VLADIMIR PAJIĆ

Građanska demokratska partija

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Vladimir Pajić prvi put je izabran za narodnog poslanika u 14. sazivu, kao 50. na listi Srbija protiv nasilja - Miroslav Miki Aleksić - Marinika Tepić (Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Zeleno-levi front, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak - Ćuta, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Srbija centar, Zajedno, Pokret za preokret, Udruženi sindikati Srbije "Sloga", Novo lice Srbije), mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu bio je deo poslaničke grupe Stranka slobode i pravde - Pokret slobodnih građana do 10. aprila 2024, kada je zajedno sa kolegama iz PSG prešao u poslanike koji nisu članovi poslaničkih grupa. Od septembra 2024. deo je novoosnovane poslaničke grupe Pokret slobodnih građana (PSG) – Stranka demokratske akcije Sandžaka (SDA Sandžaka) – Partija za demokratsko delovanje (PDD). Član je Odbora za dijasporu i Srbe u regionu, i zamenik člana Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Odbora za kulturu i informisanje.


BIOGRAFIJA

Rođen je 1989. godine. Osnovne akademske studije je završio 2012. godine na Fakultetu primenjenih umetnosti, Univerziteta umetnosti u Beogradu. Na istom fakultetu završio je i master akademske studije 2013. godine.

Stručni ispit iz oblasti zaštite nepokretnog kulturnog nasleđa položio je 2015. godine u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, a 2016. godine i stručni ispit iz oblasti zaštite pokretnog kulturnog nasleđa u Narodnom Muzeju u Beogradu.

Radno iskustvo u oblasti zaštite kulturnog nasleđa sticao je kao saradnik Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Beogradu i kroz saradnju i koordinaciju na projektima zidne slike u Centralnom institutu za konzervaciju. Bio je rukovodilac projekata konzervacije crkve Sv. Save u manastiru Žiča, konzervacije murala na aerodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu i konzervacije fragmenata zidnog slikarstva iz Medijane, Braničeva i Beograda.

Pored radnog iskustva u oblasti zaštite kulturnog nasleđa, sopstveni posao pokrenuo je i kao osnivač studija za animaciju i videografiju Procession Studio.

Od 2022. godine bio je odbornik je u Skupštini grada Beograda, predsednik Saveta za kulturu Skupštine grada Beograda i član gradske Komisije za spomenike i nazive ulica i trgova.

Član je Predsedništva Pokreta slobodnih građana i predsednik Beogradskog odbora Pokreta slobodnih građana.

Poslednji put ažurirano: 27.09.2024, 07:23

Osnovne informacije

Statistika

  • 65
  • 20
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Deveto vanredno zasedanje , 29.07.2026.

Još u ekspozeu premijera Đura Macuta nije bilo mnogo prostora za glavnu temu o kojoj danas razgovaramo. Od celog ekspozea, koji je bio na više desetina strana, o kulturnom nasleđu, o Generalštabu koji je, između ostalog, i tema ovog našeg zahteva tek je bio jedan mali pasus nekih projekata koji se vode već godina i koje niko ne dovodi u pitanje. Programa nije bilo. Strategije nije bilo, i to nije ni čudo. Ova vlada odražava politiku koja kulturno nasleđe ne razume.

19/1 AL/MJ 13.05 – 13.15

Kulturno nasleđe, naših spomenici su jedna od najvažnijih stvari u svakoj državi zato što predstavljaju ogledalo svakog naroda, bilo da ste musliman, da ste katolik, pravoslavac, ateista. Svako ima svoje kulturno nasleđe zato što je ono suštinski univerzalno i to je ono što vi niste mogli da prepoznate. Zato na takvoj temi i na tako važnoj stvari i pada politički vaša vlada.

Vi, kada ste gledali u Generalštab, vi kada ste gledali u to jedno od najvažnijih ogledala našeg društva, vi ste pomislili da sa druge strane, da to neće biti vaš odraz, nego da će se pojaviti Donald Tramp i da će vam iz tog ogledala mahnuti, pomaziti vas po glavi u ključnom trenutku kada će vam to biti najvažnije za izbore, a onda kada ste zaista pogledali u to društveno ogledalo zvano Generalštab, s druge strane pojavio se pobunjeni, slobodni narod koji je rekao – ovo je linija preko koje mi nećemo da dozvolimo da vi idete i zbog toga imate sve ovo što sada imate.

Ponizili ste kulturno nasleđe, ponizili ste građane time što ste mislili da spomenik kulture može da bude sredstvo trgovine, a ne esencija jednog društva i esencija jednog naroda.

I na kraju krajeva, kao što kaže Njegoš – „gleda majmun sebe u zrcalo“ pa, onda neko u tom narodnom ogledalu vidi ponos, istoriju, tradiciju, život, nešto što je bilo, nešto što će biti, a sa druge strane neko vidi korupciju, neko vidi ćar, jagmu i onda pokušava da tako jednu važnu stvar proćerda kako bi sebi obezbedio samo par dana vlasti ili po koji mesec vlasti. Zbog toga je sramota, zbog toga ova vlada treba da padne prvenstveno zato što je antinarodska. Hvala vam.

Deveto vanredno zasedanje , 28.07.2026.

Poštovani građani, juče smo imali priliku da čujemo premijera Đuru Macuta. Između ostalog, sve ono o čemu je on govorio svelo se na to da nije mogao da pokaže rezultate rada svoje Vlade, već je govorio o tome kako je on ponosan na to što su oni uspeli da u ovako teškim vremenima ostanu to što jesu i da sprovedu ovo što su sproveli, a vrlo malo su sproveli onoga što se tiče građana kod nas.

Sad ovde želim njemu da uputim pitanje – na šta je on tačno ponosan? Da elaborira to što je rekao. Zato što kako možete da budete ponosni i da li ste ponosni na ministarku Snežanu Paunović, koja opušteno žena izgovori kako bi etnički očistila Kosovo, da dole nije ni bila? Nastavlja najštetniju politiku iz najgore decenije naše zemlje.

Da li ste ponosni na Ivicu Dačića koji već godinu dana vodi našu policiju, usmerava našu policiju opet u najtamnije političke okvire, tako što batina studente, građane, žene, stare ljude koji su odlučili da progovore nešto protiv ove vlasti?

Da li je ponosan na rad Nikole Starovića, koji je možda i najviše zakazao, s obzirom da su rezultati njegovog ministarstva, a vezano za EU, potpuno katastrofalni, da mi nismo dobili sredstva iz Plana rasta, da nije otvoren Klaste 3? Zbog čega? Zato što sledeći ministar, ministar Vujić, preko svojih poslanika protura zakone kako bi mogao da kontroliše i tužilaštvo i uopšte da kontroliše pravosuđe?

Ili je ponosan na Sinišu Malog, koji je apsolutni arhitekta srpske propasti u poslednjim decenijama, maltene u svakoj vlasti? Jel to ponos?

Na koji način se pravda nedostatak rezultata ovakve jedne katastrofalne Vlade?

Kako može da bude ponosan na ovakav rad ili nerad i na ovakve ljude? Njemu je Vlada data, njemu je Vlada nametnuta, a on je pristao da svoj nekakav integritet koji je imao u društvu založi za to da kada ova Vlada prođe, kada jednom vi budete prošlost pola tih ministara se niko neće sećati, ali se svi sećati toga da je u vreme Vlade Đure Macuta su se radile najstrašnije stvari u ovoj zemlji. I ne bih...

Naravno tu je i ključni čovek, Nikola Selaković, koji je optužen za slučaj Generalštab. O tome smo mnogo puta govorili, neću o tome govoriti. Vidim, ide po Srbiji, ušao je u kampanju. On čuva kulturno nasleđe. Deli držani novac, državne ugovore kao da daje lične pare iz svoj džepa. Svaki ugovor ide, slika se. Država daje novac lokalnoj samoupravi, a on ide i nameće se kao da je on taj koji je obezbedio ta sredstva, kao da on ima pravo to da radi. Glumi gazdu. Glumi gazdu, a uništitelj je naše kulture, uništetelj je svega čega se dohvatio, ali kulture možda najviše. Naše stvaralaštvo je potpuno sahranio. To ne govorim samo ja, to govore svi ljudi iz oblasti kulture, kako u stvaralaštvu, tako i u kulturnom nasleđu.

3/3 MT/MP

I neću više dužiti o njima. Dosta je ovde bilo reči o njihovim katastrofalnim rezultatima i propuštenim prilikama, ali hoću da se osvrnem na to da na to ne možete biti ponosni. Đurin ponos nas ne interesuje, Đurin ponos ne interesuje građane ove države, Đurin ponos je trebalo da bude to da u poslednje vreme radi na tome da građanima bude bolje. Da bude bolje zdravstvo, da nema korupcije, da se bori protiv korupcije, da nema partijskog zapošljavanja. To je suština države, a ne da slušamo ovde bajke o Đurinom ponosu na najgore ministre u istoriji ove zemlje. Zato mora da se objasni i zbog toga mi govorimo, između ostalog i zbog ovoga. I o tome je govorio i Pavle Grbović.

4/1 JJ/CG 10.30 – 10.40

Pokret slobodnih građana će zajedno sa svojim partnerima sprovesti reforme koje će ovoj zemlji doneti bolje, a doneće bolje zato što će Srbija biti članica EU, zato što će iskoreniti korupciju, zato što će iskoreniti partijsko zapošljavanje, zato što će rešiti nagomilane probleme koji će ostati iza vas, a biće ih mnogo i već ih ima mnogo. Bez obzira na to mi smo spremni da se sa svim tim problemima uhvatimo u koštac, znamo šta nam ostavljate, a ostavljate samo haos.

Kada budete deo istorije, pričaće se o vama kao o ljudima i ovoj Vladi kojoj postavljam sva ova pitanja i tražim na to odgovor, da ste najgora Vlada, zato što ste finalna Vlada ove vlasti, najgora ste Vlada u istoriji naše zemlje.

Sedmo vanredno zasedanje , 23.06.2026.

Poštovani građani, i dalje razgovaramo o setu zakona koji je uveden samo da bi se zaštitio jedan…

29. sednica Odbora za kulturu i informisanje, 16.04.2026.

Dobar dan. Eh, drago mi je s-da imamo ovu sednicu povodom, eh, ovih važnih stvari koje su na dnevnom redu, naročito povodom utvrđivanja i određivanja zona zaštite za, eh, ove arheološke lokalitete i-i, eh, istorijske objekte. Međutim, moram i da sugerišem da sam ja, eh, pre nekih d-dve nedelje tražio vanrednu sednicu ovog odbora, da to, na to nisam dobio odgovor, pa sam očekivao da će u okviru redovnog, redovne sednice Odbora poput ove ta tačka dnevnog reda biti stavljena prosto na dnevni red. Vidim da do toga nije došlo, pa mislim da samo to treba da se ispravi na nekoj prvoj narednoj sednici Odbora. Eh, kada su u pitanju ova četiri, eh, različita predloga, neću mnogo o, vam, eh, njima govoriti.

Ono što je možda najznačajnije jeste da se, eh, eh, da će Ko-Dvorine arheološki lokalitet Dvorine dobiti status koji zaslužuje. Ja sam imao prilike da radim na tom materijalu. Eh, to je jedan od najznačajnijih lokaliteta u regionu i zbog svoje, eh, pretpostavljene veličine i zbog same sadržine i zbog nekropole koja je, koja se tu nalazi i mislim da će biti ključna za razvoj, eh, Aranđelovca u narednom, eh, u narednom periodu, ne samo Aranđelovca, već i šire, eh, eh, mesta koja su u blizini Aranđelovca. Eh, tako da tu nemam nikakvu, nikakvo dodatno pitanje. Mislim da je obrazloženje dobro i-i da za to prosto mi ćemo apsolutno glasati.

Odmah da kažem, glasaćemo za sva četiri predloga, ali prosto neke ovde na Odboru moram da iznesem stvariEh, kad je u pitanju arheološki lokalitet, eh, u Mihajlovcu i kada se govori o rimskom limesu, ja sam veliki broj puta govorio o tome koliko je ceo projekat rimskog limesa, to jest južnog rimskog, južnog dela rimskog limesa, značajan za Republiku Srbiju, eh, značajan za Evropu celu, s obzirom da se radi o dva odvojena velika projekta i da sve što se radi u pravcu očuvanja, eh, spomenika koji se nalaze na tom potezu je izuzetno važno, s tim što mi, eh, je nejasno kako je do sada važan jedan, eh, Mihajlovac, kako se to, eh, opravdava njegovo utvrđivanje za kulturno dobro, a da se na primer, eh, Kalemegdan, koji je već bio utvrđeno kulturno dobro od izuzetnog značaja kao jedna od najznačajnijih tvrđava Evrope, eh, tako brutalno uništi projektom za koji ste, između ostalog, i vi bili odgovorni, a to je K Distrikt. Mi smo zbog tog projekta K distrikta, eh, u situaciji da kalemegdanska tvrđava gotovo nikad neće moći da bude upisana na Uneskovu listu svetske kulturne baštine, a da je dovedeno u pitanje projekat Južnog rimskog limesa, koji je trebao, eh, Srbiji da donese ogroman razvoj u budućim godinama, eh, oslanjajući se na međunarodne saradnje i na međunarodne projekte i finansije koje su za to bile izdvajane. Tako da mi nije jasno kako s jedne strane je to važno vama, a s druge strane to vam nije važno. Kad investitor-d-investitor diktira, onda nije važno, kada investitor ne diktira, onda je važno Eh, što se tiče crkve Svetog Ahilija, eh, to je, eh, jasno zašto je, eh, zašto je ovakav jedan predlog neophodan. Meni se čini da bi ta, to proširenje trebalo da bude i veće zbog samog značaja, eh, ovog spomenika, ali u ovom trenutku zastajemo na tome, pa je, pa je to i opravdano.

(kašalj I četvrto i možda najvažnije jeste arheološki lokalitet Carevin grad ili Justiniana Prima. Eh, s obzirom da se radi o jednom od najvećih arheoloških lokaliteta u regionu, užasno komplikovanim i za održavanje, užasno komplikovanim za istraživanje, što traži jako puno sredstava, jako puno logistike i fokusa od strane države, od strane državnih organa, od strane lokalne samouprave. Eh, dobro j-je da se ide u ovakvu zaštitu, s tim što mislim u ovakvu proširenje zaštite, s tim-s tim što mislim da fokus treba već da se stavi na sama istraživanja, da se više sredstava izdvajaju za sama istraživanja, kako bi onda i prezentacija mogla da bude uspešnija, jer u ovom trenutku, eh, sama prezentacija, naravno, u skladu sa strukom ograničena, eh, tempom i dinamikom istraživanja, a koja se, eh, koja su uglavnom ograničena finansijski u godinama koje su, koje su pred nama Pored toga, eh, mislim da treba da radimo na eh, predlogu promene forme eh, upravljanjem samim arheološkim eh, lokalitetom, s obzirom da se radi o arheološkom lokalitetu koji ima jako puno površinskih nalaza. Bezbroj puta sam bio tamo, bezbroj puta sam video da ljudi delove keramike, delove kamene plastike prosto stavljaju u torbu, nose jer smatraju da je to dobar nekakav suvenir sa tog arheološkog lokaliteta, a da postojeći kapaciteti ne mogu da zadovolje ono što je tu, eh, što je nama tu potrebno. S jedne strane u istraživačkom smislu, s druge strane i u onom praktičnom, bezbednosnom i zaštitnom smislu. Smatram da tu treba da se, eh, razmišlja i ide u pravcu formiranja određenog arheološkog parka u formi nekakvog javnog preduzeća ili neke slične forme koja bi bila, eh, kakvih u Evropi ima dosta i smatram da bi to, pored toga što bi uticalo na sam-samu zaštitu Justiniane Prime, dosta puno doprinelo i samom, eh, Lebanu kao mestu koje je, eh, i dalje u razvoju, dosta ruralno, a u mnogo čemu se oslanja na Justinianu Primu kao jedan od najvećih resursa pored Radan planine tog, eh, tog kraja I samo moram još jednu stvar da napomenem i time ću završiti, izvinite ako sam uzeo previše vremena. S obzirom da se ovde govori o smislu zaštite kulturnih dobara, da š-šta je naša uloga u tome, koje su naše obaveze. Eh, meni je žao zaš-to, eh, gospodin Selaković nije ovde sa nama da pokuša da nam objasni kojom to mi sa onom moralnom ili pravnom akrobatikom vi sebi dozvolite da jedno kulturno dobro koje je utvrđeno kulturno dobro poput zgrade Generalštaba vi potpuno protivzakon-protivzakonito, eh, poništite, a da onda na istim tim moralnim, profesionalnim ili kakvim drugim bazama govorite o ili imate smelosti da govorite o tome da mi treba da čuvamo kulturno nasleđe. Ja znam da je on sada trenutno ima druge obaveze, s obzirom da je, eh, da se sumnjiči za organizovani kriminal, zajedno sa dva vaša partijska kadra koji su direktori ustan-, nažalost, bili direktori ustanova zaštite, to jest Republičkog zavoda za zaštitu spomenika i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika Grada Beograda. Tako da eto, samo mogu da sa žaljenjem kažem da uprkos što imamo ovako dobre predloge ovde koje službe zaštite jako dobro pripremaju i šalju Ministarstvu, a iste te službe zaštite vi ste u plenumu nazivali kriminalnim leglima. Ne, nije mi jasno kako je moguće da dođe do takve moralne pravne akrobatike da su oni dobri kada ovo prave, a jesu dobri kada ovo prave, a loši su kada napadaju Nikolu Selakovića A s druge strane, kako je to kulturno nasleđe vama značajno. EhEh, sve dok se ne dođe do nečega, eh, d-do nekog kulturnog dobra poput generalštaba na koje baci oko neki vaš investitor. Eto, hvala vam.