narodnom skupštinom Republike Srbije.

Nažalost, predloženi Zakon o budžetu za 2026. godinu je metodološki sačinjen na način iz prošlog veka. On nije ni razvojni, ni socijalni, kako se obično kvalifikuju ovakvi zakoni, nego čak ne ispunjava minimalne zahteve zakonitosti, ekonomičnosti, efikasnosti, kao ni zahteve fiskalne i budžetske transparentnosti i informativnosti na prihodnoj, a posebno na rashodnoj strani. To u velikoj meri otežava i onemogućava javnu kontrolu i stručnu raspravu o planiranim politikama, ciljevima i učinku Vlade i kao takav bi morao da bude povučen i doveden u red sa imperativnim zakonskim i ustavnim okvirom koji se primenjuje na pripremu i prezentovanje Zakona o budžetu.

O čemu se konkretno radi? Da je ministar finansija ili predsednik Vlade Srbije kojim slučajem moj čuveni kolega dr Lazar Paču, ovaj predlog budžeta bi na prvom mestu imao poglavlje koje bi nosilo naziv - budžetske uštede u rashodima i izdacima.

Ministre Mali, da li vi znate šta su to budžetske uštede u rashodima i izdacima? Da li uopšte znate da štedite ili samo da rasipate? Da bi se budžetske uštede sprovele kao učinak Vlade, potrebno je da se kroz strukturne reforme, bolje planiranje i realizaciju budžeta, digitalizaciju, upravljanje stalnom imovinom i prirodnim resursima Srbije, da, prirodnim resursima Srbije treba upravljati, a ne odricati se, kao što smo čuli od Ministarstva za rudarstvo i energetiku, da u prirodne resurse Srbije ne ulaze resursi sa teritorije Kosova i Metohije. Nažalost, vi ste ih se možda odrekli, za razliku od nas.

I ono što je najbolnije, a najučestalije, smanjenje korupcije u javnim nabavkama, u prodaji imovine, u kapitalnim investicijama, eliminisanje partijskog klijentelizma i prekomernog neproduktivnog zapošljavanja, potrebna je bolja organizacija rada u svim poslovnim procesima i u svim potrošačkim jedinicama, smanjenje sive ekonomije, pranja novca, bolja naplata javnih prihoda itd.

Drago mi je što je ministar Mali ovde, dobro, možda bi mogao i da sluša, da ne gleda u telefon, ali dobro. Da je Ministarstvo finansija pošteni i pravi čuvar državne kase i narodne muke, mogao bi bez problema da ukupne rashode i izdatke za nabavku robe i usluga, za nabavku nematerijalne imovine u predloženom budžetu smanji za najmanje tri milijarde evra ili nekih 350 milijardi dinara, koje sada idu u džepove novih milionera i milijardera.

Primer smo već naveli, ali da ga ponovimo, pošto nije bio tu. Umesto da zaposli domaće IT stručnjake za izgradnju softvera i informacionog sistema Centralni informacioni sistem za obračun primanja zaposlenih u javnom sektoru „Iskra“, ministar finansija je ugovorio poslove sa IT firmama samo u 2026. godini za iznos 2.380.000.000, iliti skoro 20 miliona evra. Da smo uposlili 20 IT stručnjaka sa nekom prosečnom neto platom od 3.000 evra, odnosno 5.000 bruto, na godišnjem nivou bi taj izdatak bio za 18.000.000 manji. Ali dobro, šta je to 18.000.000?

Ministarstvo finansija i Uprava za trezor imaju u Predlogu budžeta oko 20 IT projekata za koje su angažovali, po ugovoru, privatne IT firme i za koje se planira da se utroši preko 100.000.000 evra, za šta je bilo moguće angažovati preko 3.000 IT stručnjaka koji bi ostali u našoj zemlji, a radili za svoju državu i na ovaj način najmanja ušteda bi bila 80.000.000.

Dakle, ministar bi podneo uz ovaj predlog budžeta posebnu informaciju o upravljanju ljudskim resursima u javnom sektoru Srbije, merama za racionalizaciju, efikasnost, efektivnost i inovativnost u obavljanju poslova zaposlenih u javnom sektoru i o ostvarenim rezultatima iz 2025. godine. Treće, podneo bi izveštaj o upravljanju državnom imovinom i prirodnim resursima. Četvrto, podneo bi izveštaj o rezultatima strukturnih reformi i javnih politika iz 2025. i mere u 2026. godini u sektorima obrazovanja, nauke, zdravstva, poljoprivrede, stanovanja, energetike, životne sredine, smanjenja siromaštva, međugeneracijske jednakosti, smanjenja regionalne nejednakosti itd. Svašta bi taj neki ministar podneo, ali ovaj naš ne. Peto, pružio bi procenu rizika za ostvarenje makroekonomskih projekcija iz razloga neizvesnosti i problema u sektoru energetike, poljoprivrede, kapitalnih investicija itd.

Iz nabrojanih metodoloških i suštinskih razloga netransparentnosti i neinformisanosti, ovaj predlog budžeta bi trebalo da bude vraćen na temeljnu pripremu, promenu i dopunu.

U nastavku sledi obrazloženje na konkretnim strateškim primerima.

Vlada Srbije se usudila da već uzastopno godinama primenjivanoj beskrupuloznoj praksi da predloži budžet za 2026. godinu, kroz koji bi trebalo da se odobri zaduživanje za preko šest milijardi evra za kapitalne projekte, koji se predlažu uz kršenje člana 99. Ustava i čl. 5. do 9. Zakona o planskom sistemu, kojima je pripisana imperativna obaveza donošenja akata i dokumenata razvojnog planiranja od najvišeg hijerarhijskog značaja i najšireg obuhvata za državu Srbiju – prvo, plan razvoja, drugo, investicioni plan, treće, prostorni plan Republike Srbije.

Takođe, u Zakonu o budžetu, kapitalni projekti i troškovi za njihovo finansiranje se predlažu uz kršenje člana 6. Uredbe o kapitalnim investicijama, kojom je propisano da Komisija za kapitalne investicije, kao radno telo Vlade, mora da pre uključivanja troškova kapitalnih projekata u budžet sagleda republičke kapitalne projekte u kontekstu njihovog značaja za ekonomski razvoj, tako što mora da pruži potvrdu usklađenosti kapitalnog projekta sa planskim dokumentom, u smislu zakona kojim se uređuje planski sistem, mora da vrši rangiranje kapitalnih projekata, na osnovu usklađenosti kapitalnog projekta sa planskim dokumentom, u smislu zakona kojim se uređuje planski sistem.

A mi imamo predlagane i odobravane kapitalne projekte u vrednosti preko 30 milijardi evra, bez plana razvoja, nema prostorni plan Srbije, nema investicioni plan Srbije donet na propisan način i u skladu sa Zakonom o planskom sistemu i sa Uredbom o upravljanju kapitalnim projektima.

Kada se tome dodaju koruptivno suspendovanje zakonske regulative u oblasti nastavka planiranja i izgradnje i eksproprijacije otvara se brisan prostor za pogrešnu, alokaciju investicija, neefikasnosti investicija i za ogromnu korupciju.

Vlada nije predložila procenjeno izvršenje rashoda do kraja 2025. godine, u odnosu na plan potrošnje u budžetu za 2025. godinu, čime se onemogućava realno poređenje i bolje razumevanje planiranih javnih politika i njihovo ostvarenje i onemogućava praćenje odstupanja od ravnomernog izvršenja planova pojedinih korisnika budžeta i izvršenja budžetskih pozicija, planiranih budžeta i izvršenja budžetskih pozicija, planiranih budžetom za 2025. godinu. Ovo potvrđuje i nalaz Fiskalnog saveta, koji pokazuje da čak ni u završnom računu budžeta se ne obrazlažu odstupanja od plana čime se ovaj dokument lišava njegove suštinske, kontrolne i analitičke vrednosti.

Podsećamo da svaki, pa i najmanji korisnik budžetskih sredstava i javnih sredstava da bi mu bio odobren finansijski plan ili budžet mora da pruži procenu izvršenja rashoda do kraja 2025. godine i da istu podrobno obrazloži najmanji korisnici, koji su vrtići, škole, domovi zdravlja, opštine, oni moraju, ali Vlada ne mora.

Predlagači ovog zakona od Skupštine i građana Srbije zahtevaju odobrenje za 6,3 milijarde evra što čini 6,7% BDP za kapitalne investicije države Srbije, bez minimuma potrebnih informacija i obrazloženja za odabire kapitalnih projekta i za ogromna poskupljenja nekih od najvećih investicionih projekata države po Fruškogorskog koridora, puta Ruma – Šabac – Loznica, projekta linijske infrastrukture i izgradnja nacionalnog stadiona itd. Kao što sam već rekao danas Ruma – Šabac – Loznica, poskupeo za 90%.

Ovakvo postupanje Ministarstva finansija i Vlade predstavlja kršenje člana 4. i 276. i Zakona o budžetskom sistemu, kojim je propisano da prilikom pripreme izvršenja budžeta moraju se poštovati principi efikasnosti, ekonomičnosti i efektivnosti i javnosti i potpunosti i tačnosti i transparentnosti i javne dostupnosti. Moraju se obezbediti ažurne finansijske i nefinansijske informacije koje se odnose na upravljanje fiskalnom politikom, da su dostupne kako bi se omogućila delotvorna javna provera vođenja fiskalne politike i stanja javnih finansija, da oni koji su odgovorni za obavljanje takvih informacija, te informacije ne uskraćuju.

Izdaci za nefinansijsku imovinu planirani su u Predlogu zakona o budžetu u iznosu 603 milijarde dinara što predstavlja 21,92% od ukupnih rashoda i izdataka. Najznačajnija sredstva utrošiće se za izgradnju Nacionalnog stadiona sa pratećim sadržajima, EHPO 2027, tunel Karađorđeva do Dunavske padine, Vojsku Srbije, brzu saobraćajnicu Ib reda Novi Sad – Ruma, projekat Mađarsko-srpske železnice, rekonstrukcija železničke pruge Niš – Dimitrovgrad, izgradnja auto-puta E761 deonica Pojate – Preljina, izgradnja saobraćajnice Ruma – Šabac – Loznica, izgradnja auto-puta Beograd – Zrenjanin, izgradnja Beogradskog metroa itd. Beogradski metro.

Državna revizorska institucija je u izveštaju revizije završnog računa budžeta Srbije za 2024. godinu, kao i za sve prethodne godine izražavajući mišljenje sa rezervom na pravilnost završnog računa utvrdila, problem nepostojanja pomoćne knjige nefinansijske imovine Republike Srbije, jer u okviru računovodstvenog sistema Republike Srbije nije uspostavljena pomoćna knjiga nefinansijske imovine Republike Srbije. Nepostojanje pomoćne knjige, nefinansijske, prouzrokovalo je da nefinansijska imovina Republike Srbije, koja je izgrađena po osnovu investicionih ulaganja za izgradnju puteva, železnica i ostalih nekretnina u svojini Republike Srbije u vrednosti od više stotina milijardi dinara nije evidentirana kao imovina u upotrebi što ukazuje na potrebu uređenja uspostavljanje pomoćne knjige, nefinansijske imovine Republike Srbije. Uprkos ovome svemu DRI nije iskazala negativno mišljenje.

Takođe je utvrdila vrednost nefinansijske imovine u konsolidovanim finansijskim izveštajima Republike Srbije da je netačna, jer je evidentirana i iskazana na osnovu podataka iz izveštaja Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije, koji nisu niti tačni niti potpuni, odnosno koji ne obuhvataju podatke o imovini svih korisnika budžeta Republike Srbije.

Pitanje za ministra finansija, kako ste uopšte mogli, ministre da planirate Predlog zakona o budžetu i da zahtevate sredstva za nabavku nefinansijske imovine od 603 milijarde ili 22% od ukupnih rashoda i izdataka budžeta kada nemate pomoćnu knjigu nefinansijske imovine Republike Srbije? Nadam se da znate šta je to, pomoćna knjiga nefinansijske imovine Republike Srbije? I, time ne znate sa čime Republika Srbija uopšte raspolaže. Znate li koliko ste zakona, uredbi, pravilnika prekršili nečinjenjem i nesavesnim poslovanjem u oblati budžetskog poslovanja? Svaki mali preduzetnik bez ove evidencije o stalnoj imovini, bez bilansa bi bio zatvoren od strane poreske uprave i od banke ili Fonda za razvoj i ne bi mogao da dobije ni dinar kredita. A vi bahato tražite pet milijardi evra da vam odobri Skupština i građani Srbije.

Mi snaga naroda je podnela i amandman da se u Predlogu zakona o budžetu Republike Srbije u članu 8. deo 2. poseban deo, u razdelu 16 Ministarstvo finansija briše program realizacije infrastrukturnih projekata od značaja za Republiku Srbiju 0702 funkcija 110, planirana su sredstva od 115 milijardi 412 miliona evra. Kršeći flagrantno Zakon o ministarstvima, Zakon o budžetu se Ministarstvu finansija dodeljuju sredstva od blizu milijardu evra za realizaciju kapitalnih projekata od nacionalnog značaja, eksproprijacija zemljišta u cilju izgradnje kapitalnih projekata, izgradnja Nacionalnog fudbalskog stadiona, EKSPO, tunel od Karađorđeve do Dunavske, izgradnja akvarijuma sa pratećim sadržajem i tako dalje.

Dodeljivanje Ministarstvu finansija sredstava od 115 milijardi 413 miliona za realizaciju infrastrukturnih projekata je u suprotnosti sa kriterijumima iz tačke 4. obrazloženja rashoda izdataka budžeta gde sam predlagač Zakona o budžetu definiše da se prilikom planiranja rashoda i izdataka za svaku budžetskog korisnika pošlo od nadležnosti korisnika prema Zakonu u ministarstvima. Poštujući Zakon o ministarstvima ta sredstva vi ne možete da imate.

Takođe je u suprotnosti sa odredbama člana 3. Zakona o ministarstvima prema kome Ministarstvo finansija nema nadležnost i delokrug za obavljanje poslova realizacije i izgradnje infrastrukturnih projekata od značaja za Republiku Srbiju, odnosno nema nadležnost da obavlja poslove investitora za infrastrukturne projekte od značaja za Republiku Srbiju. Zakon o ministarstvima nadležnost i delokrug ministarstva ograničena su isključivo na ocenu praćenje kapitalnih projekata i uređivanje postupaka pripreme i registrovanja kapitalnih projekata po nadležnostima ministarstva i njihovo objedinjavanje.

U obrazloženju projekcije poreskih prihoda budžeta kao osnovne vrste planiranja javnih prihoda pominje se svašta, rast BDP, same poreske mere i tako dalje, ali se izostavljaju, verovatno namerno, bitni podaci o stvarnom stanju poreskog duga na dan 31.12.2024. godine. Znači, zastarelost poreskih obaveza, reprogrami, otpisi poreskih obaveza, ne naplaćene poreske obaveze i kamate. U ovome se pokazuje ogromna neprofesionalnost i kršenje brojnih zakona, podzakonskih propisa Ministarstva finansija i Vlada koje građanima i privredi koji uredno plaćaju svoje obaveze ne pruža informaciju od javnog interesa o naplati javnih prihoda, odnosno o visini javnih prihoda koji se duguju.

U izveštaju DRI o reviziji završnog računa budžeta Republike Srbije utvrđene su nepravilnosti koje glase u bilansu stanja na dan 31.12.2024. godine nisu iskazana potraživanja Republike Srbije na osnovu nenaplaćenih poreskih i neporeskih prihoda i potraživanja po osnovu nenaplaćenih primanja od prodaje imovine. Ove nalazi su poraz profesionalni za svakog računovođu, a kamoli za ministra finansija i vodeće službenike Ministarstva finansija koji bi morali nakon svih ovih nalaza da se iz moralnih razloga i profesionalnog integriteta povuku sa svih ovih položaja.

Pitanje za ministra, da li poreska uprava je izradila poreski račun sa stanjem 31.12.2024. godine ili nije? Zahtev ministru finansija tražimo da poslanicima dostavi celovitu informaciju o stanju poreskog duga i utaji poreskih i drugih javnih prihoda sa stanjem 31.12. sa procenom na dan 31.12.2025. godine.

Takođe smo tražili da se povuče iz skupštinske procedure i predlog Završnog računa, jer je DRI kroz Izveštaj izrekla mišljenje sa rezervom zbog više utvrđenih značajnih nepravilnosti, neusklađenosti poslovnih aktivnosti, Ministarstva finansija i drugih budžetskih korisnika.

Ovo je četvrto uzastopno davanje mišljenje sa rezervom na završne račune budžeta za 2021, 2022, 2023. i evo, sada za 2024. godinu, sa istim razlozima za isti osnov, znači, sistemski defekti nepravilnosti koje Ministarstvo finansija ne otklanja.

Potrebna je radikalna promena političkog sistema Zakona o Vladi, Zakona o Narodnoj skupštini, Poslovnika o radu Skupštine, Zakona o budžetskom sistemu, Zakona o DRI, Krivičnog zakona, Zakona o borbi protiv korupcije i mnogih drugih propisa i načina rada Skupštine, ali i svih drugih institucija nadzora, kontrole, slobodnih medija u javnosti, a u zaštitu cilja zaštite fiskalnog i budžetskog sistema i zaštite nacionalnog bogatstva od nezakonitog, nesavesnog postupanja predstavnika vlasti koji zloupotrebljavajući položaj bez potrebne dokumentacije i bez poštovanja propisa i procedura utvrđuju nerealno visoka sredstva za oblast javnih investicija, subvencija drugih budžetskih rashoda i izdataka, što dovodeći u zabludu građane pokrivaju Zakonom o budžetu kojim se ta sredstva bez javne rasprave i bez skupštinske kontrole i nadležnosti i bez efikasne revizije DRI odobravaju i potom troše, takođe bez kontrole i bez odgovornosti.

Na ovaj način napada se imovina građana Srbije koji od svoje imovine odvajaju deo za finansiranje potrošnje kao akt Zakona o budžetu i ona se preliva u džepove milijardera i milionera bliskih vrhu SNS-a i vlasti, a građane siromaše raslojavaju i iseljavaju iz Srbije. Hvala.