Nema informacija o predloženim aktima.
Hvala, poštovana predsednice.
Poštovane kolege poslanici i poštovani građani Republike Srbije, iskoristila bih pravo iz člana 287. Poslovnika i postavila pitanje ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede gospodinu Glamočiću.
5/2 JD/IR
Činjenica je da od 2012. godine, Vlada nastoji da unapredi agrarnu politiku naše zemlje polazeći od ogromnih poljoprivrednih potencijala kojima nas je priroda darovala i time dala mogućnost da postanemo veliki proizvođač poljoprivrednih proizvoda i hrane i značajan izvoznik ovih proizvoda.
S druge strane, sektor poljoprivrede treba da omogući svim poljoprivrednim gazdinstvima da mogu da žive od svoje osnovne delatnosti, dakle, od poljoprivrede.
Tu država ima svoju ulogu i ona je ostvaruje kroz podsticaje u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja putem kojim se pruža značajna podrška svim registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima.
Ono na šta bih skrenula pažnju jeste stanje poljoprivrede u izrazito nerazvijenim opštinama koje pripadaju četvrtoj kategoriji, a to znači da je njihov stepen razvijenosti ispod 60% od republičkog proseka.
Takvih opština u Srbiji je 44, ja ću ih sada navesti; Aleksinac, Babušnica, Bela Palanka, Blace, Bojnik, Bosilegrad, Brus, Bujanovac, Varvarin, Vladičin Han, Vlasotince, Gadžin Han, Golubac, Dimitrovgrad, Doljevac, Žabari, Žagubica, Žitiorađa, Knjaževac, Krupanj, Kuršumlija, Kučevo, Lebane, Ljig, Mali Zvornik, Malo Crniće, Medveđa, Merošina, Mionica, Nova Varoš, Opovo, Petrovac na Mlavi, Preševo, Priboj, Prijepolje, Ražanj, Raška, Rekovac, Svrljig, Sjenica, Surdulica, Trgovište, Tutin, Crna Trava.
Radi ujednačavanja razvoja naša država preuzima veliki broj privrednih i drugih podsticajnih mera, a kada je u pitanju selo ima i nekoliko podsticajnih programa kojima se stimuliše ostanak i povratak mladih na selo, ali složićemo se da je uvek potrebno više.
U tom smislu da bi se sprečilo dalje nestajanje i ruiniranje sela, naročito u ovim opštinama od kojih su mnoge u pograničnim područjima postavila bi pitanje ministru Glamočiću – da li postoji mogućnost da se od sledeće budžetske godine za ove 44 najnerazvijenije opštine svi zakonski podsticaji u poljoprivredi i ruralno razvoju uvećaju bar za 20% kako bi se koliko – toliko sprečilo dalje zaostajanje i pražnjenje ovih sredina koje su pretežno poljoprivredne.
Drugo pitanje se odnosi na sektor šumarstva. U državnoj %svojini danas je oko 53% šuma. Pošumljenost Srbije je oko 29%, a cilj je da se pošumi 41% područja. Pošumljenost je važna iz više razloga. Najvažnija je naravno proizvodnja kiseonika, a drugi razlog koji bi istakla jeste čuvanje voda.
Pročitala sam da jedno stablo bukve staro 50 godina čuva jednu tonu vode. Nisu slučajno najvredniji izvori vode tamo gde su duboke šume.
Svesni smo klimatskih promena i sve češćih suša, a tome doprinosi i nedostatak šuma usled nekontrolisanih seča, sušenja, starenja drveća, pa i krađa državnih šuma.
Znamo da postoji pojedinačni programi pošumljavanja određenih lokacija, ali bih ovog puta apostrofirala probleme pošumljenosti upravo u mnogim od ovih nerazvijenih opština koje su često vezani za vodosnabdevanje u seoskim, planinskim predelima, a koji su prevashodno stočarski. Tako smo proteklog leta bili svedoci da je na obroncima suve planine nije bilo dovoljno vode ni da se napoje stada.
U tom smislu bih pitala ministra Glamočića – da li postoje mogućnosti da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za ove 44 ekstremno nerazvijene opštine izradi poseban program zaštite šuma, odnosno programe pošumljavanja i program interventnog snabdevanja vodom i da pomogne u izgradnji prikladnih, makar i mobilnih objekata vodosnabdevanja kako bi se sprečilo ne samo propadanje stočarstva,
5/3 JD/IR
već i dalje odumiranje sela u ovim krajevima koji su nedovoljno razvijeni ali dovoljno važni za državu?
Hvala.
Zahvaljujem, predsednice.
Uvaženi članovi Vlade, poštovane kolege poslanici i građani Republike Srbije, sigurna sam da ćemo se svi složiti o važnosti ovog zakona o kome danas razgovaramo u pojedinostima.
Zbog toga bih se osvrnula na amandman na član 17. koleginice Nestorović koja nije bila tu da obrazloži ovaj amandman, a on se odnosi na policijske službenike i na njihova znanja iz oblasti sprečavanja i suzbijanja trgovine ljudima.
Vlada je odbila ovaj amandman, što je stav i naše poslaničke grupe.
U vezi sa stručnošću policijskih službenika da se bave problemom trgovine ljudima smatram da naša policija i sada veoma organizovano radi na ovom problemu. Sada postoji u MUP-u otvorena linija za prijavu sumnji ili konkretnih slučajeva.
Takođe, u Ministarstvu unutrašnjih poslova postoji i Kancelarija za koordinaciju aktivnosti za sprečavanje trgovine ljudima i do sada je otkriven veliki broj organizovanih lanaca krijumčarenja i trgovine ljudima.
U sprovođenju ovog zakona posebnu ulogu, takođe će imati MUP na čelu sa ministrom Ivicom Dačićem koji i ovih dana, iako posle ozbiljnih zdravstvenih poteškoća pokazuje snagu i spremnost da opšte dobro stavi ispred svih ličnih pitanja.
Ministar Dačić i cela srpska policija su dokazali i da mogu i da umeju da odgovore na sve bezbednosne izazove. On je poštovan među svojim kolegama, među policajcima i građanima, a poštovanje koje mu ukazuje resor kojim rukovodi pre desetak dana ga je i krunisalo najvećim priznanjem, a to je nagrada za životno delo, statua general potpukovnika Obrada Stevanovića, komandanta posebnih jedinica policije. Ja mu ovom prilikom na tome čestitam.
12/2 JD/MP
Sigurna sam da će takođe i u drugim lokalnim samoupravama biti veliko interesovanje kada je ovaj zakon u pitanju i htela bih, pošto dolazim iz Čačka da kažem da u mom gradu zaista postoji velika zainteresovanost i vlasti i opozicije za donošenje i sprovođenje ovog zakona, naročito zbog činjenice da će se u gradovima i opštinama osnivati ti lokalni timovi koji će služiti upravo za sprečavanje i suzbijanje trgovine ljudima.
Dakle, od ovog zakona se dosta očekuje zato što će u njegovoj realizaciji učestvovati svi relevantni faktori društva koji mogu doprineti suzbijanju društven pošasti kakva je trgovina ljudima.
Ovom prilikom još jednom želim da istaknem značaj stvaranja kvalitetnog zakonskog okvira usklađenog sa međunarodnim i evropskim standardima koji treba da obezbedi sve aspekte društvene i državne reakcije na trgovinu ljudima, jer ovaj vid kriminala nažalost ne poznaje granice.
Hvala.
Poštovana predsednice Narodne skupštine, uvaženi članovi Vlade, poštovane kolege narodni poslanici, danas ću se osvrnuti na veoma važan Predlog zakona, a to je zakon o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava. Naravno, ne sporeći da su ostali zakoni sa današnje agende takođe važni.
Trgovina ljudima je krivično delo koje nažalost ima mnogo pojamnih oblika od kojih su neki teško vidljivi, skriveni, pa tako ostaju i nekažnjivi.
Dobro je da donosimo ovaj zakon koji prati evropsko pravo u ovoj oblasti, jer trgovina ljudima nije više karakteristika siromašnih i nerazvijenih zemalja, ona je pojamni oblik u gotovo svim društvima pa se može reći da je to planetarni problem.
27/2 JJ/MT
Trgovina ljudima kao krivično delo obuhvata vrbovanje, prevoženje, prebacivanje, prodaju, kupovinu ljudi radi radne eksploatacije, tj. prinudnog rada, radi vršenja raznih krivičnih dela, radi prostitucije, prosjačenja, a nažalost i radi prodaje ljudskih organa. U ovom lancu se koristi sila, pretnja, ucena, zloupotreba položaja ili poverenja, čak i zadržavanje ličnih isprava od strane trgovaca, ako se tako mogu zvati ti otimači ljudskih sudbina.
Problem trgovine ljudima je bolan i kompleksan i za nas jer je Srbija tranzitna zemlja, pa se trgovina ljudima može smatrati i delom nelegalnih migracija, ali nažalost Srbije jeste i destinacija.
Kada se govori o klasičnim razlozima trgovine, pored ličnih faktora koji dovode pojedine osobe, posebno žene, u položaj trafikinga, postoje i društveni faktori, kao što su: nezaposlenost, siromaštvo, nedostatak obrazovanja, kao i organizovani kriminal u vidu porno industrije.
Prema nekim podacima godišnje u svetu oko dva miliona i 400 hiljada ljudi postanu žrtve trgovine ljudima, a kriminalne organizacije koje se time bave zarađuju oko tri miliona dolara godišnje, milijarde pardon, što uz trgovinu narkoticima i oružjem i pranje novca spada u najprofitabilnije crne poslove.
Navela bih problem trgovine ženama koji je najčešći, a ženama se trguje u cilju seksualne eksploatacije, u cilju radne eksploatacije, a jedna novi oblik je trgovina radi sklapanja braka.
Raspoloživi podaci o trgovini ženama iz istočne i centralne Evrope pokazuju da postoji nekoliko najčešćih načina namamljivanja žena žrtava trgovina, a to su: ponude posla, lažni pozivi ili aranžmani za put u inostranstvo, regrutovanje za pružanje usluga u okviru domaće prostitucije, bračne ponude, folklorna društva i slično. Najčešće nuđeni poslovi su poslovi bebisiterke, čistačice, konobarice, plesačice, modeli, itd.
Ogroman i najnehumaniji vid trgovine ljudima jeste trgovina decom, maloletnim licima koji su najčešće izložena brutalnim zlostavljanjima i maltretiranjima kakva ni jedno ljudsko biće ne bi smelo da doživi.
Srbija je nažalost dožive i vid najbrutalnije trgovine ljudima, a to je bilo otimanje ljudi na KiM u toku i nakon bombardovanja 1999. godine, i to radi trgovine organima. Evo, upravo ovih dana prikazuje se jedan film koji je istinita životna priča jednog Nemca kome je presađeno srce jednog otetog Srbina sa Kosova i Metohije, kome su organi izvađeni u čuvenoj po zlu „žutoj kući“. U pitanju je film po knjizi Veselina Dželetovića – Srpsko srce Johanovo. To je istina koju svet još uvek ne priznaje, a istina je. Zato je dobro i neophodno da Srbija dobije ovako ozbiljan Zakon o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava koji je pripremilo i koje će sprovoditi Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao i novoustanovljeni nacionalni mehanizam za sprečavanje i suzbijanje trgovine ljudima i zaštiti žrtava trgovine ljudima. Ovaj mehanizam podrazumeva interresornu saradnju i koordinaciju rada svih subjekata društva, od državnih organa, javnih, socijalnih i drugih službi pa da nevladinih organizacija koje se bave ovom problematikom.
To je jedini način da se na vreme otkrivaju različiti oblici, da se preduzimaju mere sprečavanja ali i da se ubrza kažnjavanje počinilaca, kao i da se žrtve adekvatno zaštite i zbrinu. Zakon pokriva međunarodni i evropski aspekt ovog problema i poboljšava mogućnosti rada na sprečavanju međunarodnih puteva trgovine ljudima.
27/3 JJ/MT
Meni na kraju kao čoveku pre svega ostaje pitanje – koliko to neko mora biti nemoralan i nečovečan u 21. veku da trguje ljudima, posebno ženama i decom koji na tim putevima preživljavaju pravi pakao. Hvala vam.
Nema govora na sednicama odbora.
(Čačak, 17.11.2022.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije (polsanički dodatak - paušal) | Republika | Mesečno | 37242.00 | RSD | 18.10.2022 - |
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije (plata) | Republika | Mesečno | 93105.00 | RSD | 01.11.2022 - |
| Odbornik | Skupština grada Čačka | Grad | Po sednici | 4000.00 | RSD | 01.07.2020 - |