Poštovani potpredsedniče, poštovani ministre, narodni poslanici, Predlog zakona o budžetu Republike Srbije za 2020. godinu sa pratećim finansijskim planovima organizacija i za obavezno socijalno osiguranje, predstavljaju jedan od najvažnijih dokumenata, kao takav i pred Vladu i pred nas narodne poslanike, stavlja dodatnu obavezu da se takvi akti dobro pripreme i temeljito razmotre.
U Predlogu zakona o budžetu za narednu godinu, dati su detaljni podaci prihoda i rashoda u budžetu Srbije. Iz podataka se može videti da je u odnosu na prethodni budžet, planiran smanjeni deficit preko tri milijarde dinara.
U Predlogu budžeta za 2020. godinu, planiran je rast prihoda od naplate poreza, a istovremeno, planirano je smanjenje raznih neporeskih prihoda, kao što su vanredni prihodi.
S obzirom da se u proteklih nekoliko godina u budžetu Republike Srbije, zahvaljujući poslovanju dobrog domaćina, ostvarivao suficit, možemo očekivati da će i ovaj planirani deficit prerasti u suficit.
Očekujem da će većina kolega govoriti o raznim pojedinačnim delovima budžeta za 2020. godinu, pa bih ja svoju pažnju posvetila nekim pitanjima iz oblasti socijalnog osiguranja.
Prema finansijskom planu Republičkog fonda PIO za 2020. godinu, predviđeno je povećanje ukupnih prihoda i rashoda za 28 milijardi više u odnosu na ono što je planirano rebalansom za 2019. godinu.
Prilikom planiranja prihoda i rashoda, imalo se u vidu ekonomska moć zemlje i potreba daljeg jačanja njene ekonomske stabilnosti. U finansijskom planu za 2020. godinu, predviđeno je povećanje prihoda od naplate socijalnih doprinosa na zarade od preko 513 milijardi dinara. To je jedan od signala dobrog oporavka privrede i njenu očekivanu dalju stabilnost.
Na drugoj strani, to je svakako omogućilo planiranje smanjenja transfernih sredstava od strane Ministarstva finansija za 16 milijardi dinara, nedavno usvojenim rebalansom finansijskog plana Republičkog fonda PIO, transfer sredstava za 2019. godinu je manji za oko sedam milijardi.
To ukazuje da se ulažu značajni napori u smislu budžetske uštede i jačanje ekonomske stabilnosti Republičkog fonda PIO. Posebno je značajno ako se ima u vidu da se nepopularna mera smanjenja penzija više ne primenjuje.
Učešće budžeta u isplati penzija pre nekoliko godina iznosilo je 48,2%. Poslednjih sedam godina taj transfer sredstava se smanjuje i planirano je da u 2020. godini iznosi 22,7%.
Suprotno od toga učešće socijalnih doprinosa proteklih godina imalo je tendenciju rasta, pa je realno planirati da to učešće u 2020. godini iznosi 73,71%.
Svakako je pozitivno što je ovim finansijskim planom predviđeno povećanje sredstava koja su opredeljena za isplatu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Pri tome se imalo u vidu da predstoji izmena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Među predloženim izmenama i dopunama tog zakona najbitnija je ona koja se odnosi na obavezu usklađivanja iznos penzija prema tzv. švajcarskoj formuli. Primenom ove formule, usklađivanju visine penzija, očekuje se da će penzija rasti preko 5%.
U okviru prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja predviđeno je i povećanje sredstava za društveni standard. Smatram to dobrim, jer je u 2019. godini besplatno korišćenje banjskih lečilišta iz sredstava Republičkog fonda PIO ostvarilo preko 13.500 penzionera.
Pored ovih sredstava iz Republičkog fonda PIO doprinos boljem standardu najstarijih sugrađana, a njih je preko 1.700.000 mogu dati i lokalne samouprave. One bi svojim planovima za narednu godinu trebale da predvide i sredstva za pomoć najstarijoj populaciji. Službe u Republičkom fondu PIO i pored mere zabrane stalnog zapošljavanja funkcionišu zahvaljujući dobroj organizaciji rada.
Republički fond PIO je u punoj meri posvećen osnovnoj delatnosti, isplati penzija, donošenju rešenja po zahtevu, utvrđivanju staža osiguranja. O zadovoljavajućoj efikasnosti Fonda govori i ostvarenih preko 90% u rešavanju zahteva u prvostepenom postupku u zakonskom roku od 60 dana.
Finansijskim planom Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje planira se povećanje prihoda i rashoda. Istovremeno, predviđa se na osnovu dosadašnjeg kretanja i rast socijalnih doprinosa. Suprotno od toga planirano je smanjivanje za 34,01% u odnosu na plan za 2019. godinu dotacija i transfera iz budžeta. Planirano je povećanje sredstava za primarnu zdravstvenu zaštitu.
U finansijskom planu Nacionalne službe za zapošljavanje planirano je smanjenje i ukupnih prihoda i rashoda. U okviru rashoda planirano je smanjenje sredstava za ostvarivanje prava za slučaj nezaposlenosti za oko dve milijarde. To znači da se očekuje da nezaposlenost i dalje opada.
Iz datih finansijskih planova, iz oblasti obaveznog socijalnog osiguranja možemo zaključiti da se planiraju značajne uštede sredstava iz budžeta. Ona se mogu koristiti u druge socijalne namene.
Tu bih posebno istakla da predviđena povećanja u Ministarstvu zdravlja i Ministarstvu rada koja se odnose na uređivanje i poboljšanje rada zdravstvenih ustanova, odnosno, na isplatu raznih vrsta socijalne pomoći, što znači da su predviđene uštede prema socijalnim fondovima u značajnoj meri zadržane u okvirima socijalne politike.
Stoga će poslanička grupa PUPS dati svoju podršku za usvajanje ovog budžeta i ostalih pratećih dokumenata. Hvala.