| 15.05.2026. | Predlog zakona o izmenama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja |
u proceduri
|
| 06.03.2026. | Predlog zakona o izmenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje |
u proceduri
|
| 06.03.2026. | Predlog zakona o izmenama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom |
u proceduri
|
Hvala.
Govorim o amandmanima na Predlog zakona o sprečavanju i suzbijanja trgovine ljudima i zaštiti žrtava i to mi je jako važno da kažem jer predsednik Aleksandar Vučić kaže da je to trgovina robljem, narodni poslanici isto tako često greše pa kažu da je trgovina robljem. Dakle, to nije trgovina robljem.
Mi smo predložili da se član 31. stav 1. menja i da glasi: „Žrtva trgovine ljudima ima pravo na zaštitu fizičkog i psihičkog integriteta pre, tokom trajanja i nakon okončanja krivičnog, odnosno prekršajnog postupka, u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku, Krivičnog zakonika, Zakona o prekršajima i Zakona o sprečavanju nasilja u porodici i drugim zakonima“. Zašto to kažemo? Iz prostog razloga što smatramo da je neophodno izmeniti taj član i da umesto reči: „zakon“ u jednini bude jasno naznačeno o kojim tačno zakonima se radi.
14/1 TĐ/VZ 12.15 – 12.25
Ja samo moram da se osvrnem na izlaganje kolege Živote koji, jel, citira stihove pesme „Hotel Kalifornija“, doduše „Led Cepelina“ a ne „Iglsa“, koji kaže da smo mi antievropska opozicija. Ne, mi nismo antievropska opozicija, mi smo opozicija koja se apsolutno zalaže za ulazak Srbije u EU. Nisu ni antievropski ovi zakoni koji su predloženi na usvajanje, samo su u nekoliko neprecizni i nekim odredbama nedefinisani, zbog toga mi i podnosimo ove amandmane.
Ono što jeste antievropsko, antievropski je ovaj kriminalni režim kome apsolutno nije stalo do evropskih vrednosti, do vladavine prava, do slobodnih medija, do slobodnih izbora, do građanskih sloboda. Dakle, ne možemo ući u EU, u radikalskom, šešeljevskom ruhu koji je, jel tako, oličen u ovim šešeljizmima koji izviru iz, recimo, ove fašisoidne jezičke patrolne šape, koja nas ovde truje svih ovih dana. Tako da nemojte imputirati nama ono što ste vi naslikali.
Znate, Pikaso je 1937. godine nacrtao čuvenu „Gerniku“, nakon nacističkog bombardovanja tog baskijskog grada, a onda par godina kasnije kada ga je jedan nacistički oficir u Parizu pitao – da li ste vi naslikali ovu sliku, on ga je pogledao i odgovorio – ne, tu sliku ste naslikali vi. Hvala.
Ja zaista mislim da ovo nije u redu sa vaše strane. Zaista mislim…
Član 100. Hoćete da vam pročitam? Dakle, taj član je želeo i kolega Pajić da reklamira. Napravio je permutaciju. Šta je problem, šta je problem da mu date da govori? Je li sme da se ispravi? Pritom je rekao o čemu se radi. Dakle, znate na koji član je mislio.
Evo, član 100. – „Predsednica Narodne skupštine kada predsedava sednicom Narodne skupštine ako želi da učestvuje u pretresu, prepušta predsedavanje jednom od potpredsednika Narodne skupštine“. Siđete u klupe i odgovorite, kažete sve što imate.
Dakle, što se nas tiče apsolutno osuđujemo. Je li treba da se zakunem u majku da osuđujem bilo šta što ima mizogeni prizvuk, bilo šta što je rečeno vama a ima veze sa nipodaštavanjem vas kao žene ili nekoga drugog, potpredsednice Skupštine? Evo, da, osuđujem. Kada ćete vi to uraditi? Zašto niste reagovali kada je sekretar Skupštine nakon pretnji silovanjem Biljani Đorđević, na moje insistiranje, pozvao me na sastanak i rekao – sada će reagovati predsednica Narodne skupštine. Eto, to je bilo kada je bio „ćacilend“ tamo, kada je onaj student pratio nju i pretio joj silovanjem. Zašto niste reagovali? Vi imate autoritet, valjda, makar prema tim vašim studentima koji žele da kolju i siluju. Zašto niste reagovali? (Isključen mikrofon.) Zašto dvostruki aršini?
Ni na jedno koje sam zapostavio.
Ma hvala vam, predsedavajući, vrlo ste darežljivi i u prekidanju kolega opozicionih članova Odbora. I u tome ste jako darežljivi. Jeste vi svesni kakvu smo mi sad ti radu čuli od ovog profesora doktora pedagogije umetnosti? Šta je taj čovek pričao? O čemu je on ovde?
O nekim špijunima iz Prudova? Ima jedno selo kod mene kod Požege, Prudovi. Jel ste to rekli ili ste mislili neko šta, Stile Haribide iz Prudova?
Nemojte lično da se obraćate nikome- Orkanski visovi. Gospodine kolega profesore doktore, bez bilo kakvog upozorenja od strane predsedavajućeg vi pričate o nekim stranim špijunima na ovoj sednici Odbora. Pritom, naravno, to ste čitali, poslali su vam u međuvremenu zadatak koji treba da obavite, a pritom kažete na početku da ste zadovoljni objašnjenjem stručne službe koja je došla ovde da brani ovu, ovaj sporazum, jel. Dakle, još jednom, to isto se neću baviti vama, o potpuni ste apsurd. Eh, ja ću samo još jednom da se nadovežem.
Dakle, ne, ne da nisam zadovoljan, nego niste odgovorili apsolutno ni na jedno pitanje. Gospodo predstavnici predlagača, gospodo predstavnici Ministarstva odbrane, ne razumem čemu eh, srdžba i ljutnja, gospodine Nikoliću, v.d. sekretaru Ministarstva odbrane, kada se pomen-e, zbog čega se nije pojavio ovde Bratislav Gašić, kaže, nemojte vi da pričate o nekome ko nije ovde, pa zašto nije ovde? A vi onda pričate nakon toga od kako su neki prethodni, jel, bivša vlast je, ne znam, bivši ministri opet nisu ovde To vam je, to vam je odbrana ovoga svega. S druge strane, hajte ako ste vi operativac, gospodine Jovanoviću iz Sektora za materijalne resurse, dajte mi operativno objasnite zašto sada, čemu žurba za potpisivanje ovog sporazuma sa državom Izrael, koja vrši genocid u Gazi, koja ratuje protiv Irana?
Čulo smo ovde i objašnjenje. Nije problem što ratuju protiv Irana zato što je Iran slao ne znam neku logistiku u Bosnu. N-n-ne, ne mogu prosto za to da se, eh, na to da se osvrćem. I konkretno, zašto primena pre stupanja na snagu? Objasnite mi ovaj član šesnaest.
Dakle, kada ovaj sporazum stupa na snagu i zašto se primenjuje pre stupanja na snagu? I da li to konkretno, pitao sam vas. Apstrahovali ste moja pitanja. Nekad ste odgovorili, naravno, okvirno. Ništa mi niste rekli.
Da li ima veze sa dostavljanjem naoružanja naručenog od, od Elbi Sistemsaa? Da li ima veze sa najavljenom fabrikom dronova, gde će Elbi Sistemss imati tu fabriku pod svojom vlasništvom pedeset jedan posto, a Jugoimport SDPR četrdeset devet posto? Da li se ovde, šta se iza brega valja Hajte, nemojte da budemo neozbiljni i da pričamo o okvirnosti jednog sporazuma, o tako njegovoj, pa šta potpisujemo sporazum? Pa to je nešto apstrakt. Pa ćemo mi onda tek videti šta će se iz tog sporazuma koji ćemo sada ovde eh, eh odobriti da s-da bude potpisan, izroditi.
Ne možemo ljudi na taj način da radimo. Čemu žurba? Zbog čega ovo? Zašto ova odluka? Šta ć-ko će biti, gospodin Drecun, verovatno ovlašćeni predlagač u Narodnoj skupštini kada bude ovo? Jedva čekam
Hvala. Hajde, pre svega da se, da se osvrnem na, aa, ovo što smo, što smo sada čuli, dakle, gospodin predstavnik Ministarstva odbrane je faktički pročitao ono što smo imali u dokumentima koje smo dobili za pripremu ove sednice. Naravno, u redu je transparentno to i izložiti zarad javnosti i ljudi koji bi trebalo da znaju šta mi ovde na, na ovom odboru radimo. Međutim, ja bih se osvrnuo i postavio bih zaista nekoliko konkretnih pitanja. Želim zaista da budem konstruktivan i m-molio bih da i zapišete i da mi konkretno odgovorite na ta pitanja koja ću u nastavku diskusije konkretno vama postaviti.
Pre svega moram da kažem da je prilično i ne treba biti previše pametan, prilično je osetljiv trenutak u kome nam vlada dostavlja na razmatranje ovu osnovu za vođenje pregovora i zaključivanje opšteg bezbednosnog sporazuma između Vlade Republike Srbije, odnosno Ministarstva odbrane i vlade, odnosno Ministarstva odbrane Izraela, o razmeni i uzajamnoj zaštiti tajnih podataka u oblasti odbrane. Dakle, mi se nalazimo u situaciji ozbiljne geopolitičke krize u svetu. Nakon rata u Ukrajini imamo sada i ovaj haos i ove raznorazne vojne ratne operacije na, na Bliskom istoku i mi sada faktički treba da damo saglasnost za privremenu primenu jednog ovakvog sporazuma sa državom koja itekako ima aktivnu ulogu u tim ratnim dejstvima. E, sada ću preći konkretno na, na pitanja. Prvo, mene zaista interesuje čemu zaključenje ovog i ovakvog sporazuma kada naši zakoni i propratna regulativa već pokrivaju tajnost podataka, je l' tako, u sektoru odbraneEh, zbog čega nam je potreban jedan dodatni vid zaštite tajnosti, konkretno sa jednom državom, odnosno sa, sa, sa jednom vladom, kada je to tako našom pravnom regulativom već omogućeno da bude tajno.
Zbog čega se ovo donosi uopšte i postoji li neka konkretna stvar? Šta tačno znači ta uzajamna zaštita? To je naredno pitanje. Da li će, recimo, izraelski organi, Mosad ili neki drugi organi imati ingerencije da uzajamno štite zajedničke tajne podatke i na našoj teritoriji? Imamo ovde u tački četiri, gde se eksplicitno navodi da svaka od strana ulaže odgovarajuće napore da uz uslov posedovanja bezbednosnog sertifi-sertifikata i tako dalje, omogući na svojoj teritoriji povremene posete bezbednosnih stručnjaka druge strane, kako bi se sa njenim nadležnim bezbednosnim organom razmotrile njene procedure i mogućnosti za zaštitu tajnih podataka ili bilo koja druga tema u vezi sa ovim sporazumom koju joj druga strana predloži.
Dakle, u tom smislu je i jeste ovo moje pitanje koje ste sad zapisali i dalje, eh, meni se čini da ovde postoji neka žurba, dakle čemu žurba, odnosno ova odrednica prevremena primena do njegovog stupanja na snagu. E, sad kada gledamo sam sporazum, on kaže ovako. Dakle, to je da. Kaže, ovaj sporazum se privremeno primenjuje od dana kada obe strane potpišu isti, a stupa na snagu danom prijema poslednjeg obaveštenja kojim se strane diplomatskim putem međusobno obaveštavaju o neispunjenosti, odnosno o ispunjenosti unutrašnjih državnih procedura neophodnih za stupanje na snagu ovog sporazuma. Mmm, malo mi je to laički posmatrano nejasno.
Dakle, odmah se privremeno primenjuje. Šta to znači? Dakle, kada tačno stupa na snagu i zbog čega prevremena privremena primena ovog sporazuma. I da budem potpuno konkretan, dakle, ima li to ikakve veze sa dostavljanjem naoružanja naručenog od izraelske firme Elbit Systems, koja je sada već godinama, jel, kritikovana da profitira zbog svoje uloge u vojnim operacijama u Gazi. Ili možda ovo konkretno što ćemo mi danas imati na, na izglasavanju, odnosno na davanju saglasnosti za primenu, ima veze sa pripremama za zajedničku fabriku dronova sa tom istom firmom Elbit Systems Ja napominjem da je Vučić sedmog marta naveo da se uskoro otvara prva fabrika dronova najozbiljnije svetske produkcije u našoj zemlji sa inostranim partnerom iz Izraela.
I po svoj prilici i po svim saznanjima nakon tog sedmog marta, u pitanju je upravo Elbit Systems i ta fabrika dronova bi bila ustrojena tako da oni imaju pedeset jedan posto vlasničkog udela, a da domaći jugoimport SDP ima četrdeset devet posto. Evo, ja ću tu završiti. Hvala vam što ste zapisali pitanja i zaista se nadam konkretnim odgovorima