Prikaz govora na sednicama odbora

Prikaz govora poslanice Natalija Stojmenović

Natalija Stojmenović

Zeleno-levi front

Govori na sednicama odbora

Zahvaljujem. Eh, hvala na predstavljanju izveštaja. Ja imam par eh, pitanja eh, koja se uglavnom tiču toga o podacima koje ja mislim da izveštaju fale, tako da u tom smislu, ukoliko mi sada ne odgovorite, značilo bi mi da dobijem odgovore od ministarstva u narednom periodu. Spomenuli ste strategiju demografskog razvoja. Ono što mene zanima, pošto se slažem sa tim, vidimo da imamo veliki broj žena u fertilnom dobu, koji je, da je, da je zapravo pao, eh, eh, pao za oko negde, eh, dvadeset dva posto u prethodnih dvadeset godina.

Koje mere planirate, koje ciljaju baš žene između dvadeset do trideset pet godina, a i koje su opštine zapravo sa najvećim padom koje ste videli? Druga stvar, eh, kako sam ja detaljno prolazila kroz dokument, eh, videla sam da u jednom delu dokumenta navodite da ima sto pedeset devet udruženja koje su- Kojima je finansiranje od Ministarstva u prvom cikusu, a na drugom mestu se govori o sto šezdeset dva udruženja za prolećni poziv. Koja cifra od te dve je zapravo tačna? I ono što mislim da u izveštaju nedostaje jeste zapravo zvaničan spisak svih korisnika po ciklusima i programskim linijama i naravno, sa naznakom da li su neka udruženja dobila, a sredstva po više osnova. Druga stvar, eh, eh, primetila sam da je cela linija za podršku udruženjima u zaštiti porodice i dece potrošena već u eh, prvom cikusu, pa je za drugi ostalo nešto više od osamsto hiljada dinara.

Eh, mene zanima, eh, eh, kojom dinamikom odlučujete, eh, da se daju ta sredstva i zašto je, eh, da-da li postoji neki poseban razlog što je više od devedeset pet posto sredstava potrošeno već u prvom cikusu? Eh, pogotovo mislim da je značajno da imamo sve informacije o udruženjima, jer podsetiću jedan od većih skandala je bio 2021., kada je, eh, tadašnja, eh, osoba koja je radila u Ministarstvu za brigu o porodici, sadašnja sekretarka za obrazovanje grada Beograda, gde je, gde postoje, eh, optužbe da je mreža fantomskih organizacija dobila značajna sredstva, više od pet miliona, eh, dinara sredstava za, eh, organizaciju i radionica i za borbu protiv vršnjačkog nasilja, a utvrdilo se da su organizacije ili bile fantomske ili uopšte nik-nikakve veze nisu imale sa onim što se ticalo zapravo vršnjačkog nasilja, tako da mislim da je u najmanju ruku korisno da imamo u izveštajima jasno koja udruženja dobijaju podršku, po kojim osnovama i kojom dinamikom.Eh, sledeće pitanje mi je eh, takođe oko dinamike davanja odobrenja, zapravo, eh, zahteva za stambenu podršku. Ono što sam ja negde primetila da je od u 2025. od četristo šezdeset devet zahteva, eh, u poslednjem kvartalu odobreno sto osamdeset devet, čak skoro četrdeset, eh, posto. Pa me zanima, s obzirom da je stambena podrška, jelte situacija, kada je neko traži, to je situacija velike hitnosti.

Eh, n-n, k-koja, koji je, koja je dinamika odobrenja ovih zahteva i d-dali, i kako se desilo da čak više od četrdeset posto bude odobreno, kako sam ja primetila ovde na faktički tri sednice između dvadeset devetog oktobra i osmog decembra. Eh, i moje, eh, poslednje pitanje je da li planirate izmene Zakona o finansijskoj, eh, podršci porodice sa decom, koje bi unapredile položaj mama preduzetnica i mama prekarnih radnica. Ja mislim da je jako veliki problem ako pričamo o tome da treba da razvijamo porodice, to da faktički žene koje se bave određenim delatnostima u Republici Srbiji nisu izjednačene i diskriminisane su po osnovu i porodiljskog, eh, odsustva, eh, i, eh, po visini zarade koju u tom periodu, eh, mogu da primaju. Eh, naša, moja poslanička grupa Zeleno Levi front, mi smo pre skoro tri meseca predali, eh, predloge izmena Zakona o finansijskoj podršci porodica sa decom, gde se garantuje upravo ta naknada u visini minimalne zarade do detetovog trećeg meseca. Ja mislim da je to izuzetno važno za mame preduzetnice i mame prekarne radnice i mislim da je jako bitno da se i to, eh, stavi u fokus kada pričamo o razvoju nataliteta u Srbiji, pa me zanima, eh, šta se dešava na tom polju.

Toliko za sada, hvala.
Hvala. Eh, ja ću krenuti sa pitanjima koja se konkretno tiču oblasti zdravlja i bezbednosti na radu. Eh, činjenica je da, kad se doneo, jelte, zakon 2024. da je to bila i godina sa najvećim povećanjem povreda i najvećim ugrožavanjem bezbednosti radnika i radnica u Srbiji. Ono što ja znam od podataka da u prethodnih pet godina je, nažalost, u Srbiji poginulo više od dvesta četrdeset radnika, od čega čak pedeset posto na, upravo na gradilištima.

Nedavno smo imali, nažalost, tragediju na gradilištu koje je bio, koji je državni projekat. Radi se o mostu koji se gradi, Starom Savskom mostu, gde je kran pao i usmrtio radnika. Prema izveštaju koji ste vi dostavili i podataka koje sam ja tu mogla da nađem, eh, koliko ja vidim, Inspe-inspektoraq pri Ministarstvu za rad ima dvesto dvanaest zaposlenih, od čega je dvesto sedam inspektora rada. U izveštaju se takođe navodi da mi imamo petsto dvanaest hiljada šesto dvanaest registrovanih subjekata, od čega su sto trideset šest hiljada dvesta trideset četiri privredna društva i trista sedamdeset šest hiljada trista sedamdeset i osam preduzetnika, a da je izvršeno oko petnaest hiljada, eh, malo više od petnaest hiljada- Inspekcijskih nadzora i poseta.
Ono što je meni... Samo, hvala. Ono što je meni paradoks negde jeste da u Ministarstvu za rad mi imamo manjak inspektora za inspekcijski nadzor i za rad. Po ovim podacima, praktično tih dvesta sedam ljudi treba da kontroliše jedan inspektor, treba da kontroliše oko dve i po hiljade privrednih subjekata. Ja u izveštaju ne vidim da li Ministarstvo za rad planira povećanje inspektora i, eh, koliko i prosto, mislim, neverovatno mi je da imamo povećanje povreda na radu, a da očekujemo toliki posao da pada na o-ovoliki broj ljudi.

Druga stvar, već kao što sam navela, u 2024. smo imali povećanje smrtnih i teških povreda na radu, pogotovo u prerađivačkoj industriji, trgovini, zdravstvu i građevini. Pa me zanima koje ste ciljane preventivne mere preduzeli baš u tim sektorima do sada ili koje se planiraju u narednom peri-periodu. Posebno me zanima koliko je inspekcijskih nadzora izvršeno na projektima koje finansira država, eh, i eh, koje, koje projekte zapravo planirate u tom smislu najviše i da pratite u narednom periodu. To je što se tiče ovog dela o bezbednosti i zdravlja na radu.

Ono što me posebno zanima jeste, u izveštaju se navodi, i, to jest mera garancija za mlade. Koliko sam ja videla, ona je pilotirana u tri filijale u Kruševcu, Nišu i Sremskoj Mitrovici. Ono što mogu da vidim prema informaciji koju ste dostavili, da postoji izrađen plan komunikacije, eh, Izveštaj o aktivnostima do 2025. godine, eh, da je održan sastanak stručne grupe, verujem, desetog februara i dvadeset petog februara 2026. Različite se aktivnosti navode, ali meni nedostaje ključni podatak, a to je broj mladih koji su obuhvaćeni ponudom, broj mladih koji su dobili, broj zaposlenih, broj mladih koji su ostali u zaposlenju i koje je prosečno vreme bilo do ponude posla.

Ja mislim da ne možemo da analiziramo jednu meru ako ne vidimo, molim?Da ne možemo da analiziramo jednu meru ako ne vidimo koji je njen krajnji ishod bio, pošto je pretpostavka ove mere jeste da mladi ostaju u radnom odnosu. Eh, sledeće što me zanima jeste, eh, kada govorimo o minimalnoj zaradi i minimalnoj potrošačkoj korpi. Meni je prosto izgleda neverovatno da imamo jasne podatke o minimalnoj zaradi, da imamo podatke o minimalnoj potrošačkoj korpi, a da ne možemo da vidimo koliko zaposlenih u Srbiji prima manje od minimalne potrošačke korpe, to jest koliko zaposlenih u Srbiji faktički ne može da priušti sebi ni potrošačku eh, korpu.
Naravno. Znači ovako. Eh, imamo broj ljudi koji prima minimalnu zaradu u Srbiji. Minimalna zarada u Srbiji je na deset hiljada od granice siromaštva.

Imamo podatke o tome koliko iznosi minimalna pros, potrošačka korpa, ali nemamo- (kašalj) Podatak koliki broj ljudi se nalazi ispod minimalne zarade i ne može da pro, da priušti sebi minimalnu potrošačku korpu. Ali ga ja ne nalazim. Ostavljam mi to da, eh, da sam, eh da sam možda tu pogrešila. Koliko ljudi je ispod minimalca?
Mislim može- Ispod minimalne potrošačke korpe. Koliko je ljudi ispod minimalne potrošačke korpe?
Sledeće. Eh, ono što me zanima kada govorite o izmenama eh, Zakona o radu, da li razmatrate, to je nešto što je Zeleno Levi front predložio u Skupštini, a pomenuli ste ovde i rodno zasnovano nasilje. Da li za? Mi smo tražili izmenu Zakona o radu gde zaposlene žene dobijaju pravo na odsustvo uz naknadu zarade do godinu dana ukoliko su žrtve nasilja i morale su da promene mesto stanovanja. Ono što se često dešava, dešava, pogotovo u manjim mestima gde su žene žrtve partnerskih, eh žrtve nasilja u partnerskim ili porodičnim odnosima, jeste da moraju, eh, da eh, jako često eh, napuste dom ili ostaju u domu koji je jako bliz, blizu eh, nasilniku.

I zapravo mera koja bi njima najviše pomogla jeste da se izmeste iz tog mesta. Najčešći razlog zašto se one ne izmeštaju ili ne sele jeste upravo posao koji im je neophodan kako bi mogle sebi da obezbede život. I ja mislim da ovakva mera gde dobijaju pravo na odsustvo eh, uz naknaduzarade bi zapravo pomogla, eh, bila je jedna od mera prevencije, eh, ili barem zaštite, minimum zaštite žena u rodno zasnovanom nasilju. Eh, sledeća stvar, da li Ministarstvo razmatra ono eh, što je u nekim državama sada već standard? Da li razmatrate izmene koje bi zabranile rad nedeljom, pogotovo u sektoru usluga i trgovine?

Ja mislim da jako veliki broj ljudi u Srbiji je pogođen time, pogotovo u uslužnim delatnostima, da ti ljudi praktično nemajuuu, eh, imaju jako malo prava na slobodan život, eh, to jest na, eh, da rade i nedeljom. Eh, ja mislim da je ta mera, mera koja bi značajno poboljšala položaj radnika u Srbiji. Eh, kada ste govorili takođe o izmenama Zakona o radu i usklađivanju sa evropskim standardima i praksama, ono što me posebno interesuje, eh, eh, kako planirate da uskladite platformski rad u odnosu na evropske prakse i kako bi to kod nas, eh, kod nas izgledalo? To je jedna dosta ovako, eh, zona vrlo čestih kršenja, eh, prava radnika i radnica koje koji tu rade. Spomenuli ste i veći broj bolovanja koje se dešava eh u, eh, vremenima sezonskih poslova.

Pa me u tom smislu moji, eh, eh, moje neko istraživanje i podaci govore o tome da jako veliki broj ljudi, pogotovo leti, odlazi u zemlje Evropske unije da bi radio na sezonskim poslovima. Da li imamo te podatke koliki broj ljudi odlazi, eh, eh, na sezonske poslove van države Srbije tokom letnjeg meseca.

U redu. To su moja pitanja za sada. Hvala.
Imate li podatak koliki je broj ljudi između minimalne zarade i prosečne potrošačke korake?
Eh, ukoliko sam dobro shvatila, hoćete da kažete koliko ljudi prima minimalnu- Zaradu, za, eh, koliko je ljudi između minimalne zarade i prosečne potrošačke korpe. Nema takvih. Minimalne zarade i prosečne potrošačke korpe je sto sedam hiljada dinara, i mislim da je bitno koliko ljudi se nalazi u tom opsegu, opsegu između pedeset pet i šezdeset pet hiljada dinara, koliko