JELENA JERINIĆ

Zeleno-levi front

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Jelena Jerinić birana je za narodnu poslanicu jednom do sada, u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U 13. sazivu izabrana je za narodnu poslanicu kao sedma na listi MORAMO – AKCIJA – Ekološki ustanak – Ćuta – Ne davimo Beograd – Nebojša Zelenović, mandat joj je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bila je deo poslaničke grupe ZELENO - LEVI KLUB, NE DAVIMO BEOGRAD, MORAMO. Bila je Zamenica predsednika Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu, članica Odbora za prava deteta, i zamenica člana Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova i Odbora za evropske integracije.

U 14. sazivu izabrana je za narodnu poslanicu kao 20. na listi Srbija protiv nasilja - Miroslav Miki Aleksić - Marinika Tepić (Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Zeleno-levi front, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak - Ćuta, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Srbija centar, Zajedno, Pokret za preokret, Udruženi sindikati Srbije "Sloga", Novo lice Srbije), mandat joj je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd. Članica je Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu i zamenica člana Odbora za odbranu i unutrašnje poslove. Takođe, članica je Radne grupa za unapređenje izbornog procesa Delegacije u Interparlamentarnoj uniji.


BIOGRAFIJA

Rođena 1978. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Beogradu, magistrirala na Univerzitetu u Utrehtu (Holandija), sa specijalizacijom u oblasti Uporedno javno pravo i dobra uprava, a doktorirala na Pravnom fakultetu Univerziteta Union u Beogradu.

U nevladinom sektoru radila je u periodu od 2001. do 2002, Ministarstvu prosvete i sporta od 2002. do 2003, i Stalnoj konferenciji gradova i opština, nacionalnoj asocijaciji lokalnih vlasti od 2004. do 2006. Od 2004, bila je angažovana kao trenerica i konsultantkinja na programima i projektima domaćih i međunarodnih organizacija u oblasti lokalne samouprave, javne uprave, upravnog prava, javnih politika i zagovaranja.

Na Univerzitetu Union izabrana je u zvanje redovnog profesora u februaru 2021. godine.

Članica je Grupe nezavisnih eksperata za Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi Saveta Evrope.

Bila je članica Pravnog tima pokreta Ne davimo Beograd. 

Članica je Pravnog tima Zeleno-levog fronta i Autonomnog ženskog fronta, kao i kopredsednica Velikog veća
Poslednji put ažurirano: 12.09.2024, 14:49

Osnovne informacije

Statistika

  • 54
  • 11
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 16.04.2026.

Zahvaljujem.

Dakle, predloženi dnevni red nam je pompezno najavljen pre nekoliko dana kao nešto što će nas užasno približiti EU, ali kada pogledamo dnevni red čovek može da se zapita kako ste došli baš do ovih predloga. Kao da ste ih iz šešira izvlačili.

Generalno ništa nas ne približava bolje EU, nego kada za nacionalnog izvestioca za prava žrtava trgovine ljudima stavite čoveka za koga je još 2017. godine ovde govoreno da je držao striptiz klub zatvorenog tipa, a takođe abolirao „Linglong“ za trafiking, u stvari trgovinu vijetnamskim radnicima – tako je, to je Zoran Pašalić – inače najbolje vajbuje taj evropski put slika Pašalića u maskirnoj uniformi.

Ali, evo, pomoći ćemo ovo što predlažemo za dopunu dnevnog reda, zaista jeste na Evropskoj agendi i nalazi se do sada u svakom izveštaju Evropske komisije, verujem da vam je to poznato, a to bi bio zakon kojim bi se pravno uredio položaj istopolnih zajednica. Zašto se ovaj zakon do sada nije našao na dnevnom redu verovatno najbolje govori izjava predsednika Republike iz 2023. godine. Kaže on – dok sam predsednik neću potpisati ni zakon o istopolnim brakovima, niti zakon kojim će postojati neki treći rod gde niste muškarac ili žena, nema veze što to niko nije tražio, i kaže dalje – ja sam taj koji je kriv što taj zakon nije donet, što je tačno – napadajte mene, ne krivite Anu Brnabić, ona se za to zalaže, ja sam taj koji nije dozvolio.

Iz ovih izjava neko bi mogao da zaključi da je pravno uređenje istopolnih zajednica nešto nakaradno, a u stvari nakaradno je to što se ovde nekim ljudima, koji žive u zajednicama sa partnerkama i partnerima istog pola, ne dozvoljava da uživaju svoja Ustavom garantovana prava. U Srbiji je moguće da kada umre istopolni partner da partner ili partnerka ne može da ga identifikuje u mrtvačnici i ne može da ga nasledi. Može jedino ako zajedno zaključe ugovor o doživotnom izdržavanju, ali kada tako stekne imovinu mora da plati porez. Srbija praktično ovim ljudima naplaćuje njihovu seksualnu orjentaciju.

Kada bi predsednik ovako pravna pitanja predstavljao, verujem da niko ne bi imao išta protiv usvajanja ovog zakona. To je politika Zeleno-levog fronta; to je bila politika Ne davimo Beograd; to je politika za koju ću se ja zalagati sve dok sam poslanica u ovoj Skupštini jer svi imaju pravo da biraju koga će zvati svojom porodicom i sa kim će uživati Ustavom garantovana prava. Hvala vam.

10/2 AL/VZ

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 16.04.2026.

Dobro. Kako nas je krenulo, možda i dođemo usvajanja.

Dakle, sazvali ste mesec i po dana otpočetka redovnog zasedanja sednicu. Prekidate, igrate se, pokušavate da prodate neka svoja tumačenja Poslovnika. Ali u suštini to je još jedan primer kako ste trajno kontaminirali pravni sistem Republike Srbije. A tipičan primer te SNS kontaminacije jesu autentična tumačenja koja ste koristili za razne zloupotrebe, dakle, za razne segmente svojih zločinačkih poduhvata.

Jedan od primera je, recimo, autentično tumačenje Zakona o sprečavanju korupcije kojim ste praktično izbrisali određeni broj svojih saradnika sa liste javnih funkcionera tako da sada ne moraju da prijavljuju imovinu i mogu mnogo lakše da kradu.

Drugi primer je autentično tumačenje tzv. leks specijalisa za Generalštab i to poslednje, kao i bežanje od rasprave o nepoverenju Vlade predstavlja u stvari pokušaj da pomognete svom stranačkom kolegi, okrivljenom Nikoli Selakoviću jer u zahtevu za nepoverenje Vladi piše da su kriminalci nedostojni da budu ministri. Inače ste zbog toga ovde i menjali pravosudne zakone jer se neko drznuo da hapsi ministre. Kriminalce treba hapsiti uvek, a posebno kada su ministri i ministarke.

Autentična tumačenja su generalno problematična zato što imaju retroaktivno dejstvo i mogu da utiču na postupke koji su u toku, što možemo da vidimo i u postupku protiv okrivljenog Selakovića, a takođe ne mogu neposredno i samostalno da se osporavaju pred Ustavnim sudom, i to ste prepoznali i onda ste, naravno, krenuli to naširoko da koristite za svoje malverzacije.

Dakle, zemlje u kojima postoji demokratska kontrola i u kojima postoji jaka sudska vlast, u kojima postoji jak ustavni sud, a ne poslušnički kao što postoji u Srbiji, autentična tumačenja ne postoje, i one zemlje koje su želele da postanu takve su tu praksu ukinule. I zbog toga smo u sklopu naših antikorupcijskih mera predložili i brisanje svih odredaba o autentičnim tumačenjima, i Zakona o Narodnoj skupštini i Poslovnika Narodne skupštine.

Na kraju ne mogu da svoje izlaganje ne završim sa jednom rečenicom koja nije moja, ali koja mi je ovih dana stalno u glavi – i ovo će se jednom lane zvati. Gde će tada biti Zeleno-levi front – to uopšte nije važno. U danu posle vaše smene sa vlasti biće užasno mnogo posla na raščišćavanju te pravne kontaminacije. I mi ćemo biti tu u bilo kom svojstvu jer smo se mi za to prijavili i to jedino što nam je važno. A uspeh onih koji budu došli na vlast posle vas meriće se brojem onih od vas koji će završiti sa lisicama iza rešetaka.

Šesta vanredna sednica , 14.01.2026.

Zahvaljujem.

Da se vratimo na dnevni red. Ja ću govoriti o tzv. setu pravosudnih zakona koji su na dnevnom redu. U stvari je ovo negde i nastavak mog izlaganja na jednoj od

20/2 GD/JG

prethodnih sednica kada je usvojen nakaradni Zakon o Generalštabu. Dakle, to je bio pokušaj da se nešto ekstra zaradi i da se neko abolira za krivično delo falsifikovanja i tada sam govorila o svemu onome što je SNS nepovratno zaprljala u ovoj zemlji, ali suština je u tome da je vaša delatnost u parlamentu nepovratno kontaminirala pravni sistem Srbije i to nastavljate.

Do sada ste to uglavnom radili zbog ličnog bogaćenja, a sada uvodite sistemske promene radi ličnih obračuna.

Pre četiri godine izmenjen je Ustav. Pre tačno tri godine birani su ovde istaknuti pravnici i tada prosto nije bilo poslanika ili poslanice vlasti koji nisu ovde izricali hvalospeve na račun venecijanske komisije. Dakle, puna su usta bila pohvala za Venecijansku komisiju i za vas same, kao i činjenicu da je Evropska komisija takođe dala zeleno svetlo za usvajanje tih zakona.

Četiri godine kasnije, dakle, kada treba da dođe misija Evropskog parlamenta, svi ste u fazonu – samo tetki lek da odnesem. Zna se šta je stav Zeleno-levog fronta i o toj vašoj pravosudnoj reformi, ali i o prethodnoj reformi iz 2009. godine. Što se vas tiče, vi ste u tim zakonima ostavili taman toliko uticaja koliko vam je bilo potrebno da kontrolišete pravosuđe, ali su se sada stvari promenile. Tada vam je bilo važno mišljenje Venecijanske komisije, mišljenje Evropske komisije, a sada niste ni pitali Venecijansku komisiju, iako su neki od predloga u direktnoj suprotnosti sa tadašnjim mišljenjima Komisije.

Što se tiče Evropske komisije, nju takođe niste pitali, ali ona vam je rekla da se ne igrate, posebno sa Tužilaštvom za organizovani kriminal i da ne pomišljate na ukidanje posebnog tužilaštva. U saopštenju stoji, između ostalog, Komisija pažljivo prati razvoj situacije u pravosuđu u Srbiji. Dakle, u prevodu – samo vas gledamo.

Mnogi su ovde govorili o tome da se sistemske izmene ovde sada guraju bez javne rasprave. Nije sporno da može svaki poslanik, poslanica da predloži zakon. To radimo i mi, pa naši predlozi nikad ne dolaze na dnevni red.

Nije sporno ni da vas zakon ne obavezuje da sprovedete javnu raspravu, ali kolega je mogao kao predsednik Odbora za pravosuđe, recimo, da zakaže javno slušanje, pa da svi mogu da kažu šta misle o tome. Suština je da izbegavate javnu raspravu. Mogla je predsednica da se obrati Venecijanskoj komisiji, da pita da li je ovo što smo namerili da menjamo u redu. Bilo bi prirodno da sistemske izmene pravosudnih zakona dolaze od Ministarstva pravde, da se konsultuju svi zainteresovani. Međutim, niti ovde imamo nekog pravog ministra pravde. On uglavnom sedi i razmišlja o tome šta da učini sa svojom nevidljivošću, da li da je upotrebi na strani dobra ili na strani zla.

Dakle, ovde se sistemski zakoni, još jednom ću reći, menjaju isključivo radi ličnih obračuna i to mogu da rade ili samo potpuni diletanti ili ozbiljni kriminalci u nameri da izbegnu zatvor. Vi svakako ispunjavate uslove za obe ove kategorije.

Bilo bi najpametnije da se ovi predlozi zakona povuku, ali s obzirom na to da vi to verovatno nećete učiniti, mi smo podneli amandmane kojima se zapravo predlaže brisanje gotovo svih predloženih izmena.

Zeleno-levi front takođe neće ovde braniti Zagorku Dolovac. To je osoba koja godinama aktivno podržava vaše kriminalne aktivnosti i apsolutno nas ne zanima kako je došlo do toga da je Dolovac od najbolje drugarice postala lažljivica, ali ću podsetiti građane i građanke Srbije kako su ovde neki poslanici vlasti govorili o Dolovac kada je bila birana za vrhovnu javnu tužiteljku. Dakle, citiram: „Ovde smo čuli iz izlaganja nešto o biografiji gospođe Dolovac, čuli smo reference, čuli smo mnogo kvalitetnih podataka, ali nažalost u poslednje vreme proteklih nekoliko godina

20/3 GD/JG

gospođa Dolovac je izložena jednoj svojevrsnoj kampanji, mučnoj kampanji koja je izazvana samo time što valjda ta žena ne želi da se bavi politikom, ne želi da učestvuje u dnevno-političkom obračunu jednog dela opozicije“, bla-bla-bla, bla-bla-bla.

U ovoj zgradi, takođe, ste štitili da ne bi odgovarala na novinarska pitanja, na pitanja šire javnosti. Takođe neću braniti ni Mladena Nenadića, neću braniti ni druge tužitelje i tužiteljke koje ovih dana napadate. To nije tema za parlament.

21/1 AL/IR 13.25 – 13.35

Mi smo naše primedbe na rad tužilaštava uvek javno iznosili, pre svega zbog nereagovanja na brojne krivične prijave koje smo podnosili. Ja ću pomenuti samo neke. Recimo, moj kolega Dobrica Veselinović i moj kolega Robert Kozma još su 2021. godine Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu protiv vašeg plaćenika Miše Vacića podneli krivičnu prijavu zbog povreda ugleda, zbog rasne, verske i nacionalne i druge pripadnosti. To, inače, stalno radi.

Godine 2022. kada smo postali narodni poslanici podneli smo krivičnu prijavu zbog sakrivanja narodne inicijative, koju je potpisalo više od 30.000 građana protiv dva predsednika Narodne skupštine, dva generalna sekretara. To je takođe u nečijoj fioci.

Godine 2023. zbog kupovine glasova od strane SNS preko kol centra, samo se smejte, jer ko se poslednji smeje najslađe se smeje, kao što kažu.

Godine 2023. je takođe zbog falsifikovanja „Službenog lista“ Beograda u vezi sa rezultatima beogradskih izbora.

Godine 2024. zbog malverzacije sa biračkim spiskom i zbog onemogućavanja uvida u izborni materijal nakon izbora lokalnih na Novom Beogradu.

Dakle, sve te krivične prijave i dalje stoje u tužilaštvima, a vi treba da se zapitate kad će neko da ih izvuče iz fioke.

Dakle, ono za šta se mi zalažemo jeste samostalnost javnog tužilaštva i to traže i pobunjeni građani i građanke. Ako želimo da menjamo sistem, ako želimo da institucije funkcionišu, onda treba da branimo ideju samostalnosti javnog tužilaštva, ali i da insistiramo na odgovornosti onih tužilaca i tužiteljki koji su u sprezi sa kriminalnom organizacijom, bilo da je ona na vlasti ili nije.

Nažalost, kao što su i neki drugi rekli i ovde se još uvek nije oglasilo ni Visoki savet sudstva, ni Visoki savet tužilaštva, pa ni najveće sudijske i tužilačke organizacije. Oglasilo se Udruženje „Odbranimo struku“, koje ovde već nekoliko godina jedino otvoreno govori o problemima o pravosuđu.

Hajde da vidimo kako je u stvari do ovoga došlo? Kako je sve počelo? Počelo je u suštini negde krajem novembra krajem 2025. godine, kada se Javno tužilaštvo za organizovani kriminal prvi put obratilo javnosti u vezi sa konkretnim pritiscima koje trpi u dva predmeta prvenstveno. To su takozvani predmeti - nastrešnica Generalštab i takođe obavestilo javnost o sabotaži ili opstrukciji od strane policije, Poreske uprave, Uprave za sprečavanje novca itd.

Ali, glavni izvor pritiska sedi ovde danas u Skupštini i o tome govori optužni predlog od 15. decembra 2025. godine, gde se kao okrivljeni pominje ministar kulture i nekoliko njegovih saučesnika. Oni se terete za krivično delo zloupotreba službenog položaja i falsifikovanja službene isprave. To je sve u redu. Prema pravilima krivičnog postupka kriminalci mogu da se brane onako kako smatraju da treba zajedno sa svojim pravnim timovima, ali to treba da rade, da kažem, u slobodno vreme, dakle, ne zloupotrebljavajući funkciju ministra, svako ne u Narodnoj skupštini, ali takođe ni u medijima gde se pojavljuju kao ministri i ne treba da prete, ne treba da vređaju tužioce, jer to nije način prosto da se oslobode od krivičnog gonjenje.

Na kraju, reći ću nešto detaljnije o samim konkretnim predlozima iz ovih pet predloga zakona. Moje kolege i koleginice će detaljnije govoriti o tome kasnije.

Dakle, mi ovde imamo jedan bućkuriš kojim se sad nekima nešto daje, nekom se nešto oduzima, a malo se i manifestuje kolika je snaga ekonomskog tigra i onda u zemlji u kojoj ne može da se očisti ulica od snega i leda, ili ljudi danima nemaju struju, nema fiziološkog rastvora, treba nam četvrti osnovni sud za Surčin.

21/2 AL/IR

Pošto nismo na kraju čuli ko su ovde članovi renomiranog pravnog tima koji je radio na ovim zakonima, ono što javnost vidi je u stvari da je lik iz šatora doneo na Pisarnicu Narodne skupštine pet zakona i mi danas o njima raspravljamo.

Što se tiče pojedinačno zakona, Zakonom o sudijama produžava se mandat predsednika sudova i time se u suštini omogućava da predsednici sudova nastave da disciplinuju sudije, što neki rade već deceniju, a sa ovim izmenama taj period bi još mogao da se produži. To posebno imajući u vidu predstojeće izbore za Visoki savet sudstva.

Što se tiče tri zakona koja se odnose na tužilaštva, ovde se očigledno slabi uticaj Vrhovnog tužilaštva, jača se uloga nekih glavnih tužilaca u nižim tužilaštvima i te su mere ciljane. Nešto se oduzima od Dolovac, daje ste Stefanoviću. Mada, verovatno će se neki drugi koji su lojalni režimu okoristiti.

Ukida se Komisija za prigovore koja onemogućava tužiocima zapravo da efikasno se štite od nekih nezakonitih pritisaka koje bi eventualno trpeli ili politički motivisanih naloga. Podređuje se posebni Tužilac za visokotehnološki kriminal Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, iako bi trebalo da se bavi predmetima na čitavoj teritoriji Srbije.

Dakle, negde možemo to i da pojednostavimo, kada nismo uspeli da ukinemo TOK, ajde bar nešto da ukinemo pa neka bude i taj Tužilac za visokotehnološki kriminal, odnosno da ga stavimo pod kontrolu tog našeg nekog čoveka u Višem javnom tužilaštvu.

Inače, ovo Tužilaštvo za visokotehnološki kriminal nije uspevalo godinama da odgovorimo recimo izazovima povećanog digitalnog nasilja nad ženama, ali pretpostavljam da to nije bio motiv za ove organizacione promene, da je to suštinski kontrola pobunjenog dela društva, odnosno nekakve represivne mere koje će uslediti u budućnosti.

Bilo je reči i o sputavanju Vrhovnog javnog tužilaštva u sprovođenju aktivnosti međunarodne saradnje. Ja ću samo reći da Vrhovno tužilaštvo od marta 2020. godine, kada ste vi takođe bili na vlasti, ima Kancelariju za vezu u „Evrodžastu“. Tada vam nije smetala ni kontrola, niti uticaj stranih sila ili centara moći, a mnoge od nas ovde, verujem, 2020. takođe je iznenadila vest da je Zagorka Dolovac dobila orden Legije časti, najviše francusko odlikovanje. Vas verovatno nije iznenadilo. Pretpostavljam da su neki i čestitali lično, a da Srbija ima recimo potpisane sporazume sa Francuskom još iz 2013. i 2016. iz oblasti zajedničkih istražnih timova i borbi protiv organizovanog kriminala. Dakle, tada nije smetalo, a sada odjednom ne valja.

Konačno, kada su se građani i građanke pitali šta se radi za vreme kontra štrajka glađu, dok se sedi ispred Narodne skupštine u šatoru, ispred ulaza, uglavnom se sedi i promišlja se mreža sudova i tužilaštava. To je onako najbolja zanimacija.

Vidimo da se osniva četvrti osnovni sud koji bi trebalo da bude u funkciji tog projekta EKSPO 2027 i tu verovatno mogu da se rasporede oni koji su pouzdane sudije, pouzdani tužioci s obzirom na to da ovaj projekat ima visoki potencijal za korupciju i sumnjivog je kvaliteta kada je u pitanju građenje.

Zašto recimo Kosjerić ili Surdulica, zašto ne na primer Ivanjica ili na primer zašto ne Bujanovac i Preševo, zašto ne Tutin i Sjenica? Evo kolege narodni poslanici iz SDA i PDD su već 2023. i 2024. godine, evo sad su i amandmane podneli, predlagali. Zašto građanima Sjenice i Tutina ili Preševa i Bujanovca da se ne vrati njima oteto pravosuđe? Što samo ovima, da tako kažem, u drugim delovima Srbije?

21/3 AL/IR

Da rezimiram, dakle, Zeleno-levi front svakako neće glasati za ove zakone. Podneli smo amandmane. Očekujemo da ih detaljno pogledate. Očekujemo vaš odgovor, a oni će u narednim danima biti obrazloženi od strane mojih koleginica i kolega.

27. sednica Odbora za odbranu i unutrašnje poslove, 29.05.2026.

Pa, ona je to učinila ovaj- Dakle, pogledajte stenogram Naravno, tako je, tako je. Eh, i, u tom smislu, ja bih samo podsetila na, na član dvadeset četiri Zakona o državnoj upravi. Tamo piše da ministra u slučaju sprečenosti može da za-zamenjuje državni sekretar. Dakle, to nije nikakav, nikakav problem. Eh, postoje tačno, eh, definisane stvari u kojima jedino ne može, a to nije ovaj slučaj.

Eh, međutim, mislim kako je ovde sve moguće u ovom parlamentu, možda će da se izmeni Zakon o državnoj upravi, pa da piše da ministra možda zamenjuje neki član partije ili recimo predsednik države, a možda je bolje ipak da piše imenom i prezimenom Aleksandar Vučić i njegovo ime BG da se stavi u zakon. Eh, i pitanje je za, i za ministra i za ljude iz policije da li se jel prosto razmišljate o tome da ko će da vam menja pravni okvir po kome radite? Moguće da se izvuče neki novi poslanik SNS-a, neki novi Mrdić Petrašinović, pa da to sve promeni. A zamenjujući vas u jednoj, eh, jednom gostovanju na, na televiziji, predsednik ove države je rekao da duže od trideset godina policajci čuvaju kriminalce. I time je zapravo i ovaj slučaj i sve slučajeve stavio u ovaj izveštajni period.

Dakle, tu ulazi dvadeset i pete i početak dva deset šeste, a Boga mi i devedeset druga koju je ministar eh, eh, pomenuo I da se razumemo, dakle, nije ovo nikakvo mešanje u istragu, niti smo mi ovde istražni organ. Ovde, eh, zapravo je pitanje vaše odgovornosti. I ako pominjemo tu 2003. kada je Milić došao u policiju, eh, a bio je, jel, tu i dvadeset pete i dvadeset i, i šeste, kako je moguće da to toliko traje, ako ste vi na svim ovim odgovornim funkcijama toliko vremena i da vi zapravo saznate za to tek kad neki čovek završi zakopan u buretu negde, jel. Ali ako hoćete već da govorimo o dvadeset i petoj, ovde je već i bilo reči, eh, posebno kada je u pitanju unutrašnja kontrola.

I mene zanima šta je sa prijavljivanim slučajevima policijske torture? Šta je sa pretnjama silovanjem učesnika i učesnica protesta? Šta je sa prebijanjem tinejdžera u Valjevu? Šta je sa nasiljem, prebijanjem ljudi u Mionici za vreme izbora? Eh, šta je sa prebijanjem novinara Lazara Dinića u Boru, takođe za vreme izbora koje ulaze eh, u period eh početka dvadeset i šeste?

Šta se dešava kada policajci u Kuli za vreme eh, eh, izbora štite kriminalce Eh, dakle, nakon ovoga sa Milićem zaista više ništa nema smisla, jel. Dakle, mi možemo sad da pričamo. Vi možete da podnosite kakve god želite statističke izveštaje, ali suština je u tome da i ovo je slučaj o kome mora da se, da se govori. Eh, ja nisam nikakva stručnjakinja za unutrašnje poslove i nisam ovde u tom svojstvu. Eh, ja takođe ne znam ni ko su Baja i Boske, kako se već zovu.

Ja sam ovde da predstavljam građane i građanke Srbije i možete da, evo zamislite da ovde sedi bilo koja žena od četrdeset osam godina koja ima, recimo, dvoje tinejdžera. I takođe bilo koju od tih žena ne zanima ko, ko su Baja i Boske. Ni on, ni ona nikad bila na vlasti. Nema nikakve veze ni sa Tadićem, ni sa Dinkićem, ni sa Mikijem Rakićem, sa bilo kokim, kog ste pominjali. I tu ženu takođe ne zanima statistika, jel, kako je bilo 2001, a kako je danas.

Eh, nju zanima šta će se desiti kada decu pusti negde da možda izađu u grad. Eh, i takođe, ono što zabrinjava sve građane i građanke Srbije i to je ono na šta vi treba da nam odgovorite jeste šta se dešava kada ti ljudi više ne mogu da razlikuju Baju i Bosketa od Veselina ili Marka ili možda Ivice Dakle, vaša je, vaša je dužnost da odgovorite na sva eh, ova pitanja, a ne da nam ovde čitate statističke podatke iz nekakvih tabela i da smatrate da je to dovoljan eh, odgovor na to što se u Beogradu trenutno dešava. Zahvaljujem

27. sednica Odbora za odbranu i unutrašnje poslove, 29.05.2026.

Zahvaljujem predsedavajući. Eh, pa dakle, cela priča u vezi sa zazivanjem ove sednice i time šta jeste, šta nije na dnevnom redu, dosta je pala u vodu kad je ministar krenuo ’92. da priča, na početku svog izlaganja, ali sad, bez obzira na to šta ste stavili na ovaj dnevni red, ja moram da kažem da, jel meni se čini da u svakoj normalnoj državi, pa i u toj Americi, kojom je ministar toliko oduševljen, dakle kada se desi slučaj kakav se desio u Beogradu i kada se direktor policije u glavnom gradu, jel, osumnjiči za takav zločin. Dakle, sve staje, sve, sazivaju se sve moguće sednice svih mogućih tela. Svi podnose izveštaje.

Eh, i u tom smislu, ja mislim da je predlog koji su podnele kolege i koleginice iz opozicionih stranaka zapravo postigao efekat, jer mi smo i prošle nedelje na sednici u plenumu imali, eh, konstantno reakcije na to. Čak je o tome govorila i ministarka državne uprave i lokalne, eh, samouprave. Ona nam je čak i najavila da će ove nedelje da bude sednica.

16. sednica Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu, 08.04.2026.

Apsolutno nastavljam u vezi sa dnevnim redom, kao i o, o, o stvarima koje su ovde izrečene i od strane direktora Agencije u odgovoru na izlaganje narodnih poslanika i narodnih poslanica. Ako govorimo, recimo, o nekim postupcima koji su u toku, mene zanima, recimo, koliko zaposlenih već u Agenciji je u skladu sa ovom sistematizacijom radi, recimo, na, na predmetu vanredne kontrole imovine Zorana Pašalića. Jer to traje sigurno više od četiri godine. Dakle, Vi ste rekli, ne možete da iznosite podatke iz postupka, a koliko traje taj postupak, kad će da se reši? Je l' ima tu dovoljno zaposlenih ili Vam treba još neko?

Isto tako, Vi ste rekli da ne idete ulicom žmureći. Ne idem ni ja. Evo, recimo, ja živim na Novom Beogradu i kada je bio u Areni miting Srpske napredne stranke, aa, dakle, mogla sam i žmureći da idem ulicom, videla bi da je ovaj, da su tu, da je to ogroman novac, ovaj, uložen, aa, na zakup prostora, na autobuse. Tu su čak i neki bili parkirani autobusi gradskog prevoza, dakle zloupotreba javnih resursa. Mene zanima jel vi imate sistematizovano dovoljno ljudi da mogu to da uhvate.

Da ne pričamo o tome da je to bilo na sva, svim televizijama. Reakcija vaše Agencije je bila da ćete to da kontrolišete u kontroli godišnjih izveštaja za 2026. Znači, Vi ćete dva i sedme da kontrolišete nešto što je bilo za izbore sad ove. I to je vama okej, to je vama okej. Ali kako kažem, ako ne idete zmure-žmureći ulicom, jeste mogli to da vidite Po osnovu što ste direktor.

Po-povoj Vašoj preventivnoj ulozi koju, koju ističete. Dakle, Vaša je dužnost da obaveštavate javnost, između ostalog i da edukujete javnost. To, evo, recimo, možete da se obratite medijima i da kažete evo ovo što ste videli, to je primer zloupotrebe javnih resursa. To je očigledno. Dakle, svako ko tvrdi da ne može tu da reaguje, upravo žmuri.

I to je, su razlozi zašto mi smatramo da Vi treba da budete razrešeni i zbog toga je, jel, dakle možete da imate koliko god hoćete zaposlenih, dok Vi na, sa mesta direktora sistematski štitite određene političke subjekte. Dakle, Vi ne, ne mogu uopšte nikakve veze koliko imate zaposlenih, niti ova sistematizacija, jel, mislim, ne treba da tražite našu, našu saglasnost, mislim saglasnost Odbora. Dakle, to je, to je poenta. Ja ne mogu da diskutujem o tome šta, šta, ovaj, šta je u sistematizaciji na neki apstraktan način.

Dakle, mi možemo da govorimo samo o konkretnim primerima i predlogu koji smo podneli, a mogu i vama da dostavim, jel, videćete vrlo konkretno pozivanje na vrlo konkretne odredbe zakona i na vrlo konkretne preporuke GREKO-a(rock glazba u pozadini) Nije prvi put da ovde neki državni organi birkaju ko im preporuke odgovaraju, pa kažu evo, mi smo ispunili šezdeset sedam pre-posto preporuka ODIR-a, a mi vidimo da se i dalje na primer sele birači. Dakle, tako i u tom smislu vi možete reći da je Agencija, aa, ispunila preporuke ODIR-a. Pre par godina ovde je vaš prethodnik nama pričao o tome koliko je prozora u agenciji zamenjeno i kako je to doprinelo energetskoj efikasnosti. Da l' su to teme o kojima mi treba da, da govorimo? Toliko to imam da vam dajem kao primer, apsolutno tema je previše.

Pa to je samo kao primer, molim vas. Nemojte karikirati to što govorim. Dakle, problemi su tu, korupcija je evidentna, svi je vide, ne vide samo oni koji treba da je sprečavaju zato što biraju da je ne vide. Hvala vam.

Imovinska karta

(Beograd, 25.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 37242.00 RSD 01.08.2022 -