DIJANA RADOVIĆ

Socijalistička partija Srbije

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Dijana Radović je do sada dva puta bila narodna poslanica, u 12. sazivu, od 2020. do 2022. godine, i u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U 12. sazivu bila je članica Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, kao i zamenica člana Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, Odbora za spoljne poslove, Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova, zatim, takođe, zamenica člana Odbora evropske integracije i Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja. Tokom 12. saziva imala je 25 obraćanja u plenumu, u postavljanju poslaničkih pitanja Vladi Srbije nije učestvovala nijednom, a u traženju obaveštenja i objašnjenja učestvovala je dva puta. Na redovnim zasedanjima u Skupštini je provela 597 sati, i učestvovala u glasanju o 382 akta, od čega je 381 put glasala “Za”.

U 13. sazivu izabrana je za poslanicu kao četvrta na listi IVICA DAČIĆ – PREMIJER SRBIJE, mandat joj je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bila je deo poslaničke grupe IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS), članica Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, i zamenica člana Odbora za odbranu i unutrašnje poslove, Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu, Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova i Odbora za evropske integracije. Takođe, bila je članica Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

U 14. sazivu izabrana je za narodnu poslanicu kao 13. na listi Ivica Dačić – Premijer Srbije, mandat joj je potvrđen 06. februara 2024. godine.

U 14. sazivu deo je poslaničke grupe IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS). Članica je Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, i zamenica člana Odbora za zaštitu životne sredine i Odbora za evropske integracije. Članica je Pododbora za praćenje stanja u poljoprivredi u marginalnim područjima sa otežanim uslovima rada u Republici Srbiji. Takođe, članica je Delegacije u Interparlamentarnoj uniji.


BIOGRAFIJA

Rođena je 1989. godine. Živi u Priboju. Po obrazovanju je diplomirana politikološkinja.

Na lokalnim izborima 2012. i 2016. bila je izabrana za odbornicu u Skupštini opštine Priboj.

Bila je aktivna u Socijalističkoj omladini Srbije i u Opštinskom odboru Socijalističke partije Srbije u Priboju. Bila je potpredsednica Socijalističke omladine Srbije za Kolubarski, Zlatiborski i Mačvanski okrug.

Članica je Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije.
Poslednji put ažurirano: 18.06.2025, 15:41

Osnovne informacije

Statistika

  • 25
  • 3
  • 1 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Poštovana

čeka se odgovor 4 godine i 2 meseca i 11 dana

Uvaženi Ja sam Dejan, iz Beograda sam i imam 44 godine. Jedan sam od 50% građana koji nisu izašli na izbore jer ne veruje u institucije. Dajem Vam priliku da me uverite da grešim, da institucije rade svoj posao savesno i da živimo u demokratskoj i pravno uređenoj zemlji.

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Šesta vanredna sednica , 27.01.2026.

Zahvaljujem uvažena predsednice Narodne skupštine.

Koleginice i kolege narodni poslanici, u ime poslaničke grupe IVICA DAČIĆ – Socijalistička partija Srbije želim da čestitam svim našim učenicima i prosvetnim radnicima njihovu školsku slavu Svetog Savu kao i Srpskoj pravoslavnoj crkvi koja obeležava ovaj izuzetno veliki i važan praznik, ali i svim građankama i građanima Republike Srbije koji lik i delo Svetog Save i Savindan doživljavaju kao osnovu našeg identiteta, a i mi drage kolege da se u našem svakodnevnom radu rukovodimo onim vrednostima koje je iza sebe ostavio Sveti Sava, stalno iznova i iznova da se podstičemo na vrednosti i slogu, znanja i međusobna poštovanja.

4/2 JJ/MP

Ovaj današnji datum me je inspirisao i da uputim svoje pitanje Ministarstvu kulture i resornom ministru, imajući u vidu da sve češće i učestalije prisustvujemo i svedoci smo i reviziji i plagiranju naše istorije, pre svega kroz prisvajanje naših kulturnih dobara kao svojih, od onih koji svoja istorijska svedočanstva baš i nemaju. Zbog toga je uloga naše države u ovim izazovnim vremenima izuzetno velika, da zaštiti svoju kulturnu baštinu, da zaštiti svoja kulturna dobra, da ih evidentira, ali da jasno stavi do znanja da ona pripadaju srpskom narodu.

Takođe, Ministarstvo kulture je u proteklom periodu aktivno radilo na tome da mnoga kulturna dobra, pokretna kulturna dobra koja su rasuta svuda po svetu, da ih otkupi, da ih vrati u našu zemlju. Mi smatramo da je to važno, ne samo sa onog aspekta kako bismo još više obogatili naše muzejske zbirke i kolekcije, već je važan korak za očuvanje naše istorijske i kulturne baštine i zbog toga svakako zaslužuje ovo Ministarstvo pohvalu.

Međutim, mnoge dragocenosti od nacionalnog značaja još uvek se nalaze van granica naše države. Kao primer navešću jedan simbol naše istorijske i kulturne baštine, a to je najstariji Ilovički prepis, Zakonopravila Svetog Save, koji se od 1943. godine nalazi u Zagrebu. On je za vreme NDH odnet u Zagreb iz ilovičkog manastira svetog Arhangela Mihaila i od tada se tamo nalazi.

Zanimljivo je da možda i na simboličan način ovo kulturno dobro negde i povezuje sam put i istoriju našeg naroda, počev od nasleđa Svetog Save, pa sve do stradanja našeg naroda za vreme NDH.

U tom kontekstu pitanje koje upućujem Ministarstvu kulture jeste da li se planira izrada jedinstvenog kulturnog registra, kulturnih dobara van granica naše države?

Znači, sva ona kulturna dobra koja su Republike Srbije, koja se nalaze van granica naše države, mi smatramo da bi to bilo izuzetno značajno za institucionalnu zaštitu našeg kulturnog nasleđa i da u tom pravcu bi bilo dobro da proaktivno delujemo kao da postoji jedan sistemski alat preko kog ćemo evidentirati i zaštititi naša kulturna dobra rasuta svuda po svetu, ali takođe i da nam taj jedan centralni registar predstavlja i osnovu za budući diplomatski i kulturni rad kako bismo se usmerili da sva ta kulturan dobra i povratimo u našu zemlju ili bar da ih adekvatno zaštitimo.

Za poslaničku grupu IVICA DAČIĆ – Socijalistička partija Srbije ova tema je od izuzetnog značaja. Mi smo mišljenja da upravo u ovom pravcu treba da radimo, jer kulturna dobra nisu samo deo naše prošlosti. Kulturna dobra su temelj našeg identiteta, temelj naše državnosti i kontinuiteta srpskog naroda, zbog toga ćemo svakako u našim ovlašćenjima i nadležnostima dati i potrebnu pomoć ukoliko bude bilo potrebe.

Ovo je važno da bismo sačuvali naša kulturna dobra za buduće generacije, a takođe želim da podsetim da se danas obeležava i Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta. U centralnom holu Doma Narodne skupštine nalazi se izložba pod nazivom – Jasenovac trajna opomena. Ovo jeste nešto što moramo iznova i iznova da ponavljamo jer ne smemo da zaboravimo stradanje našeg naroda u Jasenovcu i ne smemo da zaboravimo pokušaj istrebljenja srpskog naroda.

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 18.12.2025.

Zahvaljujem uvažena predsedavajuća.

Pokušaću da se vratim na ono što je važno već dva dana i o čemu ovde razgovaramo, a to je izveštaj Evropske komisije. Mi ovde analiziramo dokument koji nam pokazuje zapravo kako mi stojimo na evropskom putu, ali i dokument koji pokazuje kako nas EU vidi danas.

U samom uvodu ovog izveštaja Evropska komisija konstatuje da je Srbija otvorila 22 poglavlja, od ukupno 35, ali i konstatuje da je i Vlada Republike Srbije postavila ambiciozan cilj da sve tehničke kriterijume ispunimo do kraja 2026. godine.

Ono što naša poslanička grupa, Ivica Dačić SPS smatra jeste da mi podržavamo ovaj cilj. Međutim, mišljenja smo da realnost i pitanje ispunjenja i ostvarenja ovog cilja ne zavise isključivo od Vlade Republike Srbije, ne zavise isključivo i od većine u ovom parlamentu zato što tu doprinose i mnogi drugi faktori.

U prvom redu sigurno su to standardi EU za koje smo u više navrata imali priliku da vidimo da nisu jednako primenjeni na Srbiju, kao što su primenjeni na određene zemlje, posebno ako se osvrnemo na one države koje se nalaze neposredno u našem okruženju.

Na drugom mestu su sigurno jedan širi politički i društveni konsenzus koji moramo da obezbedimo. O tome ste, uvažena predsedavajuća, i vi govorili kao predsednica resornog Odbora za evropske integracije. Slušala sam vas vrlo pažljivo i mislim da je važno da govorimo danas upravo u tom aspektu, iz tog ugla koliko je bitno da svi zajedno imamo političku zrelost, da imamo nacionalnu odgovornost, ali i da pokažemo koliko je važno da svako od političkih aktera, čak ne samo i od političkih već i civilni sektor pokaže zaista iskrenu, dobru nameru na našem evropskom putu i da svojim ličnim primerom pokaže da li se toga pridržava ili ne.

10/3 AL/MJ

Ovo govorim isključivo iz jednog razloga, a to je što se u izveštaju Evropske komisije našlo i ono što nas je zadesilo u martu 2025. godine, pričamo o tom izveštajnom periodu, kada su pojedini opozicioni politički predstavnici ovde u domu pokazali da zapravo i ne drže toliko do te evropske opredeljenosti svojim ponašanjem i mislimo da to ne sme i ne treba da bude slučaj.

Socijalistička partija Srbije smatra da politička rasprava mora biti isključivo rasprava argumenata, a ne odmeravanja bilo kakve sile ili fizičkih obračuna, da ovaj plenum u kom mi ovde predstavljamo građane Republike Srbije jeste plenum koji je predviđen za dijalog, debatu, da ojačamo naše institucije na taj način što ćemo svojim primerom govoriti kako treba da nas neko očekuje u toj EU, ako mi sami ovde svojim primerom pokazujemo da ne mislimo dobro ni našim građanima, šaljući jednu sliku ne samo svetu, Evropi, šaljući sliku i našim građanima koliko mi ozbiljno doživljavamo ove institucije.

11/1 MV/MP 11.45 – 11.55

Žao mi je što smo imali priliku da na taj jedan način ne doprinesemo evropskom putu. Sigurna sam da nas Evropska unije zbog takvih scena koje smo poslali ne gleda samo kroz reforme, ne gleda nas samo kroz zakone koje smo ovde usvojili. Ova vladajuća većina je posvećeno radili na zakonskim predlozima, kao što su novi Zakon o biračkom spisku, kao što je proces, evo ovih dana očekujemo i da završimo, kada je u pitanju izbor članova Saveta REM-a.

Nažalost, nisu svi politički akteri shvatili ozbiljnost te situacije. Ne samo da nisu učestvovali u tom procesu, neki su otvoreno i sabotirali. Onda se postavlja pitanje - da li zapravo naš evropski put jeste put naše države u Evropsku uniju? Jer, vrlo često mi ovde stičemo utisak kao da se radi o evropskom putu SNS, SPS i naših koalicionih partnera. Ne, evropski put Srbije je put kojim treba prirodno da idu naši građani, evropski put našeg društva. Sabotaža ili opstruiranje u bilo kom smislu jeste zapravo opstruiranje budućnosti naših građana.

Mi se sa tim ne slažemo. Uvek ćemo davati svoj maksimalan doprinos i u raspravama i u radu, u radnim grupama, u izradi zakonskih predloga, i tako ćemo dokazivati našu evropsku opredeljenost, a ne samo deklarativno kao što to neke kolege koje izgleda samo u svom programu imaju predviđeno.

Takođe, na dnevnom redu su još neki važni sporazumi. Izdvojila bih tu Sporazum Vlade Republike Srbije sa Rumunijom, o kojem će svakako više i detaljnije govoriti ostali poslanici iz naše poslaničke grupe.

Ja vam se zahvaljujem.

Druga sednica Drugog redovnog zasedanja , 10.11.2025.

Zahvaljujem, uvažena predsedavajuća.

U vremenu kao što je ovo puno podela i tenzija, mi smatramo da ova tema o kojoj danas razgovaramo o Savetu Regulatornog tela za elektronske medije i sastavu koji ćemo birati u danu za glasanje, da slobodno mogu reći ne očekujemo samo da ovaj savet bude regulator tehničkih parametara i dozvola. Očekujemo da on bude čuvar medijskog prostora koji će pomoći da smiri tenzije u društvu, da očuva mir, ali da očuva zajednički život svih zajednica koje žive u našoj zemlji. Neću reći da je veliko očekivanje da od ovog Saveta REM-a, da bude orijentir kakvo društvo želimo da budemo i zaista mislim da to ne može dati ozbiljan doprinos.

Nažalost, mi živimo u vremenu u gde se plasiraju različite lažne vesti, poluistine i one su nam postale svakodnevnica. U vremenu kada svako može da objavi vest, a kada malo ko proverava istinu, te lažne informacije postaju oružje koje je usmereno ka poverenju naših građana. Takve lažne informacije izazivaju i strah i nepoverenje i stvaraju dodatni razdor, ali takođe pogađaju i institucije podjednako koliko pogađaju i one ljude koji u tim institucijama rade.

U proteklih godinu dana svedočili smo bujici lažnih vesti, senzacionalizma i različiti neistina koje su iznete na račun različitih institucija i sigurno je najdrastičniji primer kada govorimo o institucijama policija. Oni su bili na meti ozbiljnih brutalnih napada, kako na društvenim mrežama, ali i u medijima koji su te lažne vesti prenosili i ne proverene informacije.

Bili smo svedoci da je iz ovog doma, takođe, proistekla ili krenula jedna netačna lažna vest, koja se na kraju ispostavila kao potpuna neistina, ali u međuvremenu ozbiljno narušila ugled policije, poverenja u policijske službenike, ali i kod naše javnosti izazvala ozbiljne emocije, uznemirenje. Na kraju se uspostavilo da su naši građani bili ozbiljno izmanipulisani tim lažnim vestima.

Ne smemo zaboraviti da ovo nisu bili samo pokušaji ili slučajno objavljene lažne informacije, ovo su bili takvi potezi da zaista doprinose smanjenju poverenja u naše institucije i da doprinese dodatno nestabilnosti našeg društva. Ali, ne smemo izgubiti iz vida da su i policajci, lekari, kao i svi drugi zaposleni u javnom sektoru deo istog društva, našeg društva i da kada govorimo o odgovornosti medija moramo da polazimo od toga da imamo odgovornost prema svakom čoveku, da u ovom slučaju oni ljudi koji su bili pogođeni ovim ovakvim vestima i bili targetirani jesu pretrpeli zaista ozbiljne pritiske i oni i njihove porodice.

Mi smatramo da to ne sme da postane normalno, ne sme da postane normalan jedan narativ koji će biti zasnovan na lažnim vestima i neproverenim informacijama.

Zbog toga je važno da odgovorno medijsko izveštavanje bude nešto što će doprineti stabilnosti našeg društva, ali što će preneti realnu sliku o onim institucijama i onim službenicima koji u ovom trenutku obavljaju možda i najdelikatniji posao, a to je očuvanje reda i bezbednosti u našoj zemlji.

Zato je važno da REM bude svestan ove uloge koju ima, odnosno da spreči ovakve pojave. Važno je da u ovakvim situacijama brzo reaguje, ali možda još važnije da sistematski radi na prevenciji da mediji ne objavljuju informacije koje pre toga dobro ne provere, pogotovo naglašavam u ovom trenutku kada se naše društvo nalazi pod velikom tenzijom, jer samim tim u takvim okolnostima lažne vesti nisu samo udar na istinu, one su udar na stabilnost našeg društva.

Ovde se i prethodni dan kada smo razgovarali i danas vodila diskusija o zastupljenosti nacionalnih manjina, mi želimo da damo naš doprinos u toj diskusiji, isključivo iz onog profesionalnog ugla. Smatramo da je važno da nacionalne manjine budu zastupljene u medijskom prostoru i smatramo da je važan način na koji će se o njima izveštavati.

Svakako primer dobre prakse je RTV koja kontinuirano emituje programe i emisije na više od deset jezika nacionalnih manjina. To doprinosi aktivnom uključenju nacionalnih manjina u javni život, ali i doprinosi smanjenju stereotipa i predrasuda kada je u pitanju njihov život i doprinos našoj zajednici. Kroz ove emisije oni afirmišu i promovišu kulturu, obrazovanje, ali i doprinos manjinskih zajednica našoj državi.

Mi smatramo daje to dobar model, da taj model treba stimulisati i na ostalim nivoima. Posebno važno smatramo da je potrebno ojačati i osnažiti lokalne medije. Recimo, u multikulturalnim sredinama kao što je moj Priboj gde Srbi i Bošnjaci žive zajedno, mi ne delimo tu samo zajednički život, delimo i sreću i tugu preko istih pragova. Važno nam je da lokalni mediji koji izveštavaju uglavnom na najlepši mogući način i prikazuju one najlepše primere našeg zajedničkog života.

Nažalost, republički mediji uglavnom, kod njih izazivamo pažnju samo kada su one negativne i konfliktne situacije, samim tim stvarajući i našem gradu, ali i gradovima koji imaju sličnu situaciju, neku negativnu konotaciju i negativnu konotaciju života koji mi imamo u tom gradu, doprinoseći isključivo razdoru u tim sredinama.

Mi smatramo da treba podržati, da REM mora da vodi računa o lokalnim medijama, da im da više prostora i da upravo i ove lepe, afirmativne priče čujemo i na nekim nacionalnim frekvencijama, da ih dodatno osnažimo i sigurna sam da će to doprineti i boljem životu svih građana koji u našoj državi žive.

Takođe, smatram da pred članovima Saveta REM-a jeste težak zadatak, kompleksan zadatak. Naša poslanička grupa „Ivica Dačić – Socijalistička partija Srbije“ im želi da budu na visini tog zadatka, da doprinesu smanjenju tenzija, da iz ove krize naše društvo izađe i zrelije i stabilnije i pravednije. Zahvaljujem.

Šesta vanredna sednica , 27.01.2026.

Zahvaljujem uvažena predsednice Narodne skupštine.

Koleginice i kolege narodni poslanici, u ime poslaničke grupe IVICA DAČIĆ – Socijalistička partija Srbije želim da čestitam svim našim učenicima i prosvetnim radnicima njihovu školsku slavu Svetog Savu kao i Srpskoj pravoslavnoj crkvi koja obeležava ovaj izuzetno veliki i važan praznik, ali i svim građankama i građanima Republike Srbije koji lik i delo Svetog Save i Savindan doživljavaju kao osnovu našeg identiteta, a i mi drage kolege da se u našem svakodnevnom radu rukovodimo onim vrednostima koje je iza sebe ostavio Sveti Sava, stalno iznova i iznova da se podstičemo na vrednosti i slogu, znanja i međusobna poštovanja.

4/2 JJ/MP

Ovaj današnji datum me je inspirisao i da uputim svoje pitanje Ministarstvu kulture i resornom ministru, imajući u vidu da sve češće i učestalije prisustvujemo i svedoci smo i reviziji i plagiranju naše istorije, pre svega kroz prisvajanje naših kulturnih dobara kao svojih, od onih koji svoja istorijska svedočanstva baš i nemaju. Zbog toga je uloga naše države u ovim izazovnim vremenima izuzetno velika, da zaštiti svoju kulturnu baštinu, da zaštiti svoja kulturna dobra, da ih evidentira, ali da jasno stavi do znanja da ona pripadaju srpskom narodu.

Takođe, Ministarstvo kulture je u proteklom periodu aktivno radilo na tome da mnoga kulturna dobra, pokretna kulturna dobra koja su rasuta svuda po svetu, da ih otkupi, da ih vrati u našu zemlju. Mi smatramo da je to važno, ne samo sa onog aspekta kako bismo još više obogatili naše muzejske zbirke i kolekcije, već je važan korak za očuvanje naše istorijske i kulturne baštine i zbog toga svakako zaslužuje ovo Ministarstvo pohvalu.

Međutim, mnoge dragocenosti od nacionalnog značaja još uvek se nalaze van granica naše države. Kao primer navešću jedan simbol naše istorijske i kulturne baštine, a to je najstariji Ilovički prepis, Zakonopravila Svetog Save, koji se od 1943. godine nalazi u Zagrebu. On je za vreme NDH odnet u Zagreb iz ilovičkog manastira svetog Arhangela Mihaila i od tada se tamo nalazi.

Zanimljivo je da možda i na simboličan način ovo kulturno dobro negde i povezuje sam put i istoriju našeg naroda, počev od nasleđa Svetog Save, pa sve do stradanja našeg naroda za vreme NDH.

U tom kontekstu pitanje koje upućujem Ministarstvu kulture jeste da li se planira izrada jedinstvenog kulturnog registra, kulturnih dobara van granica naše države?

Znači, sva ona kulturna dobra koja su Republike Srbije, koja se nalaze van granica naše države, mi smatramo da bi to bilo izuzetno značajno za institucionalnu zaštitu našeg kulturnog nasleđa i da u tom pravcu bi bilo dobro da proaktivno delujemo kao da postoji jedan sistemski alat preko kog ćemo evidentirati i zaštititi naša kulturna dobra rasuta svuda po svetu, ali takođe i da nam taj jedan centralni registar predstavlja i osnovu za budući diplomatski i kulturni rad kako bismo se usmerili da sva ta kulturan dobra i povratimo u našu zemlju ili bar da ih adekvatno zaštitimo.

Za poslaničku grupu IVICA DAČIĆ – Socijalistička partija Srbije ova tema je od izuzetnog značaja. Mi smo mišljenja da upravo u ovom pravcu treba da radimo, jer kulturna dobra nisu samo deo naše prošlosti. Kulturna dobra su temelj našeg identiteta, temelj naše državnosti i kontinuiteta srpskog naroda, zbog toga ćemo svakako u našim ovlašćenjima i nadležnostima dati i potrebnu pomoć ukoliko bude bilo potrebe.

Ovo je važno da bismo sačuvali naša kulturna dobra za buduće generacije, a takođe želim da podsetim da se danas obeležava i Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta. U centralnom holu Doma Narodne skupštine nalazi se izložba pod nazivom – Jasenovac trajna opomena. Ovo jeste nešto što moramo iznova i iznova da ponavljamo jer ne smemo da zaboravimo stradanje našeg naroda u Jasenovcu i ne smemo da zaboravimo pokušaj istrebljenja srpskog naroda.

Dvanaesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 14.12.2021.

Poštovani predsedniče Narodne skupštine, koleginice i kolege narodni poslanici, poslednjih dana javnost je opterećena društvenim problemom na koji ne možemo biti imuni, u pitanju su društvene mreže i njihov negativan uticaj na društvene pojave, naročito među mladim ljudima o čemu sve češće imamo priliku da govorimo.

Opasnosti posledice aktivnosti na društvenim mrežama i sadržaja kojima su pre svega izloženi mladi imali smo priliku da vidimo da su pogubne. Uticaj ovih medija je ogroman, a mladi koji pripadaju digitalnoj pismenoj generaciji izloženi su sadržajima koji njih žele da predstave u željenom svetlu. Taj virtuelni svet veoma često obmanjuje mlade ljude, podstiče ih na negativan načni na razmišljanja, za posledicu imaju iskrivljenu svest, ali takođe imaju i negativne posledice na njihovo razmišljanje o ljudima, procesima i pojavama. Tako mladi ljudi gube osećaj za realan život, za realan svet i mnogo teže podnose neuspeh.

Ovakav odnos mladih ljudi posledica je i nekih iskrivljenih vrednosti koji se mladim ljudima nude, pre svega na društvenim mrežama, ali takođe i preko pojedinih medija. Vrednost ne treba da predstavljaju rijaliti programi, vrednost ne treba da predstavljaju programi u kojima učesnici zarađuju ogroman novac, bez rada, već prvenstveno vrednost treba da predstavljaju rad, stvaralaštvo i društveno poželjno ponašanje.

Konkretno, u pitanju su sve prisutniji pritisci i pretnje preko društvenih mreža, preko Tvitera, Instagrama, Jutjuba, Tik-Toka i drugih platformi za deljenje elektronskog materijala. Putem komentara upućuju se brutalne pretnje i uvrede koje izazivaju veliku uznemirenost i strah onih kojima su te pretnje i upućene.

Ta brutalnost u pretnjama ide tako daleko da se jutjuberima i influenserima, ali generalno i svim korisnicima društvenih mreža i te kako preti, pa čak i smrću. Svedoci smo u poslednjih nekoliko meseci nekoliko samoubistava mladih ljudi koji su posledica pretnji i ogromnog pritiska na mlade ljude.

Moje pitanje je upućeno Vladi Republike Srbije i glasi – na koji način i kojim merama Vlad Republike Srbije bi mogla adekvatnije da odgovori na ovu negativnu društvenu pojavu i sankcioniše digitalno nasilje, čije posledice po mlade generacije mogu biti pogubne?

Pre svega, smatram da je veoma važno da jedna ovakva inicijativa za rešenje ovako ozbiljnog problema i potekne od nas, mladih narodnih poslanika, koji smo u proteklom periodu bili i te kako izloženi brutalnom nasilju na digitalnim mrežama, odnosno na svim društvenim mrežama i da naš angažman i treba da bude upućen da pružimo podršku svim onim mladim ljudima koji su izloženi ovakvom problemu. Ukoliko ne možemo da ga iskorenimo, onda na najbolji način da im pomognemo da prevaziđu i da te posledice koje na njih ostavljaju da budu što manje. Zahvaljujem.

Prvo vanredno zasedanje , 28.01.2021.

Poštovana predsedavajuća, koleginice i kolege narodni poslanici, prethodnih dana usled snežnih padavina u Zlatiborskom okrugu suočavamo se sa problemima učestalog nestanka električne energije. Kao što smo imali priliku da čujemo i od prethodnih govornika, to se dešava i u drugim delovima Srbije. Međutim, građani dela teritorije opštine Priboj, posebno oni u pograničnim delovima gde gravitira veliki broj stanovnika ove opštine, suočeni su ne samo prethodnih dana, suočeni su ne samo prethodnih meseci, već čitav niz prethodnih godina sa problemom neurednog i neredovnog snabdevanja električne energije.

U ovoj teritoriji, odnosno na ovim delovima teritorije opštine Priboj dolazi do čestih kvarova na elektro mrežama, čestih havarija, ali i različitih vrsta problema u elektro snabdevanju. Posebno naglašavam da su ovo područja gde živi veliki broj građana i da ovo područje pokriva više od dve trećine teritorije opštine Priboj, a posebno u nekoliko mesnih zajednica i to mesnoj zajednici Krajčinovići, mesnoj zajednici Zabrnjica, Sastavci, Bučje i Strmac. Na taj način život ovim građanima je izuzetno otežan, zbog čestog, posebno sada u ovim mesecima učestalih nestanaka električne energije.

Problemi snabdevanja električnom energijom u uslovima savremenog života, u uslovima 21. veka onemogućavaju svakodnevan, normalan život, posebno imajući u vidu da smo prilikom pandemije korona virusa bili onemogućeni, odnosno učenici u ovim seoskim školama da prate nastavu, a radno aktivno stanovništvo da se uključi u mogućnost rada od kuće. Da ne govorim posebno o korišćenju bilo kakvih telekomunikacionih usluga koje su onemogućene usled nedostatka električne energije, a koje se dešava izuzetno često.

Takođe, ukazujem na to da je ovo izrazito poljoprivredni kraj, da na ovom području postoji veliki broj zasada različitih poljoprivrednih kultura, gde preovlađuju zasadi maline, da se na ovom području nalazi znatan broj hladnjača u pribojskom kraju i da usled svakog prekida električne energije dolazi do ogromnog gubitka koji je nenadoknadiv, ali govorim i o tome da se ovo dešava i u letnjim mesecima kada nema apsolutno nikakvih vremenskih neprilika i nepogoda, što ćete priznati jeste zaista otežavajuće za funkcionisanje ovog poljoprivrednog kraja.

S obzirom da se poslaničkom klubu SPS obratio veliki broj građana sa ovog područja, ukazujući nam na teškoće sa kojima se gotovo svakodnevno suočava sa nestankom električne energije koji traju po nekoliko minuta, a zatim nekoliko sati, a u ovim trenucima i nekoliko dana.

Postavljam pitanje Ministarstvu rudarstva i energetike – na koji način ćemo pokušati da rešimo i rešiti ovaj problem da bismo olakšali život građanima ovih mesnih zajednica i na taj način omogućili opstanak ovih pribojskih sela da bi pod ovakvim okolnostima koje su sada zaista njihov opstanak bio izuzetno ugrožen? Zahvaljujem.

Imovinska karta

(Priboj, 31.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije (plata) Republika Mesečno 95340.00 RSD 01.08.2022 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije (poslanički dodatak - paušal) Republika Mesečno 37242.00 RSD 01.08.2022 -