Hvala, gospodine predsedavajući. Ima dovoljno vremena da se odgovori na sporna pitanja i da se izjasnimo u vezi sa činjenicama koje su bitne za raspravu o ovoj stvari, tako da nije greda što sa malim zakašnjenjem razjašnjavao ovu našu procesnu situaciju.
Mogu da se složim sa gospodinom Martinovićem koji je malopre govorio i mislim da je on dao dobre argumente u primeni Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije, koji u svom sadržaju ima i jednu kontradiktornost, protivrečnost, a to je da prema odredbi tog zakona stoji da onaj ko ne prijavi funkciju na koju stupa u roku od tri dana od stupanja na funkciju gubi pravo da tu funkciju obavlja, odnosno ta druga funkcija na koju je stupio prestaje po sili zakona.
Isto tako, to mora da konstatuje neki organ, pa da se donese rešenje, odnosno odluka, pa taj o kome se radi ima pravo žalbe, pa ima pravo upravnog spora. Na kraju agencija, kada sve to prođe, predlaže Skupštini da donese odluku o prestanku funkcije. Ako nešto prestaje po sili zakona, o tome nema rasprave, prosto zakon deluje odmah kada je nastupi slučaj predviđen zakonom.
Cela ova procedura govori o tome da smisao zakona nije da po stupanju na funkciju zbog ne obaveštavanja agencije ta druga funkcija prestane, već je to jedna obaveza da se zna red u državi i da se prati i evidentira svako javno ovlašćenje kako bi nadležni organ, državni organ, u ovom smislu Agencija za borbu protiv korupcije, mogao da ocenjuje da li su te funkcije koje nosilac istih obavlja u međusobnom sukobu i da li je neki građanin, odnosno nosilac javne funkcije podredio javni interes ličnom interesu?
Takvog obrazloženja u izveštaju agencije nema. Prema tome, mogu da se složim sa kolegom koji je o tome govorio, da je ovde pravno veoma značajan i interesantan slučaj i sigurno da će ova slučaj biti i podloga za uspostavljanje jedne prakse i izgradnji standardu u postupanju svih državnih organa.
Lično kao građanin, kao pravnik i kao poslanik u Narodnoj skupštini poštujem rad Agencije za borbu protiv korupcije i sam sam se zalagao za uspostavljanje takve institucije. Smatram da ona treba da izgrađuje svoje kapacitete i da je ona vrlo važna za funkcionisanje javnog sistema.
Isto tako stoji i činjenica da kao narodni poslanik i predstavnik građana imam pravo da raspravljam o svemu onome što je značajno za funkcionisanje države i njenih institucija. Ova naša rasprava nije urušavanje pozicije agencije kao institucije, ovo je prosto odnos dve institucije, odnos agencije koja je predlagač, koja podnosi izveštaj, koja ocenjuje rad državnih funkcionera i Narodne skupštine koja ih bira i razrešava. Tako da, uloga i jedne i druge institucije je veoma važna.
Ova javna rasprava pod budnom pažnjom građana je bitna za izgradnju demokratskog sistema u Srbiji i ja tako ovu raspravu i shvatam. To što mi imamo i neke političke razlike, pa želimo da kroz temu malo pozicioniramo sebe ili svoju partiju, svoj politički interes ili politički stav, to je legitimno u političkom životu jer je parlament i politička institucija.
Što se tiče navoda da je Visoki savet sudstva radio u nepotpunom sastavu i da nema kvorum za odlučivanje, to naprosto nije tačno. Visoki savet sudstva apsolutno donosi odluke u skladu sa svojim poslovnikom i u skladu sa zakonom i Ustavom. Svi članovi VSS su tamo na osnovu Ustava i zakona i birani su u proceduri koja ima sve demokratske standarde i to priznaju svi.
Sprovedena je reforma pravosuđa koja se vrlo često poistovećuje sa opštim izborom nosilaca pravosudnih funkcija, što je samo jedan segment reforme pravosuđa koja traje i koja će trajati u budućnosti.
Ono što kao pravnik i član VSS i kao građanin mogu da kažem, to je da su stvoreni preduslovi da sudstvo u Srbiji može da radi efikasno, zakonito, neopterećeno korupcijom i da sudi u zakonskom roku, u razumnom roku.
Mislim da izveštaj u toku prve dve godine rada pravosuđa nakon opšteg izbora i nakon uvođenja nove mreže sudova pokazuje da sa manjim brojem nosilaca pravosudnih funkcija možemo da radimo efikasnije.
Mogu da kažem i to da u mnogim sudovima u Srbiji suđenja teku sa veoma brzim i učestalim zakazivanjem ročišta i rasprava. To negde nije slučaj. To govori o tome da u nekim sudovima treba pojačati broj izvršilaca, izabrati još sudija i tužilaca. Ali, u svakom slučaju, sudije i tužioci sa manjim brojem izvršilaca daju bolje rezultate. Ranije se završavaju odluke, savladavanje priliva predmeta je mnogo bolje nego ranije i veoma veliki broj starih predmeta se rešava, tako da rasterećujemo pravosuđe od mnogih stvari.
Mnogi instituti koji su uvedeni u srpsko pravosuđe, odnosno u pravni sistem, obezbeđuju efikasniji rad. Novi instituti obezbeđuju da se brže dolazi do učinioca krivičnih dela koji se procesuiraju i koji sporazumom o krivici ili po načelu oportuniteta priznaju da su izvršili krivično delo i na alternativni način u okviru pravosudnog sistema rešavaju se postupci. To ujedno pokazuje da je Srbija spremna da preko svojih institucija obezbedi bolji pristup pravdi, efikasnije pravosuđe, pošteno pravosuđe i stručne ljude koji će se time baviti.
Mislim da je svima jasno, pa i onima koji koriste govornicu u Skupštini da napadaju ono što radi VSS, Državno veće tužilaca, nadležni odbor Skupštine, Ministarstvo pravde i Vlada u celini, a u vezi sa reformom pravosuđa, pokušavaju da umanje značaj dostignutih rezultata, ali je nesporan stav onih koji su stručni da ocene rad pravosudnih institucija u Srbiji da je postignut napredak.
O tome govori i izveštaj Evropske komisije koja kaže da je postignut zavidan uspeh u reformi pravosuđa u Srbiji i da je stvoren kredibilni sistem koji garantuje da će se na pravi i demokratski način otkloniti nedostaci koji su uočeni u toj reformi.
Mi ne bežimo od činjenice da ima nedostataka i da mogu da se poprave, ali isto tako vas podsećam da postoji jedan zakonski okvir koji je nametnuo određena rešenja u određenoj fazi reforme pravosuđa. Naknadno, uz konsultacije, uz dogovor, uz dijalog sa strukovnim udruženjima, stvorili smo pravilnike i pravni osnov da možemo da otklonimo neke greške i da stvorimo mogućnost da pojedine nosioce pravosudnih funkcija vratimo u sistem. To se čini.
Moram da podvučem i to, istine radi, a to je bitno i zbog onih koji su učesnici u postupku revizije po odlukama o opštem izboru, da u komisijama isključivo sede sudije. VSS i dan-danas čini većina sudija u odnosu na one druge.
Nije tačno da postoji bilo kakav pritisak, sa bilo čije strane, na odlučivanje u VSS. Voleo bih da čujem jedan primer pritiska na člana VSS u vezi sa načinom glasanja povodom pritužbi, prigovora ili ustavnih žalbi bivših nosilaca pravosudnih funkcija, odnosno nosilaca pravosudnih funkcija koji su u postupku opšteg izbora, a sada u postupku odlučivanja po prigovoru. Nisam čuo ni za jedan primer. Naravno, oni koji su nezadovoljni, oni imaju pravo da traže razloge za svoj status. Najbolje je uporediti na objektivan način rezultate rada pojedinih nosilaca pravosudnih funkcija.
I vi znate dobro, u lokalnim sredinama, čujete i od građana, čujete od advokata, čujete od stranaka u postupku, da su oni koji su najbolji i izabrani. Oni u čiji rad je bilo neke sumnje, tamo gde je bilo puno pritužbi koje su bile opravdana, a sami nosioci pravosudnih funkcija bili uključeni u postupak po pritužbi, gde je utvrđeno da je to opravdano, oni su bili u prilici da njihovi prigovori ne budu prihvaćeni.
Dvadesetak posto obrađenih prigovora je uvaženo, tako da su ti ljudi, bez odlaganja, vraćeni u pravosudni sistem i oni sada rade zajedno sa kolegama koji su birani prilikom prvog dela odlučivanja o opštem izboru i nisu izgubili bilo koje svoje pravo koje su imali kao nosioci pravosudnih funkcija.
Istine radi, želim da kažem da VSS radi u sastavu i na način kako je to propisano Ustavom i zakonom, donosi odluke u skladu sa Poslovnikom. Netačno je to da gospođa Nata Mesarović, kao predsednica VSS i predsednik Vrhovnog kasacionog suda, gospođa Snežana Malović, ministarka pravde i ja, kao predsednik Odbora za pravosuđe, ne učestvujemo u radu. Mi učestvujemo u radu, ali koristimo pravo da se ne izjašnjavamo u onim slučajevima gde smo odlučivali u prvom stepenu. Prema tome, na taj način obezbeđujemo dvostepenost u radu na specifičan način, jer se radi o jednoj i neponovljivoj situaciji opšteg izbora, koja, kada se okonča na pravi i demokratski način, uz poštovanje procedure, Ustava i svih standarda koji su deo našeg pravosudnog sistema, nadam se da ćemo, na opšte zadovoljstvo, svi zajedno unapređivati taj pravosudni sistem.
Ovu priliku koristim da pozovem i vas, kolege, koji kritikujete, ali vrlo često imate i konstruktivne predloge, da se uključite i da zajedno izgrađujemo taj pravosudni sistem. Često vas pozivamo, ali vaša je politička odluka da ne učestvujete i ne sarađujete sa organima vlasti, bar na javan način. To poštujem, ali isto tako znamo da van ovih sednica koje se javno prenose, dobijamo sugestije koje vrlo često uvažimo, kada nam ukažete na dobre kolege čiji status treba preispitati i mi to iznesemo na VSS. Verujte, svaku sugestiju koju sam dobio sa vaše strane, iznesem pred VSS. Isto tako sam izneo i primedbe na pojedine nosioce pravosudnih funkcija koje sam dobio iz vaših redova, iz vaše lokalne sredine, da se pojedini nosioci pravosudnih funkcija ne ponašaju na doličan način, da imaju neprimerene kontakte sa strankama u postupku. Sve te činjenice sam izneo pred VSS i izneo sam izvore. Neću ovde pominjati imena, ali kolege koje su sa mnom razgovarale o pojedinim nosiocima pravosudnih funkcija znaju o čemu pričam i nije korektno da to iznosim javno, ukoliko je politički stav da vi ne učestvujete i ne sarađujete sa državnim organima, ali privatno sarađujemo i te sugestije se iznose VSS. Hvala.