Uvažena predsednice, ministri i članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, samo da naglasim da sada neću pričati kao ovlašćeni predstavnik Odbora, već kao predlagač zaključaka povodom razmatranja Izveštaja Evropske komisije. Tu kao predlagač imam vremena.
Najpre bih se zahvalila predsednici koja je smatrala da je značajno, doduše, prošlo je nekoliko meseci, od kada je objavljen poslednji izveštaj Evropske komisije o Srbiji, ali pošto je Odbor za evropske integracije raspravljao o istom dokumentu još u novembru i posle te rasprave smo doneli zaključke koji se takođe nalaze na dnevnom redu, mislim da je u ovom momentu značajno da pričamo i na ovu temu. Trudiću se da budem koncizna.
Dakle, kada čitamo, nažalost, o tome smo čuli i iz izjava predsednice, da ovom prilikom pažnja javnosti, medija nije bila prevelika kada se pojavio izveštaj prošle godine. Mi smo ovde uveli dobru praksu, raspravljali smo o prethodna tri. O poslednjem, za 2023. godinu, nismo. Podsetiću sve nas, tada su raspisani izbori. Imali smo izbore u decembru mesecu 2023. godine.
Kada pričamo o izveštaju za 2024. godinu, on pokriva zapravo period do 1. septembra prošle godine, od 15. juna pretposlednje i tačno se u tom tekstu vide geopolitičke promene jer ne spominje se toliko proširenje i korupcija kao ranije, konstantno su to najčešći izrazi, već sada bezbednost i vlada.
Ono što je značajno za sve nas, da upravo zbog bezbednosti ponovo je spomenuto i naglašeno da kako za zemlje kandidate, tako i za samu EU je značajno njeno proširenje iliti da se iskoristi momenat za ceo Zapadni Balkan, pa tu vidimo svoju priliku i za Srbiju.
Konačno se ne spominje toliko ta evropska perspektiva. Nikada nam nije bilo jasno šta evropska perspektiva zapravo znači.
Uopšteno, kada pričamo o nekoj generalnoj oceni za Srbiju, ona je u prethodnom izveštaju matematički izražena u 3,12, za dlaku, malo je bolja od prethodnih, koje su uvek oko neke trojke, 3,05, 3,03, 2,8, dakle, taj istorijski trenutak i momentum za proširenje se naglašava, konkretno za našu zemlju se spominju šta sve Srbija treba da uradi, kredibilne nepovratne reforme, funkcionisanje demokratskih institucija, reforma javne uprave, pravna država, svima nama jasno, i dve najteže, ali najjasnije stvari koje se konstantno podvlače su normalizacija odnosa Beograda i Prištine, značajno za stabilnost celog regiona i usklađivanje sa spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije u pogledu sankcija Rusiji.
Ključni utisak je, kao što sam to naglasila, da je proširenje Zapadnog Balkana postavljeno visoko na agendi i zbog toga zaista i mi treba da iskoristimo momenat. Ali, da pričamo sami o sebi, dakle, u Narodnoj skupštini Republike Srbije, ocene su slične kao i ranije. Dakle, spominje se da Skupština mora da ojača svoju efikasnost, transparentnost i autonomiju, kako bi se osiguralo sprovođenje neophodnih kontrola. Stoga, smatram da je značajno što raspravljamo o ovom, a na ovoj sednici raspravljamo i o izveštajima, odnosno zaključcima povodom razmatranja izveštaja nezavisnih regulatornih tela.
Dakle, ponavljaju se slične rečenice u Narodnoj skupštini, da posle onih prethodnih izbora u decembru 2023. godine, da je sastav značajno pluralističniji nego ranije, ali da Narodna skupština još uvek, nažalost, nema plan rada, da su tenzije između vladajuće koalicije i opozicije obeležile parlamentarne debate itd.
Ono od čega ne bežimo, o čemu mora da se razgovara, i tu smo pohvaljeni, je da je smanjen hitan postupak, usvajanje zakona po hitnom postupku smanjeno na 6%, jer u tom periodu je svega 17 od 161 zakona usvojeno po hitnoj proceduri, dakle, zapravo je prepolovljeno donošenje zakona po hitnom postupku, jer u prethodnom izveštaju to je bilo 12% i posle malo smanjeno na 9%. Nadam se da ćemo se držati tog plana.
Ono što je takođe zanimljivo, pohvaljuje se Narodna skupština, odnosno rukovodstvo Narodne skupštine, jer u rukovodstvu ima više žena, tri potpredsednice i predstavnici stranaka nacionalnih manjina su uključeni kako u rukovodstvo Narodne skupštine, tako određeni predstavnici stranaka nacionalnih manjina vode i određena ministarstva.
Ono o čemu svi pričamo, što je značajno i što po meni treba podvući i ovde jeste da u ovom Izveštaju, takođe, nakon tri izveštaja za 2021, 2022. i 2023. godinu, u Izveštaju za 2024. godinu podvlači se da je Srbija spremna tehnički za otvaranje Klastera 3 – konkurentnost i inkluzivni rast, pošto se o tome dosta govori sada i u javnosti, zapravo činimo i ovom sednicom konkretne korake.
Samo da naglasim, Klaster 3 znači zapravo osam poglavlja, od kojih je pet poglavlja već otvoreno, Poglavlje 17 - ekonomska monetarna politika, 20 – preduzetništvo i industrijska politika, 25 – nauka i istraživanje, 26 – obrazovanje i kultura. Ova dva su privremeno i zatvorena, i 29 – carinska unija.
Dakle, u ovom klasteru je zapravo preostalo tri poglavlja koja bismo trebali da otvorimo. Iskreno se nadamo da ćemo do toga i doći. Malopre spomenuto od uvaženog ministra Poglavlje – 10 informaciono društvo, mediji, Poglavlje 16 – oporezivanje i Poglavlje 15 – socijalna politika i zapošljavanje. Srbija ima spremne pregovaračke pozicije za sva ova poglavlja.
Ono što se nadalje naglašava u izveštaju, iako se u članstvo u Evropskoj uniji navodi kao strateški cilj, Komisija ocenjuje da su oni prevremeni izori 2023. godine takođe, nažalost, usporili reforme i prekid u samom funkcionisanju Vlade.
Ono što se naglašava i na čemu zaista svi radimo je da je potrebna snažna politička volja, efikasno planiranje i najznačajnije koordinisanje politika, zajedno sa dovoljnim ljudskim i finansijskim kapacitetima, resursima za pristupanje Srbije Evropskoj uniji i da Srbija zaista treba da ubrza rad na reformama. I naravno i ovde se spominju preporuke OEBS-a, ODIHR-a, uključujući i one koje se odnose na ključne aspekte izbornog procesa.
Kao stvar prioriteta se traži, mislim da je to značajno i zaista se trudim u Odboru za evropske integracije da radimo na tome, a tu nam je neophodna pomoć medija, mislim da je ovo jedan od dobrih načina, proaktivna i objektivna komunikacija sa građanima, potrebno je da se konstantno predstave postignuća u saradnji sa EU, koja je zaista najveći ekonomski i politički partner Srbije.
Srbija je u ovom izveštaju pohvaljena za donošenje reformske agende koju je donela početkom oktobra prošle godine i naglašava se da je uslov za prebacivanje prve tranše sredstava iz plana rasta za Zapadni Balkan sprovođenje dugogodišnjih preporuka ODIHR i izbor novog Saveta REM-a. Svi znamo da je to u toku i da ćemo predloge imati na sledećoj sednici Narodne skupštine.
Naglašava se u izveštaju da su značajni napori uloženi u potpunu integraciju jedinstveno EU tržište i kada gledamo po poglavljima, npr. u Poglavlju 24 je naglašeno da Srbija doprinosi upravljanju migracijama, da ima konstruktivnu ulogu, efikasno sarađuje sa susedima i članicama EU. Kao što sam spomenula, naravno, konstantno pitanje neuvođenja sankcija Rusiji, ali sa druge strane, podvlači izveštaj i priznaje da Srbija šalje finansijsku i humanitarnu podršku Ukrajini.
Od Beograda se traži da nastavi sa intenziviranjem aktivnosti sprečavanja bilo kakvog pokušaja korišćenja teritorije Srbije ili pravnih lica registrovanih u Srbiji za zaobilaženje restriktivnih mera EU, a da podvučemo, bez obzira što može i drugačije da se čita, ja smatram da je veliki uspeh što nema nazadovanja. Znači, među ocenama nema nazadovanja u ovom izveštaju. Podsetila bih sve nas da upravo vezano za Poglavlje 31 je u prethodnom izveštaju bilo nazadovanja. Procenat tada, početkom oktobra, krajem septembra usklađenosti je bio oko 61, 62% i Srbija to drži i sada, a nekada smo bili na 45%. I konstantni problem da kada pričamo o Poglavlju 31, da izveštaj sa skrininga Srbija još uvek nije dobila, a trebala je da ga dobije odavno.
Uopšteno, kada pričamo o izveštaju Evropske komisije za prošlu godinu, generalna ocena da je Srbija umereno pripremljena, to je ocena za najviše 18 poglavlja, uz ograničeni napredak za 15 poglavlja. Najpozitivnije su ocenjeni ekonomski parametri. Srbija ima dobar nivo pripremljenosti, postigla je određeni napredak u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije. Odgovarajuća čvrsta monetarna i fiskalna politika je pomogla u obaranju inflacije, dok je ekonomski rast na putu oporavka.
Najpozitivnije je ocenjeno Poglavlje 18, dobar napredak za statistiku i tu se spominje dobro sproveden popis poljoprivrede.
Kada pričamo o ocenama napretka, to je stepen implementacije EU pravnih tekovina spram preporuka. Kao što sam naglasila, dobro je što nema ocene nazadovanja ni za jedno poglavlje, ali se stoga mora naglasiti da ocenu „nema napretka“ u prethodnom izveštaju je dobilo devet poglavlja, a u izveštaju pre toga svega tri.
Dakle, dominira ta neka srednja ocena, ograničen napredak za 15 poglavlja i izvestan napredak je, što je malo jače, zabeležen u sedam poglavlja.
U odnosu na izveštaj iz prethodne 2023. godine, kada je samo jedno poglavlje dobilo ocenu „dobar napredak“, sada su to dva, spomenuta statistika i 27 – životna sredina. Drago mi je što sada na dnevnom redu imamo i konkretan Predlog zakona o zaštiti vazduha, vrlo sadržajan, veliki, o kome je takođe raspravljao Odbor za evropske integracije.
Ono što je najznačajnije sa, recimo, najpozitivnijim predlogom, odnosno konkretnim programima, da pokušam i da zaključim polako ovo izlaganje, nije jednostavno pričati o ovako velikom dokumentu, je šta dalje. Dakle, pozitivno ocenjeno, pored usvajanja Reformske agende, je da novi informacioni tehnološki alat koji povezuje nacionalni program, tzv. NPI za usvajanje pravnih tekovina EU sa vladinim godišnjim zakonodavnim programom će osigurati harmonizovanje, zakonodavno planiranje, koherentnost između dva programa i njihovih odgovarajućih troškova. Doduše, mi smo NPI planirali do kraja 2027. godine. Sad postoji plan, mi imamo i zaključak Vlade, do kraja 2026. godine. Dakle, to je to na čemu i Odbor za evropske integracije i nevladin sektor sa kojim, nadam se, nastavljamo saradnju treba da radi, da građani osete da mi sve ove reforme ne radimo zato što neko to očekuje od nas, već zbog njih samih.
Srbija ulaže značajne napore u postupnu integraciju, jedinstveno EU tržište. Srbija učestvuje u jako puno programa. Svi smo mi čuli za IPU i ljudi koji konkurišu znaju za nekoliko njih. Spomenula bih najznačajnije. Srbija učestvuje u „Horizontu Evropa“, kao pridružena zemlja sa 38,7 miliona evra u prethodnoj godini koja se odnosila na ovaj izveštaj. Srbija, takođe, učestvuje u „Eureka“ evropskoj saradnji u nauci i tehnologiji. Što se tiče inovacionih mera, Inovacioni fond, četiri naučno-tehnološka parka, 14 novih inkubatora nastavljaju da rade uz sve češće finansijske doprinose.
Sve u svemu, mislim da je značajno što imamo priliku na ovoj sednici, bez obzira što je zaista bogata i što imamo mnogo tačaka dnevnog reda, da između ostalog pričamo i na ovu temu, što bi trebalo svi mi malo da spustimo tenzije i da radimo na tome da zaista se otkoči ovaj zakočen proces evropskih integracija, da dođe do otvaranja Klastera 3, a minimum je da usvojimo ova tri medijska zakona koji se nalaze na dnevnom redu. Zahvaljujem se na pažnji.