Prikaz govora na sednicama odbora

Prikaz govora poslanice Milica Đurđević Stamenkovski

Milica Đurđević Stamenkovski

Srpska stranka Zavetnici

Govori na sednicama odbora

Zahvaljujem.

Zahvaljujem, predsedniče Odbora. Poštovani narodni poslanici i drage kolege, najpre dozvolite da uputim izvinjenje zbog toga što nisam prisustvovala prethodnoj sednici Odbora. Bila sam opravdano odsutna, a znate i sami da je praksa Ministarstva da uvek učestvuje u punom kapacitetu i na najvišem nivou na sednicama Odbora, zato što na taj način smatramo da iskazujemo poštovanje Narodnoj skupštini, pred kojom smo i dužni da podnesemo izveštaj. Potrudiću se da u navedenom periodu, a verujem i kraće, kako bih ostavila više prostora za vaša pitanja, predloge i sugestije, predstavim šta je to što smo učinili tokom prethodnih meseci, sa osvrtom na one najvažnije i akte i aktivnosti u radu Ministarstva. Najpre, krenuću sa onim što procenjujem kao i najvažnije, s obzirom na to da je privuklo i najveći fokus javnosti i da je to jedna od tema o kojoj smo razgovarali u prethodnom periodu i na samim sednicama Odbora.

U pitanju je Nacrt zakona "Roditelj-negovatelj". Eh, Okončana je javna rasprava, u toku je faza pribavljanja mišljenja drugih organa i ministarstava i još svega tri ministarstva je ostalo dužno, odnosno dva ministarstva i pokrajinski sekretar da prilože mišljenje. Za sada nema značajnijih primedbi na tekst Nacrta zakona "Roditelj-negovatelj" i verujemo da će vrlo brzo biti upućen vama kao narodnim poslanicima i da će se samim tim u najkraćem roku naći i u plenumu, gde ćemo moći da, takođe nakon diskusije, eh...Erm, obavimo i sve neophodne procedure kako bi zakon bio usvojen i prema našoj projekciji, njegova primena puna bi bila od prvog oktobra ove godine. Zakon je nastao kao rezultat društvenog angažmana različitih aktera, pre svega na podsticaj udruženja roditelja, na podsticaj različitih političkih učesnika. Verujem da je on rezultat sveobuhvatne borbe i smatram da, erm, ovu temu ni na koji način ne treba da politizujemo, s obzirom na to da ona tretira unapređenje položaja vrlo osetljive kategorije koja do sada nije bila sistemski prepoznata.

Zakon predviđa materijalnu naknadu za roditelje koji dvadesetčetiri sata neguju svoju decu, a koji iz tih razloga, erm, su sprečeni da se radno angažuju, odnosno koji su nezaposleni i koji svoje vreme provode negujući decu koja su korisnici uvećanog dodatka za tuđu negu i pomoć. Korisnici uvećanog dodatka za tuđu negu i pomoć su ona lica koja, erm, imaju sto odsto invaliditet po jednom osnovu ili sedamdeset posto invaliditet po dva osnova, odnosno to su ona lica koja zaista iziskuju podršku, asistenciju svojih bližnjih. Procena se vrši na osnovu odluke lekarske komisije. Dakle, struka je ta koja utvrđuje da li je lice, erm, postiglo taj stepen invaliditeta koji iziskuje primanje, odnosno ostvarivanje prava na uvećani dodatak za tuđu negu i pomoć ili osnovni dodatak za tuđu negu i pomoć. Mi nismo želeli da pravo roditelj negovatelj isključuje neka druga prava.

Dakle, smatrali smo da zakon treba koncipirati tako da, erm, jedno pravo koje se uvodi ne eliminiše pravo koje već postoji, tako da će ta deca nastaviti da primaju uvećani dodatak za tuđu negu i pomoć. Bez obzira na činjenicu što će njihovi roditelji ostvariti pravo na finansijsku naknadu od šezdeset pet hiljada dinara, što je na današnji dan više od takozvanog minimalca u Srbiji. Takođe smo u okvirima javne rasprave kao ministarstvo izneli prijedlog da se dva puta godišnje, odnosno ne dva puta, nego koliko bude bilo potrebno, da se usklađuje sa prosečnom zaradom, erm, sam taj iznos, kako nikada se ne bi desila situacija da roditelj negovatelj prima manji iznos od onoga što je trenutna minimalna zarada. Pored toga, roditelj negovatelj ostvarivatće pravo na penzijsko zdravstveno osiguranje, odnosno uplatu poreza i doprinosa, čime će njegova bruto plata iznositi oko devedeset tri ili devedeset četiri hiljade dinara. Jako je važno da istaknem da mi ne nameravamo da time okončamo našu borbu za položaj unapređenja roditelja negovatelja.

Smatramo da će oni biti važan faktor tokom pregovora o budućem zakonu o socijalnoj zaštiti, budućem zakonu o radu, naročito što su sve naše usluge koje razvijamo u zajednici, kao što su lični pratioci dnevni boravci i usluge koje su vrlo značajne za položaj porodicama u kojima raste osoba sa invaliditetom, dete ili mlada osoba. Mi nismo želeli da roditelje koji su stekli status roditelja negovatelja diskriminišemo na taj način što ćemo uskratiti pravo na ličnog pratioca. Jer lični pratilac je usluga u zajednici koju želimo u budućnosti da razvijamo i smatramo da zakon roditelj negovatelj nikako ne treba da bude izgovor za obustavljanje razvoja usluga u zajednici, jer one su nam izuzetno značajne, a na kraju krajeva i sami roditelji zbog svoje posvećenosti zaslužuju da imaju i kraći predah tokom boravka njihove dece u dnevnim boravcima, tokom odlaska u školu gde imaju asistenciju ličnih, ličnih pratioca. Moram da napomenem da je bilo u plenumu nekoliko različitih verzija ovog zakona i ne bih želela da ih ni na koji način osporavam sve. One su bile vrlo dragocene i na neki način skretale su pažnju na značaj ove teme, ali one, erm, nisu na adekvatan način tretirale status roditelja negovatelja.

Jer ni jedna od njih, dakle ni jedna od tih verzija koje su u prethodnom periodu ovde bile predlagane, nije obuhvatila uplatu poreza i doprinosa, odnosno svaka od njih je predviđala da roditelj mora petnaest godina da neguje dete da bi mogao da stekne sutra pravo na penziju. Ukoliko bi ta nega iz bilo kog razloga prestala nakon pet, deset ili četrnaest godina, sve te godine ne bi bile uračunate u njegov radni staž. Smatram da je ova verzija, erm, najpravičnija, barem što se tiče ovog pitanja, jer će bukvalno svaki mesec biti uračunat u njihov staž i ukoliko ta nega iz bilo kog razloga prestane, ne daj Bože nekada i tragičnih okolnosti, to opet motiviše roditelja da može da se vrati na tržište rada, jer već ima izvestan broj godina koje je pribelježio kao radni staž. Dakle, da sumiram, uskoro ćete imati priliku da kao narodni poslanici date svoju završnu reč i da ocenite da li je neophodno da parlament usvoji ovaj zakon, a verujem da će podrška biti jednoglasna. Naše ministarstvo aktivno radi i na strategiji o socijalnoj zaštiti.

Očekujemo da ćemo narednih meseci usvojiti i strategiju o socijalnoj zaštiti koja će važiti do dve hiljade, erm, trideset druge godine. Sama strategija ucrtava zapravo koordinate naše socijalne politike i uverena sam da će biti dobra podloga za zakon o socijalnoj zaštiti, na čijim izmenama takođe radimo. Dakle, obrazovana je radna grupa i ono što nas iščekuje u narednom periodu jeste zakon o socijalnoj zaštiti. Prema dosadašnjoj analizi, procene su da će se verovatno ići na usvajanje u potpunosti novog zakona jer će izmene premašivati veći procenat i samim tim nećemo moći da izvršimo izmene i dopune zakona, nego će zakon pa-praktično biti u celosti usvojen. Na današnji dan, šezdeset sedam hiljada porodica u Srbiji koristi novčano socijalnu pomoć.

Taj broj je, erm, otprilike već u kontinuitetu, erm-Eh, sličan. Eh, iz meseca u mesec varira za nekoliko stotina, manje ili više, ali uglavnom nemamo neke indikatore koji ukazuju da je, eh, povećan broj korisnika novčano socijalne pomoći. Kriterijumi se nisu menjali, sve je ostalo isto, izuzev što ste imali priliku da vidite da su promenjeni kriterijumi za ostvarivanje prava na dečiji dodatak. Eh, to je, naravno, Ministarstvo za brigu o porodici, ali Ministarstvo za rad isplaćuje ta davanja, eh, tako da smo bili uključeni. O čemu se radi?

Dakle, pošto je minimalna zarada porasla, eh, trideset osam procenata kumulativno, samim tim su određene porodice izgubile pravo na dečiji dodatak i onda smo mi zapravo povećali za onoliko koliko je povećan minimalac. Za toliko procenata je povećan i cenzus, kako, eh, za ostvarivanje prava na dečiji dodatak, kako oni ne bi bili izopšteni iz ostvarivanja prava na dečiji dodatak u budućnosti. Eh, takođe smo Evropskoj komisiji, eh, uputili i predlog strategije za sprečavanje i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja na, nad ženama. Očekujemo uskoro i njihove komentare. Eh, ispunili smo sve naše dužnosti u procesu, eh, evropskih integracija i svega onoga što je, eh, ministarstvo preuzelo kao svoju obavezu.

Eh, jedan od najznačajnijih zakona, po mom mišljenju, koji ćemo usvojiti ove godine je i Zakon o nestalim licima. Dakle, to je nešto što porodice iščekuju već trideset godina. Eh, mnogi od njih i dalje tragaju za svojim najmilijima i prvi put ćemo sistemski rešiti njihov položaj usvajanjem zakona koji će omogućiti pravičnu naknadu za gubitak njihovih najmilijih, ukoliko, naravno, možemo termin pravična naknada i koristiti u ovom kontekstu, ali, eto, to se tako formalno pravno naziva. Eh, ta pravična naknada biće isplaćiva na tri godine, dakle na tri, eh, jednake rate, eh, i, eh, prema preliminarnim dogovorima, ona će iznositi, eh, deset prosečnih plata u Srbiji. Dakle, taj iznos će biti isplaćen, eh, najmilijima koji su, eh, koji su nažalost stradali, odnosno njihovim najmilijima.

Eh, s-sada, eh, bih želela da, da s vama podelim i, eh, važne vesti oko zakona o radu koji je svakako jedan od najvažnijih zakona koji se usvaja u, eh, našoj zemlji. Eh, u toku je druga faza tvining projekta. Eh, prva faza je uspešno okončana. Prepoznato je da Srbija treba da izvrši usklađivanje sa devetnaest direktiva, ako se ne varam, možda i neka više. Dragica, ispravite me.

Dvadeset i nešto, je l' tako?

Dvadeset, dobro. 'Nači, ako je blizu devet-de... Eh, eh, ja sam htela da budemo precizni, ali dobro. Eh, devetnaest ili dvadeset jedna. Nije važno.

U svakom slučaju, u pitanju je usklađivanje našeg radnog zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije. To je ono što je bio zadatak tvining projekta, da prepozna šta je to što mi treba da uradimo da bismo, eh, izvršili usklađivanje sa nekim dobrim praksama. Eh, u suštini, sada je u toku druga faza twinning projekta, gde se rade fokus grupe, eh, koja će ubrzo biti okončana, tako da nas vrlo brzo iščekuje i, eh, procedura oko novog zakona o radu. To će svakako biti jedan ozbiljan proces, gde moramo kao društvo da prepoznamo značaj trenutka u kojem se taj zakon usvaja. S obzirom na to da živimo u eri kada...

Su savremene tehnologije i robotika sve prisutnije, što takođe utiče na tržište rada. O tome se ozbiljno razgovara, eh, širom sveta. Eh, postoje neka zanimanja koja će u potpunosti biti potisnuta, zamenjena veštačkom inteligencijom, zamenjena savremenim tehnologijama. Neminovno će to u određenom času, eh, biti i u Srbiji, eh, nešto što će uzeti više maha, tako da su to sve okolnosti na koje moramo da skrećemo pažnju tokom pripreme zakona o radu. Eh, mi svakodnevno razgovaramo sa poslodavcima- I dužnost mi je da, da vam prenesem šta su njihove impresije o poslovanju u Srbiji i oni su u potpunosti zadovoljni poslovnim ambijentom.

Naravno, za neke od njih je povećanje minimalne cene rada bilo, eh, izazovno, ali su itekako svesni da je važno da radnici budu valjano plaćeni da bi kvalitet njihovog rada bio veći. Ono što oni ukazuju kao problem jeste sve veći broj bolovanja, naročito tokom sezonskih poslova, kada, eh, se procenjuje da, eh, bezmalo četvrtina radnika odlazi na, eh, bolovanje. Eh, i, eh, oni zapravo očekuju da mi kao država reagujemo po tom pitanju. Sa druge strane, vama je u potpunosti jasno, jer ovde su sve ozbiljni ljudi, da je vrlo teško, eh, reagovati na tom polju, jer vi zadirete u nečija prava, a pravo na bolovanje je nešto što je i civilizacijska tekovina na kraju krajeva, ali naravno, treba da razvijamo sisteme zaštite od, eh, zloupotrebe, eh, bolovanja, odnosno prava na bolovanje. Eh, nezaposlenost je na istorijskom minimumu, eh, nešto viša od, eh, osam zapeta pet procenata.

Eh, mi, naravno, nameravamo da i dalje različitim javnim pozivima i prekvalifikacijama, različitim obukama, eh, pripremamo ljude kako bi sticali nova znanja i veštine i u tom pravcu sarađujemo i sa Nacionalnom službom za zapošljavanje, čije, eh, čije filijale vrše ispitivanja mikrotržišta, eh, rada i procenjuju u kom pravcu je neophodno da nastavimo sa unapređenjem njihovih, eh, preferenci, odnosno naših samih radnika. Eh, hoću da, da s vama, eh, kratko prođem i još jedan zakon koji se nalazi takođe pred nama. U pitanju je C-zakon o centralnom registru osoba sa invaliditetom. Kada biste vi mene danas pitali koliko mi imamo slepih lica u Srbiji, koliko imamo kvadriplegičara, koliko imamo gluvih, nagluvih, ja ne bih mogla da vam precizno odgovorim na to pitanje jer se vodi više različitih baza. One, eh, nisu međusobno komplementarne i samim tim to otežava, recimo, kreiranje politike prema osobama sa invaliditetom.

Nezvanične su procene da ih u Srbiji ima oko deset posto udela u ukupnoj populaciji, ali pošto...Kao što ste videli maločas, mi ne volimo to blizu oko i tako dalje, nego mora da bude sve precizno. Eh, mi ćemo eh, ove godine usvojiti zakon o Centralnom registru, čime ćemo kao direktnu posledicu imati eh, izdavanje legitimacija za osobe sa invaliditetom. Svaka osoba sa invaliditetom imaće svoju legitimaciju koja će biti izvor njihovih prava, beneficija, privilegija, nešto poput onoga što imaju, recimo, lica koja su eh, pripadnici boračke populacije. Eh, s tim da je jako važno da, eh, da konstatujem da puna primena tog zakona, uprkos činjenici što će biti usvojen u ovoj godini, ne može početi pre 2027. godine jer mi pripremamo cele sisteme.

To su jako ozbiljne baze koje će crpeti podatke sa različitih adresa i, eh, neophodno je određeno vreme kako bismo imali adekvatan sistem. Zakon o radnim praksama je takođe upućen Evropskoj komisiji na eh, mišljenje. Ne očekujemo ni tu značajnije primedbe. Eh, verujemo da smo uradili dobar posao i da ćemo prvi put imati definisane radne prakse. To je mnogo važno za mlade ljude u Srbiji.

Oni će imati, eh, svoju zaradu, svoju naknadu, obavljati i praksu i mislim da je to ono što nam fali, dakle da se nakon školovanja, ali i tokom školovanja mladim ljudima omogući prilika da zarađuju, a prolaze kroz praksu, i da to bude, eh, zakonski sistematizovano, kako ne bi-- naravno, to nije jednako je valentnu ugovoru o radu, ali ima određena prava koja ostvaruje i radnik kada potpiše ugovor o radu. Većinu tih prava ima tako da verujemo da ćemo na taj način obradovati i sve mlade u Srbiji koji treba da prođu, eh, kroz praksu. Ove godine smo, eh, pripremili nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu. Planiramo uskoro sa Ministarstvom, eh, građevine da, eh, napravimo malo oštrije i rigoroznije, eh, serijale čitave obilazaka velikih infrastrukturnih projekata na kojima se sada radi gde će Građevinska inspekcija i naš Inspektorat rada biti prisutniji kako bismo izvršili prevenciju, ne daj Bože, nekih tragedija ugrožavanja bezbednosti i zdravlja na radu. Mi zaista preduzimamo sve što je do nas, ali često ljudski faktor je tu neumoljiv, jer izbegavaju da primene propise.

Čak se dešava i da sami radnici odbijaju da nose opremu i tako dalje. Nailazimo i na te poteškoće, ali zato će komisije biti aktivnije nego što je to bio slučaj u narednom periodu. Eh, mi zaista obavljamo ogroman broj nadzora kada je u pitanju inspekcija rada i ono što je dobro rezultati su da ukoliko zateknemo radnike koji nisu prijavljeni ili da se kolokvijalno izrazi koji rade na crno, u šezdeset, eh osam posto slučajeva oni zasnuju radni odnos nakon posete inspekcije, znači kada inspekcija zatekne radnike. Uglavnom, gotovo sedamdeset posto njih nakon toga, eh, budu prijavljeni, što pokazuje da ipak delovanje, delovanje naših inspekcija donosi, donosi rezultat. U-s ve ga nekoliko rečenica želim da, da, da sumiram eh, posetu Uzbekistanu.

Hoću da to znate. Uzbekistan je zemlja koja je kapija centralne Azije i jedna od najbrže rastućih zemalja u eh, azijskom kontinentu. Eh, predsednik Srbije je prethodne godine bio u poseti tamo. Otvorena su važna vrata za našu dalju diplomatsku saradnju. Mi smo sa njima potpisali Deklaraciju o namerama, čime smo započeli pregovore o potpisivanju Sporazuma o radnoj mobilnosti.

Srbija ima poprilično fleksibilan zakon kada je u pitanju zapošljavanje radnika iz inostranstva, ali smatramo da ovakav sporazum sa Uzbekistanom nam pruža garancije da imamo u potpunosti kontrolu nad tim procesima. Radne migracije se dešavaju. Znači, to je neminovnost, naročito na evropskom kontinentu. Postavlja se pitanje da li ćemo mi upravljati njima ili će oni upravljati njima? I eh, oni su već eh, potpisali desetak sporazuma sa drugim ozbiljnim evropskim državama, među kojima su iz skandinavske zemlje i zemlje centralne Evrope kao što su Austrija, kao što je Francuska.

Tako da, eh, verujem da će ovaj sporazum, eh, dodatno pomoći da izvršimo kontrolu i da te migracije budu kvalitetnije, posebno što je reč o narodu koji je zaista vrlo vredan, marljiv i koji ne ostaje u zemlji u kojoj radi, nego se vraća u svoju svoju domovinu. Trenutno ih ima oko tri hiljade u Srbiji, a ukupan broj eh, radnih dozvola i boravišnih dozvola koji je dodeljen prošle godine je sto hiljada. Čisto da znate, pošto se spekulisalo oko toga u javnosti da je samo sto hiljada dodeljeno jednoj Gani. Naravno, to je bio apsurd koji se plasirao na društvenim mrežama. Ukupan broj radnih dozvola je sto hiljada, znači u čitavoj Srbiji koji je dodeljen i taj broj ne prelazi taj iznos, znači jedni dolaze, drugi odlaze i tako dalje, tako da se vrši ozbiljna kontrola.

Eh, ostavila bih prostor da možete vi da postavite konkretnija pitanja. Naše aktivnosti eh, na različitim poljima su svakako predmet nekih detaljnijih analiza. Ne bih želela sada da dužim, jer smatram da je ipak ovo prilika kada i vi možete da pitate nešto mene. Hvala.
Ja bi samo zamolila još jednom da ponovite to pitanje
Pa ispod minimalca ne može biti niko. Shvatate to.
Minimalac pokriva sto jedanaest posto, sto jedanaest procenata minimalne potrošačke korpe.

Dakle, aktuelni minimalac pokriva prvi put pokriva minimalnu potrošačku korpu.- Prema- Neću da vas prekidam, posle ću malo. Zato sam vas pitala ponovo da bih dobro shvatila da mogu dobro da vam odgovorim.
Ajde, 'oćemo da krenemo od gospodina Linte. Evo ovako. Što se tiče otkupa stanova, celokupna tema o kojoj ste govorili je u potpunosti u nadležnosti Komesarijata za izbeglice. Iii ono što je meni bilo važno jeste da se upoznam sa tom materijom, iako nemamo nadležnosti zbog pitanja na koja nailazim u razgovoru sa građanima i dešava se da sam investitor ugovorom zabranjuje otkup tih stanova. I sad su određeni investitori iskazali volju da promene te ugovore i da dopuste otkup stanova. Prethodnih meseci i mi smo dali doprinos, iako ponavljam, nemamo baš nikakve nadležnosti u tome, da se realizuje projekat otkupa stanova gde je jedna italijanska fondacija bila
Eh, jest, Sir program, koja je dozvolila otkup stanova. Ono što smo mi intervenisali boreći se za tu populaciju ko-do koje nam je apsolutno stalo jeste da se ubrzaju procedure u Ministarstvu građevine, i što je i učinjeno, tako da će taj otkup vrlo brzo biti realizovan i oni će imati mogućnost kada je taj konkretni investitor u pitanju da to učini.

Da ih skloni sa sedam obiteljskih odrasta, program trijanske vlade- Tako je, to je najveći program bio zapravo od svih onih postojećih- (istovremeno) Da li znate baš u uslovima da 2000 porodica ima probleme?- Da, ali ovde konkretno italijanska strana je pristala da dozvoli otkup. Neki pak nisu, drugi ovde imamo čistu situaciju i kao što sam rekla, mi smo se upoznali sa tim i dali doprinos. Pod-stekli smo ih da naprosto što pre obave svoj posao. Eh, tema o kojoj ste malo čas govorili, a tiče se priznavanja radnog staža, ja sam odmah pitala koleginicu koja vodi Sektor za PIO jer sam pretpostavila šta je u pitanju. Vidite, tu je postojala direktna sabotaža hrvatske strane koja nije želela da dostavi te izveštaje.

Sektor se poprilično trudio u nameri da se tim ljudima prizna radni staž tamo. Nailazi-nailazili su na strahovit otpor. Hrvatska strana je tvrdila da nema postojeće podatke, da su oni isparili, nestali, ali svakako ono što je važno jeste da smo mi spremni da tu temu iznova otvorimo i ja vas pozivam da eh, nakon sednice Odbora preciziramo i termin našeg susreta i da ukoliko vi smatrate da eh, postoji ipak prostor da još jednom pokušamo nešto da učinimo, mada su iz Sektora skeptični, kao što rekoh, ne zbog naše odgovornosti, ne, već zbog onoga što je odnos samog zvaničnog Zagreba. Ali evo, ostavljam mu prostor da još jednom, na kraju krajeva, mi smo tu da, da pitamo iznova i iznova da kucamo na vrata. Eh, da krenemo, da krenemo redom.

'Ajde, vi ste svakako najviše zainteresovani za pitanja boračke populacije. Budžet za boračku populaciju je dvadeset pet milijardi dinara. Eh, ove godine smo povećali budžet za banjsko-klimatsko lečenje, rehabilitaciju i oporavak. Preko osamsto lica se prijavilo koje će provesti, do sada smo imali sedam dana rehabilitaciju, imaće sada deset dana kako bi to ostavilo značajnije efekte na njihovo zdravlje i rehabilitaciju, tako da to je jedan od programa za koji smo i povećali sam budžet. Aktivno dodeljujemo boračke spomenice onolikim broj koliko ZIN može uopšte da obradi i izda, to jest napravi tokom godine.

Oni ne mogu više da odštampaju koliko mi možemo da, to jest da ih izrade, koliko mi možemo da, da ih podelimo i ne mogu više da nas isprate.

Mi još na lageru imamo eh, svega- 2000, 1713.

Pa, koliko, dve i ? I to je to za celu godinu oni ne mogu više da postignu da, da izrade spomenica. Znam da vam je i to značajno, pa zato sam vam i to pomenula. A što se tiče Zebrnjaka, ove godine započinjemo izradu projekta za rekonstrukciju i Zebrnjaka i Kajmakčalan. Čekali smo da se otopi sneg na Kajmakčalanu koji je bio bukvalno do pre deset dana ogroman.

Takav ne možete da zamislite- Ogroman. De-Devetog kvom maja mi bili- Da. Zabranili im da se dalje kreću. Onda znate o čemu govorim- -i samim tim projektanti nisu mogli da pristupe i da definišu još neke detalje koji su neophodni za izradu projekta. Želim sa vama da podelim jednu lepu vest.

Prvi put u istoriji ćemo izvršiti rekonstrukciju u spomen kosturnice na Vidu u susret jubilarnoj godišnjici od iskrcavanja naše vojske na, na Krfu i ja smatram da je jako važno da članovi Odbora prisustvuju državnim ceremonijama i to je moj apel vama da se slobodno javite. Ministarstvo, eh, obezbeđuje i eh, prevoz kada se odlazi u inostranstvo. To nije jedina državna ceremonija van granica naše zemlje. Mi imamo ratne memorijale, nažalost, jer smo rasuli kosti na više kontinenata, tako da naše Ministarstvo zaista vodi računa da ta putovanja budu uvek aktivna, da budu prisutne eh, zvanice, jer to pokazuje i naš odnos prema našim grobovima i eh, to su sve prilike da skrenemo pažnju i zemlji domaćinu na čijoj se teritoriji nalazi ratni memorijal, da nam je jako važno da se o njemu staraju. Konkretno, na Zebrnjaku i Kajmakčalanu Ministarstvo plaća i čuvara grobalja, kao što činimo i na Zaitinliku, eh, i na nekim drugim mestima širom sveta.

Eh...Erm, u svakom slučaju sto dvadeset miliona ove godine je opredeljeno za rekonstrukciju, prvu u istoriji sveobuhvatnu spomen kosturnice na Vidu i biće prilike u septembru da budete deo državne delegacije i da posetite Vido. Erm, oko Boraca pretpostavljam da-da nismo imali još neka detaljnija pitanja, ali sve ono što je ostalo nedorečeno, mi ćemo rado odgovarati u narednom periodu. Sada bih se osvrnula na neke druge teme. Erm, vi ste govorili o centrima za socijalni rad. Najpre moram da istaknem da su centri za socijalni rad, erm, u sastavu lokalnih samouprava.

Dakle, lokalne samouprave su osnivači centara za socijalni rad, čime su nama poprilično vezane ruke kao ministarstvu kada je u pitanju neka veća kontrola, naročito što nadzor nad centrima za socijalni rad treba da vrši naročito u oblasti porodično pravne zaštite Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju, koje, erm, naravno i da-da-da to i čini i trudi se maksimalno, ali te podeljene nadležnosti naše često nisu dovoljne da da te kontrole budu češće, erm, i da budu aktivnije. Međutim, evo šta je, šta je sada što, što je novina koju smo kao ministarstvo uradili? Mi smo uveli jednu platformu koja omogućava bolju komunikaciju kao neku vrstu banke znanja, banke informacija gde oni sada lakše razmenjuju informacije jedni sa drugima i dobijaju stručnu podršku i oni koji su zaposleni u sistemu socijalne zaštite i samim tim brže mogu da rešavaju predmete sa kojima se suočavaju. Naravno, ključni problem je i taj što centri za socijalni rad se bave pitanjima koja su sama po sebi vrlo teška i to je ono kada institucije uređuju vaše privatne i porodične odnose, teško da može bilo koja strana izaći zadovoljna iz Centra za socijalni rad. Kako god Centar da odluči, obe strane izađu nezadovoljne odatle, ali mi smo opazili da je jako važno da nastavimo sa obukom kadra koji je u centrima za socijalni rad.

Pre svega kažem, uveli smo i ovu platformu. Takođe, erm, se trudimo da redovno odobravamo saglasnosti zajedno sa Vladom dobro-odobravamo saglasnosti za zapošljavanje novog kadra. Erm, naročito su nam neophodni socijalni radnici i pravnici. Bilo je reči ovde i o njihovim platama. Erm, njihove plate ove godine su i-izjednačene osnovice po kojima im se obračunavaju, erm, zarade.

U prethodnim periodu među njima su postojale značajne razlike. Imali smo čak četiri različite osnovice, javljao se jaz, diskriminacija. Kada dođe do povećanja, jedni dobijaju mnogo više, drugi manje i tako dalje. Sada smo, erm, uspeli da izmenom uredbe se izborimo, da oni imaju svi os-svi jednaku osnovicu za obračun plata, što će dugoročno njima dati, njima dati bolju, bolju poziciju. Ali naravno, kao i svi koji su zaposleni u sistemu državne uprave nisu u potpunosti zadovoljni svojim primanjima.

Vama je to potpuno jasno, ali, erm, ono što je svakako stav ministarstva nikada više nećemo dozvoliti da zaposleni u sistemu socijalne zaštite budu izuzeti kada su neka povećanja vanredna u pitanju. Što je bijelo na snazi, dobijala je prosveta, dobijali su zdravstveni radnici, a negde socijalni radnici kojih ima otprilike bezmalo četrnaest hiljada zaposlenih u sistemu socijalne zaštite. Erm, bili su izuzimani. Erm. Sada da krenemo o-o-onome o čemu ste vi govorili, da idemo redom.

Vi ste pomenuli cifru od čini mi se, deset hiljada, erm, nadzora, naš inspekcij-- petnaest hiljada nadzora, erm, ali, erm, m-m-n-jako je bitno da napomenemo da je to cifra koja se odnosi i na period samog izveštaja. Dakle, to nije, erm, da, to nije i to nije broj izvršenih nadzora inspekcije godišnje. Pomenuli ste da, erm, broj inspektora ne može da zadovolji potrebe s obzirom na to da imamo veći broj privrednih subjekata. Erm, znate kako, n-ne ulazi inspekcija tek tako negde kod svih privrednih subjekata. Uvek postoje neki neki indikatori koji ukazuju da se tu nešto događa, što može biti, erm, interesantno za nadležnosti same inspekcije.

Ali bez obzira na-na-na to, erm, vi ste i u pravu-Erm, i zbog toga smo mi raspisali javni po-poziv za zapošljavanje novih inspektora. Dakle, otvorili smo, erm, javni poziv za dvadeset i dva nova radna mesta i, erm, mislim da, da je važno da svake godine imamo sukcesivno povećavanje, erm, kadra koji je zadužen za inspekcijski nadzor kada je u pitanju, erm, rad, kada je u pitanju bezbednosti zdravlja na radu. Erm, što se tiče podataka o broju poginulih, vidite, erm, ja sam pravila neku analizu poslednjih dvadeset pet godina. Mi smo samo u jednom periodu imali taj pad, znači od dve hiljadite godine kada se, pa i 2005., šest'e, kada se mnogo manje gradilo nego što je danas, erm, je bio broj ist-i, veći nego što je sada poginulih. Znači kada imamo mnogo veći broj gradilišta, tada je više ljudi stradalo, pa je onda u jednom trenutku taj broj pao.

Erm, kada je bila svetska ekonomska kriza 2008.-2009. godina, tada je bila ona čuvena SEKA svetska ekonomska kriza. Tada je pao broj, erm, infrastrukturnih projekata, samim tim je i pao broj onih koji su stradali na radnom mestu. Tako da su to vrlo, vrlo ozbiljne stvari koje zahtevaju da mi više nekih faktora analiziramo da bismo mogli da zaključimo š-zašto do ovoga dolazi. Takođe, erm, 2017.

godine pojačan je aktivno nadzor. Tada smo imali najmanji broj povreda na radu, posebno ovih sa smrtnim ishodom, da bismo imali od 2023. posle Kovida opet skok, opet skok zato što imamo mnogo infrastrukturnih projekata, mnogo otvorenih. Srbija je bukvalno postala kao- Jedno veliko gradilište. Erm, ako me pitate da li štedimo Ekspo, ja mislim da naša inspekcija ide više na Ekspo nego bilo gde.

Uopšte ih ne štedimo. Mi smo pisali prijave. To možete da dobijete tačno, ja nemam sad kod sebe da vam kažem koliki je broj prijava napisan. Uopšte nemam milosti prema tome. Vidite, mi nećemo da se brukamo kao država.

Mi želimo da to sve teče u skladu sa zakonom. Naravno, tamo inspekcija odlazi više nego bilo gde, pa tu se najviše radi. Da li ćemo mi da prođemo, da žmurimo? Ne, naravno, mi smo ponosni na sve te, erm, primene zakona zato što smatramo da ne sme da bude pošteđenih jer nečiji život i zdravlju su u pitanju. Ali opet kažem, morate uzeti u obzir da i sami radnici moraju da nam olakšaju time što će poštovati propise.

Oni imaju izgovore da im je oprema teška, pa smo mi skoro pravili obuke gde smo pokazivali da ta o-oprema nije teška, dovodili demonstratore i tako dalje. Sve su to procesi i procesi. Važno je da znate da ćemo krenuti sa još aktivnijom kontrolom, sa još većim brojem inspekcijskih nadzora, a ukoliko vas zanima, mi ćemo vam tačno dostaviti koliko je inspekcijskih nadzora izvršeno kada je u pitanju Ekspo i kada su u pitanju drugi projekti gde je država u njih uključena i videćete i sami da ovo što govorimo apsolutno je istina. Ja vas molim da i zvanično upotite kao poslaničko pitanje da bismo bili precizni do kraja. Garancija za mlade.

Garancija za mlade je pilot projekat koji realizujemo u tri okruga. Od prvog januara 2027. godine ona više neće biti pilot projekat, važiće na području čitave Srbije. Erm, ono čime ja nisam zadovoljna-- garanciju za mlade je preuzela Nacionalna služba za zapošljavanjem. Mi smo kao ministarstvo tu određeni kontrolor, ali ne u potpunosti implementator.

Nisam zadovoljna načinom na koji su predstavljeni rezultati garancije za mlade, a imalo je šta da se predstavi s obzirom na to da je dvadeset i tri hiljade lica je ušlo, dvadeset tri hiljade i pet stotine lica je ušlo u program garancije za mlade od prvog januara 24. do dvadeset petog maja 2026. godine, erm, i s-u navedenom periodu, znači o kojem govorimo, sedamnaest hiljada mladih je izašlo iz garancije za mladih i iz garancije za vlade, od čega jedanaest hiljada ima pozitivan izlaz u-uz ponudu zaposlenja, nastavak obrazovanja ili obuke. Šta to znači? Erm, vi kada uđete u program Garancije za mlade, vi imate tri izlazne opcije.

Jedna je ili da dobijete adekvatnu ponudu za posao ili da dobijete ponudu za nastavak školovanja ili ponudu za obuku, odnosno kvalifikaciju ili prekvalifikaciju. Mali broj njih izlazi nezadovoljan, osim ako ne sami ne odustanu. Erm, 2024. smo, erm, trećinu, trećina ljudi je dobilo posao bez su, od onih koji su učestvovali u programu bez subvencije, znači u potpunosti bez subvencije dobilo adekvatno radno mesto, a sa subvencijom dodatnih sedamsto, erm, ljudi, odnosno to je gotovo polovina. Ostali su uključeni u aktivnosti koje se tiču obrazovanja i doškolovavanja.

Smatram da garancija za mlade je važan projekat. Ona je do sada važila u dvadeset jedinica lokalnih samouprava. Očekujemo da će njeni puni efekti se videti od prvog januara 2000, erm, dvadeset i, i, i sedme godine i sasvim sigurno biti deo, erm, strategije o zapošljavanju mladih uz sve ove druge podsticaje koje dajemo. Ukoliko je ostalo nešto nedorečeno, takođe možete pridružiti poslaničkom pitanju i mi ćemo vam vrlo rado, erm, proslediti te detalje. Što se tiče, erm, vaših pitanja za minimalnu potrošačku korpu, mi prvi put sada minimalcem pokrivamo minimalnu potrošačku korpu.Znači nakon poslednjeg povećanja na petsto pedeset jedan evro, minimalna cena rada pokriva minimalnu potrošačku korpu, i otprilike nešto više.

Znači, pokriva je sa sto trinaest ili sto četrnaest procenata, nisam sigurna, ne mogu sada da se tačno setim, ali ili sto trinaest ili sto četrnaest. Dakle, evo, ko je dobar matematičar može i da izračuna. Šezdeset četiri hiljade petsto pedeset četiri dinara je minimalna zarada u Srbiji, a minimalna korpa- Od pedeset pet do pedeset osam je minimalna korpa.
E sad ovako, taj podatak treba da ažurira Republički zavod za statistiku. U našoj nadležnosti nije praćenje eh, takvih podataka. Ukoliko vas interesuje, smatram da bi bilo svrsishodno da ispratite, oni to jako često objavljuju, verovatno je javno dostupno, ili da ih detaljnije pitate, mi kada želimo nešto konkretno što nas zanima da ih pitamo, mi im pošaljemo i oni nas obaveste.
To sve, to vam sve može dati, eh svakako Republički zavod za statistiku, ali ono što, eh, želim sa vama da podelim. Potrošačka korpa je već korpa koja je namenjena porodici, gde je obično više članova i da kažemo radno angažovano i tako dalje. Tako da potrošačka korpa je nešto čemu teži celo domaćinstvo. Znači, ne može se osloniti samo na minimalnu, na minimalnu zaradu. Ali, ali, smatram da kao društvo treba da težimo tome i zato da ekonomski napredujemo, da dođemo u situaciju kada minimalac može da pokrije i prosečnu potrošačku korpu.

Retke su zemlje koje su to uspele, neke jesu, neke nisu. Neke zemlje uopšte nemaju minimalnu potrošačku korpu kao kategoriju, uopšte nemaju. Isključivo tretiraju prosečnu, ali to su vrlo, vrlo retke situacije i vrlo, vrlo napredne zemlje. Eh, s tim da hoću da, da, da vas eto upoznam i sa tim što ste vi možda i sami videli. Znači, mi poslednjih meseci imamo smanjenje obima socijalnih prava u jednoj Nemačkoj.

Ne znam da li ste čuli poslednje izjave eh, predsednika vlade Merca koji kaže: "Mi više ne možemo kao Nemačka da budemo socijalna država. Mi moramo da se menjamo." Oni su uveli nove kriterijume za korisnike novčano socijalne pomoći, pooštrili su te kriterijumime, kriterijume da bi smanjili broj korisnika novčano socijalne pomoći ili ovo što je poslanik Milošević rekao, da ih motivišu da rade. Mi imamo nešto što s-se u praksi zove tri ponude za posao odbijene, tri odbijene, on ostaje bez novčano socijalne pomoći, ali pravo da vam kažem, to je vrlo teško primenljivo. Reč je o ljudima koji zaista zbog specifičnih okolnosti izbegavaju svaki radni zadatak.

I vi ste sigurno u praksi se sa tim susretali da poznajete nekoga za koga vidite da bi, da može da radi, da je sposoban, a neće da radi. Lakše mu je da primi novčanu socijalnu pomoć koje je mala, ali je njemu možda dovoljna za njegove, što kaže gospodin Milošević, nezdrave navike.

Vrlo ću samo još kratko. Ova ideja koju ste pomenuli za, za žrtve nasilja, vidite. Uh, ta, eh, eh meni je ta ideja jasna i razumem šta, šta hoćete da kažete, ne znam koliko je realna, poštena da budem, zato što je ipak godinu dana zagarantovanog plaćenog radnog mesta za, za te kategorije, može nas uvesti u, u, u, u problem da, da diskriminišemo možda neke druge koji opet iz nekih svojih razloga su bili primorani da, da napuste mesto boravka. Ali svakako vam hvala na toj ideji i treba o tome dobro da promislimo kako da te ljude zaštitimo, koji su kao žrtve nasilja bili prinuđeni da napuste mesto boravka. Samim tim, eh- Mislim da možda je bolje da oni imaju neku vrstu dodatnih podsticaja za zapošljavanje na drugom mestu prema njihovim poslodavcima.

Da to kombinujete sa merom stambene podrške i ostalo- Stambene podrške, da.

Svakako, ali uvek je važno da zakon nešto prepiše, propiše, jer tamo gde zakon nešto ne propiše, lokalne samouprave rade kako hoće, neke rade to savesno, neke ne. Svakako, svakako vam hvala na, na tim idejama. Eh, smanjenje radnog vremena, teško će da bude. Treba da budemo srećni da nam ne povećaju radno v-vreme- Zato što je takva intencija u čitavom svetu.

Iako se ja s vama slažem i mi to svi možemo da zaključimo koji radimo u ministarstvima, možda bi bolje bilo da rade šest sati aktivno nego osam- Četiri, četiri- Poluaktivno, tako je, ali i da je šest opet bismo svi otišli na doručak i na kafu u tih šest i čuli se s prijateljima i ušli na internet, tako da, uvek se nađe načina da se radno vreme, koliko god kratko bilo, dodatno skrati ovim van nastavnim aktivnostima. Eh, svakako hoću da vam kažem da je pred nama jedan vrlo izazovan period, globalno izazovan period. Bojim se da mi ovde još uvek toga nismo svesni. Nama je sve počelo da se podrazumeva, eh, m-malo smo onako, negde se uljuljkali i izgubili smo pojam o tome šta, šta u stvari...Erm, kako to sve može preko noći da se pretvori u prah. Naravno, ne našom odgovornošću i ne našom željom, erm, još manje aktivnostima, ali, erm, verujem da, da i Zakon o radu treba da nađe jedan dobar balans između onoga što su prava radnika u koja ne smemo da dirnemo i ne treba da dirnemo, jer mi smo tu da zaštitimo prava radnika i naravno onoga što je, erm, su i potrebe samog poslodavca.

(kašalj) Jer svako ko je, erm, pokrenuo neku investiciju, preuzeo je određeni rizik i zbog toga moramo da vodimo računa čak i o interesima naših privrednika i uopšte poslodavaca. Erm, kada smo pomenuli radne dozvole, erm, vidite, za mene je najvažnije da naši ljudi, 'nači koji su učesnici ovde, odnosno domaće tržište rada bude maksimalno zaštićeno. To je apsolutni prioritet, ali je činjenica da postoji potreba sa angažovanjem, za angažovanjem radne snage van granica naše zemlje. To možda nije popularno reći, ali to je istina. To je, nažalost, istina.

I nemojte misliti da od tih sto hiljada radnih dozvola su svi sad kao neki koji su angažovani na građevini. Vi pre svega imate potrebu, recimo, za angažovanjem radnika koji možda poznaju neki jezik koji ovde niko se nije školovao da uči. Imamo ve, veći broj i takvih koji govore neki specifičan jezik koji ovde nije, nije primenjiv. Sa druge strane, imamo i neke veštine koje pristižu iz jedno, iz inostranstva, koje mi ovde nismo negovali, tako da tu treba biti vrlo oprezan, štititi domaće tržište rada, ali biti otvoren i za kvalitetne, erm, radnike iz inostranstva, naravno, uz primenu mere do tri godine ograničenog njihovog boravka ovde, što i radimo, jer nama nije cilj da menjamo demografsku strukturu. A na kraju želim da vam kažem, što vam je možda rekla i ministarka Jelena Kovačević, a tiče se lepih vesti, ove godine je za prva tri meseca rođeno pet stotina beba više nego prošle godine, što pokazuje da ipak mere daju rezultate skromne, ali- Mi smo zadovoljni.

Nastavljamo dalje. Hvala vam.