| 26.09.2025. | Predlog zakona o osnivanju Saveta za nadzor primene medicinskih mera u krivičnom pravu |
u proceduri
|
| 26.09.2025. | Predlog zakona o izmenama i dopunama zakona o zaštiti lica sa mentalnim smetnjama |
u proceduri
|
| 13.03.2025. | Predlog zakona o dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti |
u proceduri
|
Dobar dan.
Pitanje svih pitanja danas u našoj državi, pitanje za Ministarstvo unutrašnjih poslova – ko je tukao ove ljude u Valjevu, Novom Sadu i Beogradu? Šta su ovi ljudi uradili da bi dobili ovakve posledice i da bi dobili ovakve modrice? Čime su zaslužili da zato što drugačije misle budu prebijani i budu sankcionisani na način koji je najgori za jednu demokratsku državu?
Šta je mogao da uradi ovaj čovek koji je mirno podigao ruke da se preda, da kaže da nije kriv, da nije napadao policiju i da dobije batine? Najstrašnije od svega – šta je uradilo ovo dete koje se našlo na ulici, u šortsu, u dukserici sa kapuljačom da bude onako prebijano i maltretirano?
Da li ima malo griže savesti ministar unutrašnjih poslova i direktor policije kada stanu za govornicu i kažu da na protestima policija nije preduzela nikakve mere i postupala je po pravilima? Ne znam koja su ovo pravila da neko ko leži na zemlji dobija ovakve batine.
U Kabinetu kod direktora policije, kao njegovi najstručniji kadrovi, najbliži saradnici, sede ljudi koji su završili Srednju školu unutrašnjih poslova, Policijsku akademiju, učestvovali su u reformi policije i zalagali se da policija uopšte ne sme da primenjuje ovakva ovlašćenja, da policija mora da poštuje ljude. Ja ih pitam – zašto niste rekli direktoru policije i ministru da ne smeju da nalože da se ovako prebijaju ljudi.
Isto tako postavljam pitanje i ministru i direktoru – ko su ovi ljudi, koji je ovo profil policijskog službenika da ovako krvnički bije dete? Gde je učio? Da li su u policijskoj uniformi ljudi ili su ovde obučeni ljudi iz „krimilenda“, što ja ne mogu da poverujem, ali po ponašanju i kako postupaju prema ljudima ovo profesionalni
1/2 TĐ/JG
policijski službenici nisu? Zašto, ako su ovo radili policajci, zašto nisu pokrenuti disciplinski postupci za teže povrede radne dužnosti, jer ovo je sramota, ove slike su otišle u svet, kako policija bije decu?
Takođe, pitam ministra unutrašnjih poslova – da li je tačno da je Dejan Vujačić, pomoćnik komandanta u Žandarmeriji, smenjen dolaskom novog komandanta na mesto koordinatora samo zato što je na ovom događaju izveo Žandarmeriju da brani građane protiv batinaša iz „krimilenda“ koji su došli roditelje da napadaju sa decom, koji su došli da mirno gledaju utakmicu, oni su ušli u stadion i krenuli da ih maltretiraju? Dejan Vujačić je na svoju odgovornost izveo Žandarmeriju da spreči jedan ovakav čin i da ne dođe do mnogo većih posledica. Kao nagradu za to dobio je premeštaj i više nije pomoćnik komandanta.
Takođe, pitam da li je u okviru Uprave granične policije formirana neka nova jedinica, sa kojim ciljem i zašto? Ministar dobro zna zašto ga ja pitam i da li ta organizaciona jedinica treba da postupa u okviru granične policije, jer to nije u opisu tih poslova?
Koliko smenjenih načelnika, zamenika načelnika i pomoćnika iz svih uprava, zanima me tačan broj tih ljudi koji su smenjeni u ovom zadnjem periodu od deset, petnaest dana, su prebačeni na radna mesta koordinatora po upravama u kojima nikada nisu radili, čije poslove i ne poznaju koji je razlog njihove smene, šta će doprineti ti koordinatori smenjeni u tim istim organizacionim jedinicama, kolika je njihova mesečna zarada i šta tačno podrazumeva mesto koordinatora?
Šta su od policijskih škola i obuka završili novopostavljeni načelnik UKP-a Marko Kričak i načelnik SKOR-a Lazar Spasić? Zašto je smenjeno rukovodstvo SBPOK-a zbog angažovanja po nalogu Tužilaštva za organizovani kriminal ili zbog loših rezultata rada? Imamo Izveštaj Ministarstva unutrašnjih poslova koji je rekao da nikada bolji rezultati u Ministarstvu nisu bili do 2025. godine. Valjda su ti načelnici zaslužili da tako dobri rezultati budu, a ne da budu smenjeni.
Da li je istina da će pojedini pripadnici službi, pazite sada, iz drugih gradova, ne iz Beograda, biti vraćeni u Beograd, a sve zbog budućih protesta i da li će njihovo angažovanje u Beogradu ugroziti njihove osnovne delatnosti iz gradova iz kojih su povučeni?
Da li se to formiraju neke nove jedinice čiji će zadatak biti samo da prate studente, da prate građane i da ih procesuiraju samo zato što ne misle kao što misli SNS? Na kraju, koliko ljudi je od početka decembra u Ministarstvo unutrašnjih poslova podnelo zahtev za odlazak u penziju, koliko ljudi je podnelo zahtev za odlazak u invalidsku penziju i da li to nešto govori ministru unutrašnjih poslova koji izigrava ništa drugo do klovna Aleksandra Vučića?
Poštovane koleginice i kolege, mislim da kada budem obrazlagala ovaj zakon treba da prevaziđemo političke razlike, treba da stavimo struku na prvo mesto zato što se ovde ne radi ni o kakvoj političkoj opciji, nego se radi o jednoj veoma osetljivoj kategoriji lica u našem društvu koja je ostala negde iza senke, a to su lica koja su upućena na izdržavanje kazne zatvora, ali pod zaštitnom merom obaveznog psihijatrijskog lečenja.
11/2 GD/IR
Razlozi za donošenje ovog zakona leži u činjenici da važeći Zakon o zaštiti lica sa mentalnim smetnjama više ne odgovara u potpunosti stvarnoj situaciji.
Ovaj vaš zakon, iako uređuje određene oblasti, on ih ne uređuje dovoljno precizno i ne uređuje ih onako kako se poštuje i na pravi način ova mera izvršava u ustanovama za izvršenje ove kazne.
Naime, lica koja su upućena na obavezno lečenje u psihijatrijskim ustanovama nalaze se daleko od javnosti i trenutno stanje je takvo da o njima, osim osoba koje se nalaze u tim institucijama gde oni izdržavaju ove kazne, niko drugi ne brine. Porodica im često okrene leđa, oni ne odlaze na vikende, Centri za socijalni rad, koji bi trebali da preuzmu brigu, zajedno sa licima koja rade na resocijalizaciji ovih osoba u ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija, jednostavno, niko o njima ne brine i često se dešava da nakon procene lekara da mogu da izađu na slobodu, niti su prošli proces resocijalizacije, niti ima ko da ih dočeka na toj slobodi.
Nema porodice, nema centara za socijalni rad i nema ustanove koja bi nastavila da brine o ovoj kategoriji društva. Ovo zaista nije kategorija društva koja će pogoditi samo jednu određenu strukturu ljudi. Ovo su ljudi iz naših porodica. Ovo su ljudi iz našeg komšiluka. Ovo su ljudi koje mi svaki dan srećemo na ulici, a uopšte ne znamo da im je možda potrebna pomoć, pa onda posebno za društveno neprihvatljivim oblicima ponašanja završe tamo gde završe.
Mislim da je jako humano, da je jako dobro i da je jako poželjno da usvojimo ovaj zakon, jer samo ćemo tako pomoći ljudima koji šetaju po ulicama i ljudima o kojima niko i dalje ne brine.
Još jedan veoma važan razlog za donošenje ovog zakona jeste potreba da se licima kojima su izrečene mere bezbednosti medicinskog karaktera obezbedi i efikasna i dostupna pravna pomoć.
Oni zaista tamo nemaju pravnu pomoć ili su često upućeni da se sami bore za to, a priroda njihove bolesti, odnosno razlozi zašto se nalaze u ovakvim ustanovama zaista im ne omogućuje da mogu sami ili da potraže pravnu pomoć ili da sami iščitavaju propise i zakone kojima će oni moći sebe da odbrane.
Ovo nije zakon koji sam predložila ja. Zato vas zaista molim i da me saslušate i da imate razumevanje. Ovo je zakon koji su predložili ljudi koji rade u ustanovama za resocijalizaciju, ljudi medicinskih struka, znači, lekari, psihijatri, pravnici. Uglavnom su ti ljudi upućeni jedni na druge i sami se bore da pomognu ovim ljudima.
Zato nemojte da gledate lično ime i prezime, nemojte da gledate da li je neko pozicija ili opozicija. Nemojte da gledate subjektivno da li nekoga volite ili ne volite, pa tako glasamo za amandman koji se odnosi na zaštitu žena žrtava nasilja negativno. Ajmo jednom da pokažemo složnost i da pomognemo jednoj kategoriji ljudi, a da to ne bude politička opcija.
Hvala.
Ovo je nastavak ovog zakona za koji vidim da nemate razumevanje i zaista mi opet nije jasno kako možemo jednu kategoriju ljudi koja uopšte nije politički orijentisana i koja vapi za našom pomoći da tako ignorišemo ovde u ovom narodnom domu samo zato što je predložio neko ko dolazi iz opozicije?
Zaista i vas molim kao predsednicu Narodne skupštine da imate malo sluha i da imamo malo razumevanja zaista za onu kategoriju ljudi kojima je ovakva jedna vrsta pomoći neophodna.
Kažem, nisam ga ja predložila. Moja prednost je samo u tome što sam narodna poslanica, što sam diplomirani specijalni pedagog za resocijalizaciju lica sa poremećajima u društvenom ponašanju i zato su ljudi u meni prepoznali kao svoju koleginicu iz struke i koja se bori da mi ovde stručno vodimo ovu zemlju i institucije da predložimo ovaj zakon.
Žao mi je što ovde vidim lekare, što ovde vidim edukovane i stručne ljude i vidim u nekim pogledima puno razumevanja za ovakve zakone, ali ne vidim volju da zato što je to predložio neko a ne pripada SNS se ne uzme u razmatranje.
Isto tako je veoma važno da u setu ovog zakona uđe i Zakon o osnivanju Saveta za nadzor primene medicinskih mera u krivičnom pravu. Upravo se odnosi na kontrolu postupanja institucija i stručnih ljudi kada su u pitanju lica koja se nalaze na izdražvanju kazne sa merom obaveznog psihijatrijskog lečenja.
Ne znam da li ste vi zaista svesni o kakvoj kategoriji ljudi ja ovde govorim? Ova kategorija ljudi je kategorija ljudi o kojoj se priča i EU i u drugim zemljama. Mnoge konvencije postoje koje govore o ljudskim pravima i koliko je važno da zaštitimo i ovakvu kategoriju ljudi. Idite u ustanovu za izvršenje ovih kazni u Vršcu i videćete da ti ljudi se i ne šetaju van svog tog nekog kruga, koliko su mi objasnili, od deset metara. Oni imaju pravo na izdržavanje kazne zatvora kao i sva ostala osuđena lica. Imaju pravo da idu na vikende, ali njih nema ko da prihvati, nema ko da kontroliše uopšte kako se postupa sa njima i kakav je proces resocijalizacije tih lica.
12/1 TĐ/MJ 12.00 – 12.10
Nema nikoga iz centara za socijalni rad na teritoriji gde su ta lica prijavljena da se pobrinu o tim ljudima i zato moramo da uspostavimo i mehanizme kontrole nadzora nad izvršenjem ovakvih krivičnih sankcija.
Zaista ne znam koliko puta mora da se apeluje da shvatite ovo kuca na sva vrata, kao i nasilje u porodici i žene koje su žrtve nasilja u porodici, pa vape za jednom strukturisanom ustanovom gde će na jednom mestu govoriti o svom problemu, a ne sekundarno se viktimizirati i ići od ustanove do ustanove do ustanove. Znači, zato mi nije i dalje jasno kako nemamo razumevanja kada donosimo i predlažemo veoma konkretne i humane zakone.
Ja se izvinjavam, ali mi zaista nigdje to kao poslanici niti smo videli, niti smo videli kao i za ovaj zakon o unutrašnjim poslovima. Ako smo mi narodni poslanici, mora da postoji sistem informisanja i obaveštavanja, ne mi da svaki dan izlazimo na silne neke sajtove i da tražimo šta je aktuelno. To se desilo isto sa zakonom, nacrtom zakona o unutrašnjim poslovima. Ako kao članovi odbora moramo znati
Dobar dan. Eh, hvala vam što ste sazvali ovu sednicu na jednu veoma osetljivu temu i tema koja je itekako prisutna i dominantna ne samo kod nas, nego i u okruženju i u celom svetu. Jedino što mi nismo imali priliku da ranije vidimo ovaj nacrt zakona zato što ima prostora za reagovanje i molila bih vas kao predsednika Odbora da pre nego što nam ovako ad hoc zakažete ovakve sednice, da dobijemo materijale kako bi mogli da pogledamo detaljnije kao predstavnici, odnosno narodni poslanici, jer svako od nas na ovu temu nešto želi i da kaže. Znači, ovo nije samo slučaj za ovaj zakon. Imamo mnogo zakona koji su u proceduri i ne dobijamo ih, ovaj, na vreme.
Eh, mislim da pre nego što uopšte uđemo u proceduru bilo kakvog donošenja odluke o usvajanju ovog zakona, treba i da sagledamo i neke, neke anomalije koje ovaj postojeći zakon ima i ja bih vas molila da nam dostavite imejl na kojima bih mogli i da naše predloge, ovaj, procesuiramo, odnosno dostavimo kako biste ih uvrstili kao veoma važne izmene. Čitajući nacrt Zakona o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava, stiče se utisak da isti u svojim odredbama nije usaglašen sa odredbama Zakona o krivičnom postupku. Ne vidi se na koji način će javni tužilac koji rukovodi predistražnim i istražnim postupkom obezbediti zaštitu žrtava ukoliko ne postoje odredbe po kojoj će svaka pretpostavljena žrtva po automatizmu dobiti status žrtve trgovine ljudima onog momenta kada javni tužilac donese rešenje o sprovođenju istrage. Svako drugo rešenje po kome status žrtve zavisi od odluke ili prigovora druge institucije, organa ili organizacije, a ne od odluke tužioca koji sprovodi istragu, će onemogućiti postupajućeg tužioca da primeni sve mere koje mu stoje na raspolaganju da zaštiti žrtvu i omogući joj nesmetano učešće u daljem toku postupka. S tim u vezi, u svim ostalim slučajevima u kojima nije pokrenuta istraga za krivično delo trgovine ljudima, proces formalne identifikacije bi morao da se sprovodi uz poštovanje odredaba Zakona o opštem upravnom postupku i morao bi da omogući da prevođenje i tumačenje ne bude samo putem sudskog prevodioca tumača, već da žrtva uopšte ima mogućnosti da korišćenjem savremenih tehnologija sazna o čemu se radi, jer vrlo često i u našem području i na našoj teritoriji se, na žalost, nalaze žrtve koje nisu sa našeg govornog područja Takođe, smatram i da nacrt zakona nije usaglašen sa članom dvadeset pet i dvadeset šest Zakona o sprečavanju nasilja u porodici u situacijama kada je trgovina ljudima posledica svih oblika nasilja u porodici.
U tim slučajevima grupa za koordinaciju i saradnju u kojom predsedava viši javni tužilac izrađuje plan zaštite i podrške žrtvi nasilja koji je obavezujući za sve koji učestvuju na sastanku grupe za podršku u kojoj učestvuju i tužioci i Centar za socijalni rad i predstavnici centara za žrtve trgovinom ljudima i druge organizacije, te kao takav mora biti i prepoznat i u ovom zakonu, kako bi zbog postojanja velikog broja tela u ovom nacrtu zakona ne bi dolazilo do kolizije zakona u pogledu odredaba koje imaju prednost u primenama. Ja sad ovde imam i neke određene tačke koje bih ja, mislim, koje bih vam predstavila, na primer, u članu trideset i dva trebalo bi da seErm, dodan novi stav koji, erm, erm, obavezuje institucije da žrtvi trgovine ljudima saopšti kada osoba čija je ona bila žrtva, odnosno koja je osuđen za trgovinu ljudima, izlazi iz zatvora i m-kada se završava izvršenje njegove kazne, jer i u ovom, u ovim delima, posebno u delima kada je u pitanju nasilje u porodici, najveći strah kod žrtava je upravo taj momenat kada njihov, erm, erm, erm, erm, zlo-- taj koji je zlostavljač izlazi iz zatvora. One ne znaju i nisu obavištene, niti uopšte centri, niti bilo koja institucija preduzima bilo kakve mere da tu žrtvu zaštiti od ponovnog nasilja ili da ponovo ne upadne u taj lanac trgovine ljudima. Mislim da je to ključna stavka i zaista beh molila da se ozbiljno pristupi, da se ozbiljno razmotri jedna takva, erm, izmena ovog zakona koja bi na neki način možda i preventivno delovala na sve počinioce ovih krivičnih dela da i nakon izvršenja kazne ne mogu i dalje da nastave da se bavi istim ovim, erm, poslovima ili da budu nasilni. A naša praksa pokazuje da je veliki broj ljudi koji su već ranije bili osuđeni za ova dela postaju i povratnici, jer se na neki način ili svete žrtvi ili jednostavno izaberu i dalje taj, taj put.
Tako, mislim ja ovde imam dosta tih nekih članova.
Erm, sad ne znam da li imam i prostora i vremena ili da mi se dostavi, kao što sam rekla, mejl da, da, ovaj, svoje sugestije dostavim Pa vi imate deset minuta na raspolaganju- Za diskusiju, kako god hoćete Dobro. Član dvadeset i šest stav ovog zakona, erm, predložili bi jedan novi stav, a to je da u slučajevima nemogućnosti angažovanja, znači prevodioca, kao što sam rekla, žrtva ima pravo na korištenje aplikacije. Takođe u članu trideset jedan stav jedan dodali bi da žrtva trgovine ljudima ima pravo na zaštitu fizičkog i psihičkog integriteta pre, tokom trajanja i nakon okončanja krivičnog, odnosno prekršajnog postupka u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku. Takođe, smatram i da je potrebno dopuniti član s-dva, erm, erm, stav dva člana trideset i šest i koji treba da glasi, ako se postupak ne vodi na jeziku žrtve, erm, žrtva mora da ima odgovarajuće prevodioca i mora da ima odgovarajuća sredstva koja će joj omogućiti da razume o čemu se radi. Član četrdeset i šest stav dva, erm, isto treba izmeniti i treba dodati da je Centar dužan da obavesti postupajućeg javnog tužioca, kao i Grupu za koordinaciju i saradnju u slučaju kada se radi o pretpostavljenoj žrtvi trgovine ljudima na koji se primenjuje i postupanje po Zakonu o sprečavanju od nasilja u porodici, er, ovaj zakon, tako da on treba da lasi da pos-postupak se smatra pokrenutim kada Centar o tome obavesti pretpostavljenu žrtvu, zakonskog zastupnika, punomoćnika, podnosioca prijave, nadležnog javnog tužioca, organizacionu jedinicu ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, nadležnu za koordinaciju aktivnosti u oblasti borbe protiv trgovine ljudima, nadležnu Policijsku upravu, kao i organ starateljstva ukoliko postoji sumnja ili je utvrđeno da je u pitanju dete, i Grupu za koordinaciju i saradnju kada je reč o pretpostavljenoj žrtvi, radi čije zaštite se primenjuju odredbe ovog zakona.
Takođe u članu četrdeset osam stav šest smatramo da, smatram da treba dodati nov stav, da u slučaju kada Centar dobije obaveštenje od nadležnog javnog tužioca da je doneto rešenje o sprovođenju istrage za krivično delo trgovine ljudima, Centar ne može da odbije zahtev kojim se priznaje status žrtve trgovine ljudima. Takođe, er, i stav pet ovog člana, er, smatram da treba da s-da, da se dostavi, odnosno da se doda da se pretpostavljenoj žrtvi, policiji, subjektu preliminarne identifikacije, nadležnom tužiocu, zakonskom zastupniku, organu starateljstva obavezno obavesti Grupa za koordinaciju kako bi preduzela mere zaštite, odnosno podrške ovakvim licima Takođe u članu četrdeset devet potrebno je dodati nov stav, a, koji bi glasio, pretpostavljena žrtva ima pravo da prigovor podnese i elektronskim putem, ukoliko žrtva nema verifikovani elektronski potpis, isti-ista će biti pozvana od strane komisije da potvrdi da li je podnela, er, prigovor. U članu pedeset stav dva, er, treba, on treba da sadrži odredbe o sprečavanju sukoba interesa, tako da isti treba da lasi. Za predsednika, člana i njihove zamenike može biti izabran državljanin Republike Srbije koji ispunjava opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa u državnom organu, koji je stekao visoko obrazovanje na akademskim studijama drugog stepena društveno-humanističkih ili medicinskih nauka, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine i koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u oblasti sprečavanja i suzbijanja trgovine ljudima i zaštite žrtava. Mislim da je jako važno da ljudi koji se godinama bave ovom temom i temom nasilja u porodici ne treba da budu smenjivani zato što se nekome iz političke strukture sviđa da bude koordinator na tom mestu, zato što mu se sviđa da bude u raznim delegacijama ili komisijama, da se putuje po belom svetu Ovom temom, znači temom ž-trgovine ljudima i nasiljem u porodici, moraju da se bave isključivo profesionalci koji se godinama bave ovom temom. I sama sam osetila bič Srpske napredne stranke u Ministarstvu unutrašnjih poslova, kada je ekipa ljudi deset godina uspostavljala sistem postupanja policije, koordinaciju sa svim institucijama, i kada smo svi bili smenjeni i zamenjeni sa ljudima koji su došli na talasima Srpske napredne stranke
Doktor Marković Topalović, izvolite - Gde je sramota?
(Beograd, 26.08.2022.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 95269.00 | RSD | 01.08.2022 - |
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije (paušal) | Republika | Mesečno | 37242.00 | RSD | 01.08.2022 - |
| Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (Penzija) | Republika | Mesečno | 86180.00 | RSD | 01.04.2021 - |