Predlogom zakona uređuje se pojednostavljan način radnog angažovanja lica kao i plaćanje poreza i doprinosa za rad na sezonskim poslovima i to kod poslodavaca u sektorima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (izuzev lova, uslužnih delatnosti u vezi sa šumarstvom, ribolova i akvakulture). Da bi se smatrali sezonskim poslovima, to morajju biti poslovi u nabrojanim sektorima koji se obavljaju isključivo u određeno vreme tokom godine (npr. setva, žetva, sadnja, berba i sl.). Poslodavac može angažovati sezonske radnike najduže 180 dana tokom kalendarske godine.
Predlogom zakona precizirano je da se angažovanje koje se vrši u skladu sa ovim Zakonom smatra radom van radnog odnosa.
Definisan je pojam sezonskog radnika (fizičko lice koje se angažuje na sezonskim poslovima uz novčanu naknadu za rad), i precizirano da se Zakon ne primenjuje na lica koja kod poljoprivrednika rade bez naknade za rad, kao i to da se odredbe ovog zakona odnose i na strane državljane koji se angažuju na sezonskim poslovima.
Pre stupanja na rad poslodavac je dužan da sezonskog radnika upozna sa uslovima rada i to:
- poslovima koje će obavljati,
- mestom rada,
- očekivanim trajanjem angažovanja (istog radnika poslodavac može angažovati najduže 120 dana tokom kalendarske godine, bez obzira na pravni osnov stupanja na rad),
- uslovima za bezbednost i zdravlje na radu,
- radnom vremenu (najviše 12 sati dnevno) ,
- pauzama,
- dnevnom (najmanje 30 minuta) i nedeljnom odmoru,
- neto visinom naknade (obračunava se neto iznos za svaki radni čas i to u iznosu koji ne može biti manji minimalne cene rada)
- rokovima za isplatu (isplaćuje se ili na kraju svakog radnog dana ili u ugovorenim rokovima) .
Zakon predviđa da je usmena forma dovoljna za zaključenje ugovora o obavljanju sezonskih poslova. Stupanjem sezonskog radnika na rad smatra se da je prihvatio uslove i da je time zaključen usmeni ugovor. Ukoliko to sezonski radnik traži, poslodavac je obavezan da mu izda potvrdu koja sadrži podatke o poslodavcu, sezonskom radniku i uslovima rada i njihovim promenama. Ova potvrda izdaje se najkasnije 2 meseca od početka rada.
Prekid radnog angažovanja na inicijativu poslodavca moguć je ukoliko za radom sezonskog radnika istekne potreba ili ukoliko ne obavlja posao na zadovoljavajući način, uz obavezu poslodavca da radniku isplati sve do tada neisplaćene ugovorene neto dnevne iznose.
Ukoliko je sezonski radnik nezaposleno lice koje se vodi u evidenciji nezaposlenih, on se neće brisati iz evidencije i neće mu biti obustavljena isplata naknade za vreme privremene nezaposlenosti. Ukoliko je radnik primalac socijalne pomoći, naknada koju prima po osnovu sezonskog rada ne utiče na ostvarivanje prava na socijalnu pomoć.
Sezonski radnik ostvaruje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, a u pogledu zdravstvenog osiguranja-samo pravo za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti.
Poslodavac je dužan da prijavi/odjavi angažovanje sezonskog radnika Poreskoj upravi u terminima koji su precizno određeni Zakonom. Poslodavac za radnika plaća porez na dohodak na naknadu za rad sezonskog radnika (stopa 10%) kao i doprinose za PIO i zdravstveno ( samo za slučaj povrede i profesionalne bolesti)
Poslodavci koji nemaju PIB dužni su da se kod Poreske uprave registruju za prijavljivanje sezonskih radnika.
Kaznenim odredbama predviđeno je novčano kažnjavanje za prekršaje poslodavca – pravnog lica u iznosu od 100.000 do 1.000.000 dinara, odnosno 10.000 do 30.000 dinara ukoliko se radi o preduzetniku.
Da li podržavate ovaj predlog zakona?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate