VLADIMIR PAJIĆ

Građanska demokratska partija

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Vladimir Pajić prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao 50. na listi Srbija protiv nasilja - Miroslav Miki Aleksić - Marinika Tepić (Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Zeleno-levi front, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak - Ćuta, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Srbija centar, Zajedno, Pokret za preokret, Udruženi sindikati Srbije "Sloga", Novo lice Srbije), mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu bio je deo poslaničke grupe Stranka slobode i pravde - Pokret slobodnih građana do 10. aprila 2024, kada je zajedno sa kolegama iz PSG prešao u poslanike koji nisu članovi poslaničkih grupa. Od septembra 2024. deo je novoosnovane poslaničke grupe Pokret slobodnih građana (PSG) – Stranka demokratske akcije Sandžaka (SDA Sandžaka) – Partija za demokratsko delovanje (PDD). Član je Odbora za dijasporu i Srbe u regionu, i zamenik člana Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Odbora za kulturu i informisanje.


BIOGRAFIJA

Rođen je 1989. godine. Osnovne akademske studije je završio 2012. godine na Fakultetu primenjenih umetnosti, Univerziteta umetnosti u Beogradu. Na istom fakultetu završio je i master akademske studije 2013. godine.

Stručni ispit iz oblasti zaštite nepokretnog kulturnog nasleđa položio je 2015. godine u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, a 2016. godine i stručni ispit iz oblasti zaštite pokretnog kulturnog nasleđa u Narodnom Muzeju u Beogradu.

Radno iskustvo u oblasti zaštite kulturnog nasleđa sticao je kao saradnik Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Beogradu i kroz saradnju i koordinaciju na projektima zidne slike u Centralnom institutu za konzervaciju. Bio je rukovodilac projekata konzervacije crkve Sv. Save u manastiru Žiča, konzervacije murala na aerodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu i konzervacije fragmenata zidnog slikarstva iz Medijane, Braničeva i Beograda.

Pored radnog iskustva u oblasti zaštite kulturnog nasleđa, sopstveni posao pokrenuo je i kao osnivač studija za animaciju i videografiju Procession Studio.

Od 2022. godine bio je odbornik je u Skupštini grada Beograda, predsednik Saveta za kulturu Skupštine grada Beograda i član gradske Komisije za spomenike i nazive ulica i trgova.

Član je Predsedništva Pokreta slobodnih građana i predsednik Beogradskog odbora Pokreta slobodnih građana.

Poslednji put ažurirano: 27.09.2024, 07:23

Osnovne informacije

Statistika

  • 46
  • 17
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 22.04.2026.

Ja se nadam, ministre, da ovaj zakon niste radili sa međunarodnim organizacijama koje se bave trgovinom ljudima zato što bi to bio ogroman problem, pa ste dužni da se za to pojasnite.

Mi smo ovim amandmanom hteli da pojačamo komunikaciju između raznih institucija koje su nadležne i koje se bave ovim velikim problemom. Problem trgovine ljudima stoji na dva stuba. Prvi je ukorenjen, strašan, katastrofalan odnos prema ženama u društvu, a drugi je sistemska korupcija koja dozvoljava da se određene stvari dešavaju mimo zakona i da trgovina ljudima bude moguća na određenoj teritoriji.

Važno je da pomenemo, pored toga što su najugroženija grupa trgovinom ljudima žene, da su tu i deca, kao deo ilegalne radne eksploatacije i, naravno, deo koji obuhvata muškarce koji su radno eksploatisani.

Moramo priznati da, uprkos dobrim zakonima ili dobrim dokumentima koja se nalaze pred nama i koja mi kao Pokret slobodnih građana želimo da unapredimo i koja ćemo podržati, vi kao vlast ne možete zbog svojih međunarodnih dilova da se obračunate sa radnom eksploatacijom na istoku Srbije, sa radnom eksploatacijom u Vojvodini, a o kojoj imamo razna svedočenja, naročito kada su u pitanju građani koji nisu građani Republike Srbije.

Pored toga, moram da kažem, ovo ne govorim samo kao narodni poslanik, već i kao trener upravo u borbi protiv trgovine ljudima da ne možemo da očekujemo da će borba protiv trgovine ljudima biti uspešna ako najviši funkcioneri vladajuće stranke svoje izjave baziraju ukorenjenoj mizoginiji, pa smo slušali ovde i ministra kulture Nikolu Selakovića, a i predsednika najveće parlamentarne grupe da izjavljuju strašne mizogine izjave koje direktno utiču na to da se u društvu ovaj problem povećava, a ne smanjuje. Hvala vam.

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 22.04.2026.

Učinili ste povredu Poslovnika tako što smatram da u skladu sa Poslovnikom, ako želite da raspravljate, treba da siđete u klupe za raspravljanje. Član 102. Vi, ako pogledate i stenobeleške, videćete da sam ja juče i prethodnih dana kada god je…(Isključen mikrofon.)

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 22.04.2026.

Ja ću ponovo podvući da se za borbu protiv trgovine ljudima moramo osloniti na dve važne stvari. Prvo je protiv korupcije, drugo je apsolutno neupitno poštovanje ljudskih prava. Vi kao vlast niti ste se dokazali u poštovanju ljudskih prava, već upravo suprotno, dokazali ste se da ste zarad vlasti vrlo sposobni da kršite ta ljudska prava, a niste se ni dokazali ni u borbi protiv korupcije. Korupcija u našoj zemlji je sve veća i veća.

Onda nije ni čudo što podaci pokazuju da je u poslednjih godina broj prijavljenih slučajeva trgovine ljudima porastao za oko 6,5%. Dobre su odene kada dolaze od nekih institucija, u smislu da li se donose akti, da li se usvajaju zakoni, da li se nešto povoljno radi, ali ako na terenu mi imamo 6,5% više prijavljenih slučajeva trgovine ljudima to samo znači da taj sistem iako pohvaljen nije dobar i nije dovoljan.

Pokret slobodnih građana podvlači još jednom, ja kao poslanik, mi apsolutno poštujemo ljudska prava, zalažemo se za očuvanje integriteta i dostojanstva svake žene, kako u ovom domu, tako i mimo ovog doma. Još jednom pozivam i vas kao predsednicu Skupštine da za sve uvrede koje budu upućene izreknete određene mere koje su predviđene Poslovnikom. Mi se toga uopšte ne plašimo.

Ja mislim da je problem zato što će se ispostaviti da će onda na vašoj strani, na strani vlasti biti izrečeno 500 takvih opomena za vreme jedne sednice, a sa ove strane možda pet ili deset. Zbog toga vi održavate da percepcija o Skupštini bude kao da se ovde radi o cirkusu, upravo da ovakve stvari o kojima sam do sada pričao ne bi bile relevantne i medijski interesantne. Hvala vam.

29. sednica Odbora za kulturu i informisanje, 16.04.2026.

Dobar dan. Eh, drago mi je s-da imamo ovu sednicu povodom, eh, ovih važnih stvari koje su na dnevnom redu, naročito povodom utvrđivanja i određivanja zona zaštite za, eh, ove arheološke lokalitete i-i, eh, istorijske objekte. Međutim, moram i da sugerišem da sam ja, eh, pre nekih d-dve nedelje tražio vanrednu sednicu ovog odbora, da to, na to nisam dobio odgovor, pa sam očekivao da će u okviru redovnog, redovne sednice Odbora poput ove ta tačka dnevnog reda biti stavljena prosto na dnevni red. Vidim da do toga nije došlo, pa mislim da samo to treba da se ispravi na nekoj prvoj narednoj sednici Odbora. Eh, kada su u pitanju ova četiri, eh, različita predloga, neću mnogo o, vam, eh, njima govoriti.

Ono što je možda najznačajnije jeste da se, eh, eh, da će Ko-Dvorine arheološki lokalitet Dvorine dobiti status koji zaslužuje. Ja sam imao prilike da radim na tom materijalu. Eh, to je jedan od najznačajnijih lokaliteta u regionu i zbog svoje, eh, pretpostavljene veličine i zbog same sadržine i zbog nekropole koja je, koja se tu nalazi i mislim da će biti ključna za razvoj, eh, Aranđelovca u narednom, eh, u narednom periodu, ne samo Aranđelovca, već i šire, eh, eh, mesta koja su u blizini Aranđelovca. Eh, tako da tu nemam nikakvu, nikakvo dodatno pitanje. Mislim da je obrazloženje dobro i-i da za to prosto mi ćemo apsolutno glasati.

Odmah da kažem, glasaćemo za sva četiri predloga, ali prosto neke ovde na Odboru moram da iznesem stvariEh, kad je u pitanju arheološki lokalitet, eh, u Mihajlovcu i kada se govori o rimskom limesu, ja sam veliki broj puta govorio o tome koliko je ceo projekat rimskog limesa, to jest južnog rimskog, južnog dela rimskog limesa, značajan za Republiku Srbiju, eh, značajan za Evropu celu, s obzirom da se radi o dva odvojena velika projekta i da sve što se radi u pravcu očuvanja, eh, spomenika koji se nalaze na tom potezu je izuzetno važno, s tim što mi, eh, je nejasno kako je do sada važan jedan, eh, Mihajlovac, kako se to, eh, opravdava njegovo utvrđivanje za kulturno dobro, a da se na primer, eh, Kalemegdan, koji je već bio utvrđeno kulturno dobro od izuzetnog značaja kao jedna od najznačajnijih tvrđava Evrope, eh, tako brutalno uništi projektom za koji ste, između ostalog, i vi bili odgovorni, a to je K Distrikt. Mi smo zbog tog projekta K distrikta, eh, u situaciji da kalemegdanska tvrđava gotovo nikad neće moći da bude upisana na Uneskovu listu svetske kulturne baštine, a da je dovedeno u pitanje projekat Južnog rimskog limesa, koji je trebao, eh, Srbiji da donese ogroman razvoj u budućim godinama, eh, oslanjajući se na međunarodne saradnje i na međunarodne projekte i finansije koje su za to bile izdvajane. Tako da mi nije jasno kako s jedne strane je to važno vama, a s druge strane to vam nije važno. Kad investitor-d-investitor diktira, onda nije važno, kada investitor ne diktira, onda je važno Eh, što se tiče crkve Svetog Ahilija, eh, to je, eh, jasno zašto je, eh, zašto je ovakav jedan predlog neophodan. Meni se čini da bi ta, to proširenje trebalo da bude i veće zbog samog značaja, eh, ovog spomenika, ali u ovom trenutku zastajemo na tome, pa je, pa je to i opravdano.

(kašalj I četvrto i možda najvažnije jeste arheološki lokalitet Carevin grad ili Justiniana Prima. Eh, s obzirom da se radi o jednom od najvećih arheoloških lokaliteta u regionu, užasno komplikovanim i za održavanje, užasno komplikovanim za istraživanje, što traži jako puno sredstava, jako puno logistike i fokusa od strane države, od strane državnih organa, od strane lokalne samouprave. Eh, dobro j-je da se ide u ovakvu zaštitu, s tim što mislim u ovakvu proširenje zaštite, s tim-s tim što mislim da fokus treba već da se stavi na sama istraživanja, da se više sredstava izdvajaju za sama istraživanja, kako bi onda i prezentacija mogla da bude uspešnija, jer u ovom trenutku, eh, sama prezentacija, naravno, u skladu sa strukom ograničena, eh, tempom i dinamikom istraživanja, a koja se, eh, koja su uglavnom ograničena finansijski u godinama koje su, koje su pred nama Pored toga, eh, mislim da treba da radimo na eh, predlogu promene forme eh, upravljanjem samim arheološkim eh, lokalitetom, s obzirom da se radi o arheološkom lokalitetu koji ima jako puno površinskih nalaza. Bezbroj puta sam bio tamo, bezbroj puta sam video da ljudi delove keramike, delove kamene plastike prosto stavljaju u torbu, nose jer smatraju da je to dobar nekakav suvenir sa tog arheološkog lokaliteta, a da postojeći kapaciteti ne mogu da zadovolje ono što je tu, eh, što je nama tu potrebno. S jedne strane u istraživačkom smislu, s druge strane i u onom praktičnom, bezbednosnom i zaštitnom smislu. Smatram da tu treba da se, eh, razmišlja i ide u pravcu formiranja određenog arheološkog parka u formi nekakvog javnog preduzeća ili neke slične forme koja bi bila, eh, kakvih u Evropi ima dosta i smatram da bi to, pored toga što bi uticalo na sam-samu zaštitu Justiniane Prime, dosta puno doprinelo i samom, eh, Lebanu kao mestu koje je, eh, i dalje u razvoju, dosta ruralno, a u mnogo čemu se oslanja na Justinianu Primu kao jedan od najvećih resursa pored Radan planine tog, eh, tog kraja I samo moram još jednu stvar da napomenem i time ću završiti, izvinite ako sam uzeo previše vremena. S obzirom da se ovde govori o smislu zaštite kulturnih dobara, da š-šta je naša uloga u tome, koje su naše obaveze. Eh, meni je žao zaš-to, eh, gospodin Selaković nije ovde sa nama da pokuša da nam objasni kojom to mi sa onom moralnom ili pravnom akrobatikom vi sebi dozvolite da jedno kulturno dobro koje je utvrđeno kulturno dobro poput zgrade Generalštaba vi potpuno protivzakon-protivzakonito, eh, poništite, a da onda na istim tim moralnim, profesionalnim ili kakvim drugim bazama govorite o ili imate smelosti da govorite o tome da mi treba da čuvamo kulturno nasleđe. Ja znam da je on sada trenutno ima druge obaveze, s obzirom da je, eh, da se sumnjiči za organizovani kriminal, zajedno sa dva vaša partijska kadra koji su direktori ustan-, nažalost, bili direktori ustanova zaštite, to jest Republičkog zavoda za zaštitu spomenika i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika Grada Beograda. Tako da eto, samo mogu da sa žaljenjem kažem da uprkos što imamo ovako dobre predloge ovde koje službe zaštite jako dobro pripremaju i šalju Ministarstvu, a iste te službe zaštite vi ste u plenumu nazivali kriminalnim leglima. Ne, nije mi jasno kako je moguće da dođe do takve moralne pravne akrobatike da su oni dobri kada ovo prave, a jesu dobri kada ovo prave, a loši su kada napadaju Nikolu Selakovića A s druge strane, kako je to kulturno nasleđe vama značajno. EhEh, sve dok se ne dođe do nečega, eh, d-do nekog kulturnog dobra poput generalštaba na koje baci oko neki vaš investitor. Eto, hvala vam.